Dostupni linkovi

logo-print

Bunt mladih glumaca zbog situacije u bh. glumištu


Performans ispred sarajevske Katedrale, oktobar 2012. foto: klix.ba

Performans ispred sarajevske Katedrale, oktobar 2012. foto: klix.ba

Za mlade glumce u BiH nakon što završe akademiju šansa za neki angažman gotovo da ne postoji. Uloge u predstavama dodjeljuju se na osnovu privatnih poznanstava, a audicije se ne prave.

Izvedbom predstave „Laki komad“ Nebojše Romčevića na trgu ispred sarajevske Katedrale, petero mladih glumaca željelo je skrenuti pažnju javnosti da postoje.

Rijad Gvozden nedavno je diplomirao na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Razočaran je načinom odbira glumaca za pojedine predstave.

„Situacija je takva da se ne radi mnogo, radi se jedna, dvije predstave u godini dana, i u svim tim predstavama rade isti ljudi - isti glumci, isti režiseri. I to su talovi. Neko će reći: ’Joj, Rijade, što ti je?’, ali fakat... Ja mislim da su za to neophodni kastinzi. Ja bih volio da se za svaku predstavu radi kasting“, kaže Rijad.

Među nezadovoljnim mladim glumica je i Selma Čosić, koja je diplomirala na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli. Selma kaže da su mladi glumci nakon završetka školovanja prepušteni sami sebi:

Selma Čosić i Rijad Gvozden

Selma Čosić i Rijad Gvozden

„Situacija je očajna za sve glumce, ne samo za mlade. Oni koji su upali u neku tu kolotečinu, koji stalno igraju nešto, oni imaju sreće, ali oni su manjina. Ostali, pogotovo mladi glumci, nemaju ni priliku da se pokažu. Možda bi bili i kvalitetniji na neki svoj način nego ovi koji igraju, ali nemaju priliku da to nekome pokažu.“

Sarajevska glumica Nela Đenisijević, koja je u posljednje vrijeme zapažena po predstavi „Ja mahaluša“, kaže da je tijekom svoje karijere i sama prošla kroz razne faze ljutnje i nezadovoljstva.

„Na kastinge vas niko ne poziva. Na konkurse bolje da i ne izlazite jer se unaprijed zna za koga su. To je sve tačno. Ali biti samo ljut na to i boriti se protiv, to je nešto što nije toliko produktivno. Za to radno mjesto, koje je tim konkursom vama oduzeto - tu platu, taj honorar, taj zadatak, taj umjetnički i materijalni prostor - treba se osposobiti da ga možeš sam sebi dati jer ti ga niko drugi neće dati. Samo biti ljut na to što ti ga niko ne daje, to nije dovoljno“, naglašava Nela Đenisijević.

Za kulturu sve manje novca

Bosanskohercegovačka redateljica Aida Begić kaže da kroz svoj rad nastoji dati šansu maldim glumcima. To dokazuje i njen posljednji film „Djeca“, u kojem se pojavio veći broj glumca, kojima je to bila prva uloga u životu:

„Mislim da im se treba dati šansa. U projektima koje ja radim oni su pokazali da povjerenje koje im date nije uzaludno i pokazali su fantastične rezultate. Marija Pikić, koja je se 21 godinu glumila glavnu ulogu u filmu Djeca, je dobitnica već nekoliko vrlo važnih i prestižnih glumačkih nagrada, tako da mislim da mladim treba dati šansu, i na taj ćemo način za desetak godina imati generaciju iskusnih glumaca.“

Jedan od napoznatijih bh. pisaca i filmskih i tv scenarista Feđa Isović, koji je postao popularan po scenariju za seriju „Lud, zbunjen, normalan“, ističe kako situacija u cijeloj regiji nije na zavidnom nivou za ljude koje se bave filmom i teatrom. Sve je manje novca u tim oblastima, kaže Isović:

„Kriza se uvijek prvo odražava na posao kojim se mi svi bavimo. Ako televizije nemaju novaca - a nemaju zbog toga što je kriza globalna, ljudi se manje oglašavaju, manje se zarađuje, manje se novca vrti na reklamama - odmah se manje pravi programa i mi koji se bavimo ovim poslom to trpimo. Jednaka je stvar sa filomom. Vi znate da je BiH ove godine imala samo jedan film. Puno je glumaca, puno reditelja, puno scenarista u BiH, a imali smo samo jedan film.“

U BiH sa nekoliko akademija godišnje izađe preko 40 glumaca. Zijad Mehić, dekan Akademije Scenskih umjetnosti u Sarajevu, naglašava kako u BiH ima dovoljno projekata u kojima mladi glumci mogu naći svoje mjesto:

„Mislim da se malo mladim ljudima sa Akademije, ne samo glumcima nego i rediteljima, dramaturzima, ne daje potppuna prilika da bi mogli aktivno da učestvuju u kulturnom životu BiH. To se prije svega odnosi na pozorišta u BiH, zatim na televizijske kuće i nezavisne produkcije, koje također imaju slabu potporu da bi mogle da rade projekte, a siguran sam da takvih projekata jako puno ima.“

Mladi glumci su poručili kako će nastaviti sa uličnim performansima sve dok se ne izbore za mjesto koje im pripada.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG