Dostupni linkovi

logo-print

Blokada Ustavnog suda Federacije BiH: Cementiranje krize do izbora


Ilustracija

Ilustracija

Šest godina u Federaciji BiH traju politička prepucavanja i nadmudrivanja oko imenovanja sudija Ustavnog suda ovog bh entiteta. Zbog toga ovaj sud, umjesto devet, broji šest sudija, pa su i sve važnije odluke na čekanju. Nakon sto je u Federalni parlament, napokon, stigla lista kanadidata za sudije Ustavnog suda, Klub Bošnjaka, kojeg u najvećoj mjeri čine oni iz SDA, pokrenuo je pitanje vitalnog nacionalnog interesa I to na izbor sudije iz reda bošnjačkog naroda.

Pokretanjem mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa na izbor Šahbaza Džihanovića u Ustavni sud Federacije, blokiran je rad ove institucije.

Pravni ekspert Nurko Pobrić kaže kako je ovim činom i zvanično započela ustavna kriza u Federaciji. Zbog svojevrsnog pravnog ćorsokoka, kako ga je okvalificaro Pobrić, nemoguće je izabrati nedostajuće suce, a slijedom toga riješiti i brojne političke sporove koji se od ranije nalaze na Ustavnom sudu:

„Mi smo došli u jednu ustavnu krizu. Imamo organ koji je nepopunjen, a to je Ustavni sud BiH, koji bi trebao razriješiti neke bitne političke sporove da bi normalno nastavili raditi Parlament FBiH i Vlada FBiH. Ne postoji neki drugi organ nego OHR ili eventualno raspisivanje novih izbora“, kaže Pobrić.

Zbog nepopunjenosti Ustavnog suda FBiH trenutno je na čekanju više od 60 predmeta. Među ostalim, tu je i odluka o izglasavanju nepovjerenja Vladi FBiH koja je dobila potrebnu podršku nove parlamentarne većine, ali se zbog mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa koji je pokrenuo Klub Bošnjaka na čelu sa delegatima iz SDA, našla na Ustavnom sudu FBiH.

Iz Ureda visokoog predstavnika u petak je ponovljeno kako “potreba za funkcionalnim institucijama, posebno Ustavnim sudom, nikad nije bila veća. U saopštenju za javnost navodi se kako je za svaku osudu da institucije i lideri u Federaciji BiH – uključujući i ponašanje delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH – još jednom nisu bili u mogućnosti da omoguće funkcioniranje najvišeg suda u entitetu i uspostavu Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

Prije samo sedam dana Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je pozvao vlasti da osiguraju odgovarajuće funkcioniranje Ustavnog suda Federacije BiH.

Visoki predstavnik je u konsultacijama s međunarodnom zajednicom u vezi s ovim pitanjem, a Upravni odbor Vijeća za provedbu mira će se sastati u utorak, kazali su u OHR-u.

Ured visokog predstavnika jedini je i ekskluzivni tumač i čuvar ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Obzirom da Ustavni sud BiH tretira isključivo usklađenost zakona sa Ustavom BiH, više instance od Ustavnog suda Federacije u BiH nema kada je riječ o ustavnim pitanjima.

Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa upozorava kako je stanje u Federaciji do te mjere eskaliralo da se odgovornost OHR-a više ne može zaobići:

"Političke elite nemaju nikakav interes. Sitaucija sa imenovanjima sudija Ustavnog suda Federacije ustvari je samo bila tačka na i. Ovo je, nadam se, i kraj pokušaja da se javnosti politička imenovanja predstave kao nešto što je uobičajeno i normalno u evropskim zemljama“, ocjenjuje Arapović.

Nikom se ne žuri

Parlament Federacije BiH

Parlament Federacije BiH

Šest godina su u Federaciji BiH trajala politička nadmudrivanja oko imenovanja sudija Ustavnog suda.

Šahbaz Džihanović, podsjetimo, za delegate SDA koji su na njegovo imenovanje zatražili očitovanje Ustavnog suda, sporan je zbog protuzakonitog izdavanja državljanstava BiH stranim državljanima dok je obavljao dužnost generalnog konzula BiH u Minhenu.

„Ja bih samo postavio kontra pitanje: Šahbaz Džihanović je bio potpredsjednik FBiH. Šahbaz Džihanović je bio direktor centra za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH. Šahbaz Džihanović je sudija Suda BiH. Šta su uradili do sada? Apsolutno ne želim amnestirati ni Šahbaza Džihanovića, ali ovo je samo dokaz na koji način se politika u Bosni i Hercegovini vodi“, kaže Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla.

Šehić dodaje kako je na djelu cementiranje krize koja će potrajati do novih izbora i koju zapravo niko ne žuri rješavati:

„Stranke koje do sad nisu participirale u vlasti na nivou Federacije sigurno neće ulaziti u formiranje nove vlasti jer je do izbora godina i po dana. Vjerovatno su i dovoljno politički mudri da procijene da njihov ulazak u vlast može im na izborima biti negativno ocijenjen, jer ništa neće moći posebno uraditi. Bojim se da ovo može imati implikacije i na državnom nivou.“

Adis Arapović iz CCI dodaje:

„Ovo sada svima nama demonstrira koliko je nefunkcionalan, nepraktičan, neupotrebljiv ustav i države Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Nadam se da će upravo ova eskalirana kriza doprinijeti – ne kozmetičkim već suštinskim – ustavnim rekonstrukcijama Bosne i Hercegovine.“

Podsjetimo, od 2008. godine Ustavni sud Federacije radio je sa šest od potrebnih devet sudija, čime je bilo onemogućeno djelovanje Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Nakon odlaska sudije Farisa Vehabovića u Strazbur Ustavnom sudu ostalo je pet sudija.

Inače, osim rješenja pitanja vitalnog naciolanlnog interesa, neophodno je pokrenuti novu proceduru i za izbor suca iz reda hrvatskog naroda obzirom da Dragica Dragičević nije dobila podršku u Domu naroda Federalnog parlamenta
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG