Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Standard pada, građani preživljavaju


Narodni dućan u Sarajevu

Narodni dućan u Sarajevu

Četveročlana porodica u BiH za najosnovniju potrošačku korpu mjesečno treba izdvojiti od 300 do 400 eura. Cijene prehrambenih proizvoda svakodnevno rastu, a Zakon o slobodnom formiranju cijena trgovci itekako koriste.

Brojni građani kupuju samo najosnovnije za preživljavanje:



U banjalučkom Udruženju za zaštitu potrošača kažu da cijene i nisu toliko porasle u posljednjih godinu dana, ali plaće građana kao ni penzije već godinama se ne povećavaju.

„Troškovi prehrane četveročlane porodice bile su 582 mrake u avgustu prošle godine i išle su do 665 maraka u maju ove godine. I to će imati trend rasta. Visina cijena pogotovo kod prehrambenih proizvoda uvijek je u uskoj vezi sa primanjima. U Srbiji su nešto niže cijene, u Makedoniji znatnije niže, ali su i primanja niža. U Hrvatskoj i Sloveniji imaju nešto više cijene, ali i znatno veća primanja“, kaže predsjednik Udruženja Dragovan Petrović.

No, osim praćenja rasta potrošačkih cijena, udruženjima za zaštitu potrošača ne preostaje mnogo prostora za djelovanje. Nedavno je u lokalnim medijima plasirana informacija da bi moglo doći do nestašice ulja i brašna.

U udruženjima kažu da su takve najave već uobičajena igra trgovaca koji na taj način pokušavaju povećati promet ili nakon vještačke nestašice nekog proizvoda povećati cijenu.

Iako je bilo prijedloga da se uputi apel potrošačima da bojkotuju takve trgovce, udruženja se ne usuđuju organizovati jednu takvu akciju, kaže Meho Mujatić iz Udruženja za zaštitu potrošača Putokaz iz Sarajeva:

„Moguće je npr. pozvati potrošače da ne idu u kupvinu u određeni tržni centar zato što je taj centar povećao cijene nekih proizvoda. Međutim, sumnjam da se iko od potrošača odazvao na takav poziv jer naši građani u ovoj državi nikome više ne vjeruju, na takve pozive većina odmahuje rukom i ono gleda svoga posla.“

Nema programa ni političke volje

Entitetske vlade zadužene i za socijalnu politiku ranijih godina nekoliko puta su pravile socijalne programe za zaštitu naugroženijih kategorija, međutim ni jedan od tih programa nije realizovan do kraja. Tako su oni najsiromašniji uglavnom prepušteni milostinji drugih.

Jedan od pokušaja da se pomogne najugroženijima je otvaranje prodavnica sa nižim cijenama. U Sarajevskom kantonu otvorena su tri "narodna dućana“ za penzionere i nezaposlene, u kojima mogu kupovati najosnovnije prehrambene proizvode po 30 posto nižim cijenama, kaže Mensud Lakota, dugogodišnji predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača.

Narodni dućan u Sarajevu

Narodni dućan u Sarajevu

„U svakom slučaju smo prezadovoljni. To je dobrodošlo našim korisnicima, a to su penzioneri do 500 maraka, svi nezaposleni i oni koji mogu da dokažu da mjesečno primaju manje od 500 maraka. Nezadovoljni smo kada se tiče asortimana i količine, jer veliki je problem nabavka robe u ovim vremenima, plaćanje je unaprijed itd., ali sve su to probelmi koji će se sigurno prevazići u narednom periodu“, navodi Lakota.

Dodatno situaciju usložnjava činjenica da se u BiH svakodnevno gube radna mjesta. Od početka ove godine 7.000 ljudi ostalo je bez posla. Time se broj nezaposlenih probližio cifri od 550.000.

Država nema adekvatne programe jer nema političke volje da se vlast bavi ekonomskim i socijalnim pitanjima, kaže profesorica ekonomije Azra Hadžiahmetović, zastupnica u državnom parlamentu.

„Nema dovoljno političke volje da se suoči sa ekonomskom situacijom. Ne postoji dovoljno ni političkog konsenzusa, niti filinga o opštem interesu. To je ono ključno što nedostaje u onom neophodnom startu da se suočimo sa posljedicama teškog ekonomskog i socijalnog stanja“, ocjenjuje Azra Hadžiahmetović.

Iz Privredne komore poručuju da izlaz iz krize postoji uprkos činjenici da BiH kao mala ekonomija uglavnom živi sudbinu susjeda i zemalja EU.

„BiH mora svoju proizvodnju usmjeriti na izvoz i tek izlaskom u izvoz mi ulazimo u ekonomiju količina, tako da naša roba postane konkurentna i da možemo održavati proizvodnju. Drugo što BiH treba napraviti je smanjiti uvoz, a to znači supstituirati uvoz vlastitom proizvodnjom u najvećoj mogućoj mjeri“, kaže Jago Lasić iz Privredne komore Federacije BiH.

A dok se bh. vlasti ne late ekonomskih pitanja, građanima BiH ne preostaje ništa drugo nego da se dovijaju na razne načine kako bi preživjeli.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG