Dostupni linkovi

logo-print

Bijača - Kako labirintom do izlaza?


Saobraćajni znak postavljen na sjevernom ulazu u Mostar, u mjestu Sutina, ukazuje na prestrojavanje prema Zapadnoj Hercegovini

Saobraćajni znak postavljen na sjevernom ulazu u Mostar, u mjestu Sutina, ukazuje na prestrojavanje prema Zapadnoj Hercegovini

Gotovo svakog dana, ove ljetne turističke sezone, iz Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba - BIHAMK-a - u više navrata upozoravaju vozače da se na putu ka moru, na najpopularnijem graničnom prelazu Doljani, između Čapljine i Metkovića, na ulaz u susjednu Hrvatsku čeka najmanje sat vremena.

Istovremeno, oko četiri miliona eura vrijedan, moderni Granični prelaz Bijača, na području Ljubuškog u Zapadnoj Hercegovini, otvoren krajem juna prošle godine - nekoliko dana prije nego će Hrvatska postati punopravna članica EU - skoro da zjapi prazan, jer svi oni vozači koji nisu iz Hercegovine, teško pronalaze put do savremenog prilaznog autoputa i samog Graničnog prelaza Bijača.

U nadležnom ministarstvu entiteta Federacija BiH kažu, međutim, da ljudi još uvijek po navici idu ka Doljanima, te da ne treba isključiti ni faktor prema kojoj destinaciji na moru se turisti kreću. Analitičari upozoravaju da je, zapravo, tu riječ o promašenoj investiciji, za koju je kriva - politika!

Više vozača i u samoj Hercegovini, sa kojima smo razgovarali, kažu da je put do Ljubuškog i savremenog Graničnog prelaza Bijača teško naći.

Za doći do Ljubuškog od Mostara, ako se dolazi sa sjevera, uglavnom se koriste tri puta: najprije kroz sami Mostar prema zapadnom izlazu iz grada, pa onda prema Čitluku regionalnim putem, a alternativa je nastaviti prema Čapljini, pa prije čapljinske općine, u mjestu Žitomislić preći Neretvu i uputiti se ka Čitluku; treći je malo dalje ući preko Neretve u samu Čapljinu, te na kružnom toku na zapadnom izlazu iz grada krenuti ka Ljubuškom, magistralnom cestom M-6.

U Ministarstvu prometa i komunikacija entiteta Federacija BiH kažu da su dali instrukcije nadležnim preduzećima da se dopuni saobraćajna signalizacija, te tvrde da je ta signalizacija ovih dana i postavljena. Pomoćnik ministra, Pavo Boban, za RSE je izjavio:

„Moj dojam je da ljudi po inerciji idu na Doljane, ljudi su godinama naučili, a kad dođu prema Doljanima i vide da je gužva, već je kasno da se prestroje.“

Građani upravo sugeriraju da bi se, na još uvijek najfrekventnijem magistralnom putu M-17, ka moru, trebala postaviti signalizacija za upućivanje na Bijaču.

Pomoćnik ministra prometa i komunikacija Federacije BiH Pavo Boban rekao nam je da je takav saobraćajni znak u Žitomisliću postavljen, te da je data instrukcija za postavljanje signalizacije i na sjevernom ulazu u Mostar, ali i kroz sami grad, prema zapadnoj Hercegovini. Dodaje da će problem biti mnogo lakši kad se u promet pusti još jedan, jugozapadni krak autoputa na Koridoru 5C koji je u izgradnji.

“Prave efekte puštanjem u promet ove dionice autoputa vjerovatno ćemo imati kad se pusti cesta do Zvirovića, pa kad budemo mogli iz Žitomislića i Mostara ljude malo ranije kanalizirati prema autocesti, kad to bude već sedam, osam kilometara.“

Boban dodaje da ne treba isključiti ni pitanje plaćanja troškova autoputa u Hrvatskoj, nakon prelaska granice u Bijači - što mnogi, podsjetimo, žele izbjeći - ali ni pitanje odredišta gdje bh. građani i ostali zapravo idu u Hrvatsku.

“Ako idu prema Neumu ili prema dubrovačkom primorju, u principu se ništa ne dobije. Ako ide prema Makarskoj, onda ima smisla.“

Ipak, kritičari tvrde da je cijela zavrzlama oko Koridora 5C i graničnih prelaza rezultat loših političkih odluka.

Granični prelaz Bijača

Granični prelaz Bijača

Dugogodišnji kritičar politike koja se vodi u ime Hrvata u BiH, Petar Milić, koji je u više navrata ustvrdio da ta politika služi tek za lično bogaćenje pojedinaca, najprije kaže da je aktuelno stanje sa Koridorom 5C i prelazom Bijača trenutna situacija, te naglašava da se očekuje završetak ceste, nakon čega će ulaz na autoput biti na drugom mjestu, pogodniji za korištenje. Međutim, problem je mnogo dublji, dodaje:

„Problem je korupcije i kriminala, odnosno političke korupcije i političkog kriminala moćnika koji određuju kojom će trasom ići cesta. Zna se kako su ovi pokupovali zemlju praktično u cijelom području općine Čapljina i dobrim dijelom općine Ljubuški, i onda su, s obzirom na svoju političku moć odredili kuda bi trebala ići ta trasa.“

Da je sve rezultat miješanja politike u struku slaže se i režiser Sead Đulić, koji već decenijama prati društvena zbivanja u Bosni i Hercegovini. On kaže da se potvrđuje da su bili u pravu oni koji su govorili da autoput ne treba da ide kuda sada ide, te da je sve urađeno politički zbog unaprijed kupljene zemlje, po principu „ustupak za ustupak”, kako bi se obogatili političari koji su to sve - kako se izrazio - i zakuhali.

„Sad imamo cestu koja ne vodi nikuda, skupi prelaz preko kojeg niko ne prelazi. Imamo nešto, to je davno, davno već rečeno, što je promašena investicija, samo nema ko da kaže: 'Da, pogriješili ste!'.“

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG