Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora još ćuti o slučaju deportovanih izbjeglica


Viši sud u Podgorici, arhivska fotografija

Viši sud u Podgorici, arhivska fotografija

Navršava se 24 godine od deportacije izbjeglica iz Bosne i Hercegovine koje je crnogorska policija nezakonito uhapsila u Herceg Novom i predala ih vojsci bosanskih Srba. Od više desetina deportovanih, ubijeno je najmanje 66, a žmurenje države na taj zločin traje već skoro četvrt vijeka.

"I 24. godišnjica zločina nad izjeglicama iz Bosne i Hercegovine, u Crnoj Gori se obilježava bez spomenika, dana sjećanja, istorijskog izvinjenja crnogorske policije i bez kazne za bilo koga", kaže za RSE Tea Gorjanc Prelević, direktorka Akcije za ljudska prava.

Gorjanc Prelević navodi da i dalje očekuju da Crna Gora smogne snage da se suoči sa ovim zločinom, sagleda sve posljedice, kazni počinioce i obezbijedi dostojan memorijal.

"Tako bi se obezbijedilo upozorenje za naredne generacije", kaže Gorjanc Prelević i naglašava da "ljudi koji su bili odgovorni za kažnjavanje zločina u skladu sa međunarodnim pravom to nijesu uradili".

Tea Gorjanc Prelević

Tea Gorjanc Prelević

"To je potvrdio i ekspert EU. Sudovi su pribjegli konstrukciji koja je nepoznata u međunarodnom humanitarnom pravu. Od optuženih su zahtijevali nekakvo posebno svojstvo strane u sukobu u Bosni i Hercegovini iako je jasno, sud je to ustanovio, da je policija nezakonito uhapsila ljude, bez pravnog osnova. Ljude koji su bili civili, izbjeglice. Oni nijesu bili nikakvi teroristi. Otela ih od porodica, izručila ih u ruke njihovim dželatima – vojsci Radovana Karadžića, o čemu postoje pisani dokazi", kaže Tea Gorjanc Prelević koja očekuje da novi vrhovni državni tužilac "preispita ovaj zločin i obezbijedi da se on nazove pravim imenom – ratni zločin".

Predstavnice nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA su položile cvijeće i odale počast žrtvama zločina nad izbjeglim građanima Bosne i Hercegovine, ali prethodno su uputile poziv i drugima.

Odbornik Socijaldemokratske partije u Herceg Novom, Dragan Šimrak, kaže da u petak čak nije bilo volje ni da u zakazano vrijeme, lokalni parlament koji je zasijedao, napravi pauzu.

"Pozvani su svi odbornički klubovi, ali od ukupno 34 odbornika hercegnovske Skupštine, prisustvovala su samo tri. Odbornica Socijaldemokratske partije, Zinaida Miljković tražila da u periodu odavanja počasti žrtvama bude pauza u radu lokalne Skupštine. Predsjednik SO Herceg Novi, Andrija Radman iz Demokratske partije socijalista nije našao za shodno da to uradi. To je, svakako, odraz odnosa prema žrtvama. Nas to nije iznenadilo od partije koja je bila na vlasti kada su ti nevoljnici hapšeni", rekao je Šimrak koji podsjeća da i SDP godinama traži da se postavi spomen ploča "koja bi nas sve zajedno podsjećala i opominjala da se ništa slično nikome ne ponovi".

Crnogorska policija je maja '92. nezakonito uhapsila više desetina civila, Bošnjaka-Muslimana, starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini i predala ih vojsci bosanskih Srba.

Većina izručenih je odmah ubijena, ostali su odvedeni u logore, a samo nekolicina je preživjela mučenje.

I dalje nijesu pronađena tijela svih žrtava deportovanih iz Herceg-Novog 27. maja '92, niti se zna tačno mjesto na kome su ubijeni.

I Bošnjačka stranka sada, od nadležnih organa traži da se ovaj slučaj iznova aktuelizuje, kako bi se svi učesnici doveli pred lice pravde.

"Smatramo da ovaj ratni zločin još uvijek nije kažnjen u skladu s međunarodnim niti domaćim pravom", poručuju iz Bošnjačke stranke.

Istraživač kršenja ljudskih prava i predsjednik Savjeta za civilnu kontrolu Policije, Aleksandar Zeković, smatra da "Crna Gora još uvijek nije uspjela da u potpunosti prihvati značaj i suštinu procesa suočavanja sa prošlošću".

Aleksandar Zeković

Aleksandar Zeković

"Uprkos tome što civilno društvo, pojedine partije i intelektualci insistiraju na konkretnim djelima, već decenijama nema nikakvog pomaka", ocijenio je Zeković koji razočaravajućom smatra činjenicu da "nije iskorišćen niz izuzetno dobrih političkih prilika da se zatvore određena pitanja iz prošlosti i da se uspostavi i njeguje kultura sjećanja ovako značajnih datuma koji treba da budu opomena, ne samo sa aspekta funkcionisanja institucija, veći i sa aspekta ukupnog poštovanja ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori".

"Ono što se očekuje je da se taj proces zaista prihvati na bitno drugačiji način i da se omogući postavljanje spomen obilježja i, naravno, uspostavi ta kultura sjećanja koja će podrazumijevati i upućivanje odgovarajućeg izvinjenja", zaključuje Zeković.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG