Dostupni linkovi

logo-print

Da li je pritisak Brisela dovoljan za ustavne promjene


Zastave Crne Gore i EU - ilustracija

Zastave Crne Gore i EU - ilustracija

Evropski parlamentarci i visoki zvaničnici su sugerisali opoziciji da prihvati neophodne Ustavne promjene u dijelu pravosuđa, kako bi bio ispunjen jedan od uslova da u junu otpočnu pregovori o članstvu u Evropskoj uniji. Suština ustavnih promjena je depolitizacija pravosuđa, za šta je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu. Prema ranijem zahtjevu Brisela neophodno je smanjiti politički uticaj na način izbora predsjednika Vrhovnog suda i izbora sastava sudskog i tužilačkog savjeta.

Međutim, opozicija je istakla zahtjev da uz ustavne promjene u oblasti pravosuđa, bude promijenjen i dio ustava koji se odnosi na identitetska pitanja, odnosno da srpski jezik bude službeni i trobojka narodna zastava.

Nakon sugestija evropskih parlamentaraca koji se ovih dana nalaze u Crnoj Gori da opozicija ne bi trebalo da uslovljava ustavne promjene pitanjima koja se tiču jezika i nacionalnih simbola, pitali smo Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije, da li će ova partija odustati od svog zahtjeva ili ga odložiti. Radunović kaže da ta partija neće učestvovati u promjenama Ustava.

"Potpuno smo nezadovoljni odnosom naših kolega prema našim amandmanima i prema našim prijedlozima ustavnih promjena tako da mogu da poručim, barem što se tiče Nove srpske demokratije da sigurno nećemo biti dio dvotrećinske većine koja je potrebna za usvajanje onih izmjena koje predlaže DPS. Jednostavno od nas ne mogu da očekuju saradnju po bilo kojem pitanju dok se ne ipsrave krupne greške i dok srpski jezik ne bude ponovo službeni jezik i sve ono što smo još tražili", kaže Radunović.

Izostanak Ustavnih promjena bi moglo odgoditi početak pregovora o članstvu, saopšteno je od strane evropskih zvaničnika. Poslanici opozicije su nisu podržali zajedničku Deklaraciju Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore upravo iz razloga što je traženo od opozicije da odustane od postavljanja uslova za Ustavne promjene.

Na stolu je pitanje pravosuđa

Predrag Bulatović iz Socijalističke narodne partije kaže da njegova stranka radi na izmjeni dijela Ustava vezanog za pravosuđe, a da vladajuće partije ne žele da odustanu od monopola u toj oblasti. Po Bulatoviću je to ključna tema ustavnih promjena, a ne identitetska pitanja.
Predrag Bulatović

Predrag Bulatović


"Na stolu je sada pitanje pravosuđa i to pitanje treba da se riješi na zadovoljavajući način. Na tom pitanju SNP radi, na tom dijelu amandmana i mi smo privrženi našim amandamanima koji su u proceduri. Kada vlast pokaže da je spremna da pravi promjene sa tim u vezi onda će se i donositi odgovarajuće odluke. Dakle, sada to nije tema već je tema hoće li DPS i SDP da se odreknu monopola u pravosuđu i tužilaštvu", kazao je Bulatović.

U ovom trenutku je najvažnije da se pred odluku o početku pregovora završe obaveze vezane za ustavnu reformu pravosuđa, kaže Miodrag Vuković iz demokratske partije socijalista očekujući od opozicije da ne uslovljava drugim pitanjima

"Neka ostanu oni pri zahtjevu, ali možemo paralelno raspravljati i o tome, ali da ne uslovljavaju ustavne promjene nego da oko pravosuđa mi završimo, da podignu nivo političke odgovornosti i da završimo posao koji se od nas očekuje. Očekujem da će pročitati ono što je napisano u toj rezoluciji i da će ozbiljno shvatiti da se radi o budućnosti Crne Gore i da neće ništa uraditi u narednim danima što će direktno voditi totalnoj blokadi Crne Gore na putu ka evropskim integracijama", kazao je Vuković.

U Crnoj Gori već postoji negativno iskustvo dugotrajnih pregovora, odnosno kada se reforma u jednoj oblasti uslovljava zahtjevima za promjenom odredbi u potpuno drugoj oblasti. Tako je izborni zakon, koji se usvaja dvotrećinskom većinom, čekao na usvajanje tri godine zato što je opozicija svoju podršku uslovila uvođenjem srpskog jezika u obrazovni sistem. Izborni zakon je usvojen pred samu preporuku Evropske komisije o otpočinjanju pregovora sa Crnom Gorom o članstvu, odnosno tek kada je postignut kompromis oko imena nastavnog predmeta koji sadrži odrednicu i srpski jezik.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG