Dostupni linkovi

logo-print

Crnogorske NVO u regionalnoj kampanji "Potpisujem"


Sa jednog od skupova protiv nasilja nad ženama, Podgorica, februar 2015.

Sa jednog od skupova protiv nasilja nad ženama, Podgorica, februar 2015.

Iako je u Crnoj Gori još u avgustu stupila na snagu Istanbulska konvencija koja obavezuje države potpisnice da preduzmu neophodne zakonodavne mjere da bi se unaprijedila prava žena žrtava nasilja u porodici, izmjena zakonodavnog okvira još nije počela. U cilju bržeg usklađivanja domaćeg zakonodavstva, tri nevladine organizacije su se pridružile regionalnoj kampanji koja promoviše ovu konvenciju Savjeta Evrope...

Regionalnoj kampanji „Potpisujem“, čiji je cilj podizanje svijesti i promovisanje Istanbulske konvencije, koja, između ostalog, propisuje i nultu stopu tolerancije na nasilje nad ženama, u ponedjeljak su pridružile tri crnogorske ženske nevladine organizacije, a jedna od njih je Sigurna ženska kuća iz Podgorice.

"Prvi put ove godine Crna Gora organizuje ovu kampanju koja ima za cilj da se informišu građani i građanke da je Crna Gora ratifikovala konvenciju Savjeta Evrope o spriječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj nam je da poručimo da nijedna vrsta nasilja nije ispravan način rješavanja problema. Takođe, cilj nam je da pomognemo da se smanje stereotipi, štetne prakse i diskriminacija prema ženama“, kaže o ciljevima kampanje kordinatorka programa Jovana Hajduković.

A šta kažu građanke i građani koji su svojim potpisom podržali kampanju „Potpisujem“. Jedna od njih je i Nađa iz Podgorice:

Nosilac kampanje za našu zemlju, podgorička nevladina organizacija Sigrna ženska kuća, je tokom prethodnih mjeseci radila studiju izvodljivostii analizirala domaće zakonodavstvo.

Studija će, kaže Hajduković, zakonopiscima ponuditi konkretne odgovore: šta je to u zakonodavnom okviru Crne Gore potrebno mijenjati da bi se uskladio sa Konvencijom Savjeta Evrope.

"Najveće promjene su potrebne u krivičnom zakonodavstvu, uvođenjem novih krivičnih djela, kao i Zakon o krivičnom postupku. Biće potrebne i neke izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a predviđene su i izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Tokom ovog projekta radićemo i amandmane na postojeće zakonodavstvo i nadamo se da ćemo uspjeti da makar u nekom dijelu utičemo da ti evropski standardi budu i u Crnoj Gori. Naglašavam da je ipak najvažnija primjena zakona i propisa u praksi“, kaže Jovana Hajduković.

Šta je sa statistikom?

U međuvremenu je iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava, odnosno Odjeljenja za rodnu ravnopravnost, stiglo obećanje da će "Crna Gora tokom godine raditi na usklađivanju domaćih zakonskih propisa sa Konvencijom Savjeta Evrope“, kazala je načelnica Biljana Pejović na sjednici skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, tokom predstavljanja Izvještaja o rodnoj ravnopravnosti za prošlu godinu i ciljevima za ovu i narednu godinu.

"Mi smo u obavezi kao država da krenemo da unapređujemo naše zakonodavstvo, na taj način što ćemo izmjenama i dopunama određenih zakonskih propisa postići potpunu usklađenost sa Konvencijom“, pojasila je Pejović.

Govoreći o onom što je na polju rodne ravnopravnosti urađeno tokom prošle godine Pejović je kazala da je jedna od važnijih realizovanih aktivnosti „donošenje izmjena i dopuna novog Zakona o rodnoj ravnopravnosti“ koji je prošao matični Odbor i „trenutno je u proceduri usvajanja u Skupštini Crne Gore“.

Pejović se posebno osvrnula na tri ključne oblasti: nasilje nad ženama u porodici, ekonomsko osnaživanje žena i učešće žena u politici, pa je tokom prošle godine, prema njenim riječima, "realizovano nešto manje od 70 odsto planiranih aktivnosti“. Pejović je objasnila da "postoje teškoće pri ostvarivanju ciljeva kada je u pitanju nasilje nad ženama u porodici“.

"Nije još uvijek formirana nacionalana baza podataka, kao i nacionalna SOS linija, koja nije uspostavljena do kraja trajanja projekta“, navela je Pejović.

Nakon iscrpnog predstavljanja Izvještaja, predsjednica skupštinskog Odbora Nada Drobnjak je imala više pitanja za Ministarstvo, pa je načelnicu Odjeljenja Biljanu Pejović između ostalog pitala:

"Kada će Odjeljenje za pitanje rodne ravnopravnosti krenuti da objavljuje statistiku o nasilju nad ženama jer, takva kakva je, kada je prikupite treba da je objavite.“

Iako je odgovorila na sva druga pitanja predsjednice Odbora, Biljana Pejović javnost, ali i članice Odbora, uskratila je za odgovor na ovo pitanje.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

XS
SM
MD
LG