Dostupni linkovi

logo-print
U BiH prema zvaničnim podacima oko 40 posto ljudi živi na ivici siromaštva, ispod te granice živi 18 posto stanovništva. Dvije trećine živi u domaćinstvima s djecom, a trećina siromašnih su mladi ljudi koji imaju ispod 18 godina. Situacija nikad nije bila teža, kažu građani, kojih je sve više u redovima za jedan topli obrok u nekoj od narodnih kuhinja.

Prije deset godina BiH je usvojila Strategiju za smanjenje siromaštva prema kojoj je do 2007. godine siromaštvo trebalo biti smanjeno za trećinu. No, političari nisu uradili ništa od reformi iz pomenute strategije, te se siromaštvo u BiH u proteklih 10 godina gotovo udvostručilo.

Senada Osmanović, majka troje djece, 15 godina je na birou. Dječiji doplatak, koji ne iznosi više od 50 eura mjesečno, nije dovoljan da prehrani mališane. Kaže da je prinuđena pružiti ruku i prositi jer je to jedina šansa da obezbijedi barem jedan obrok svojoj djeci.

„Došla sam u takvu situaciju da nemam djeci dati. Preživljavam. 99 maraka imam dječijeg doplatka na troje djece. Ja sam izašla danas na ulicu da pružim ruku, da mi neko kupi djeci da jedu. Ne tražim novac. Tražim hranu“, priča ona.

U glavnom gradu BiH svakodnevno se povećava broj korisnika narodne kuhinje. Na jedan topli obrok i veknu hljeba čekaju i stari i mladi:



Trećina siromašnih u BiH su mladi ljudi koji nemaju još ni 18 godina.

„Sad su najviše mladi, ljudi sa djecom, koji su 2011. ili 2012. ostali bez posla. Jako je tužno. Nikad mi niko ne traži dodatno konzervu ili jedan sir, nego traži hljeb“, kaže direktorica Narodne kuhinje Stari grad Zilha Šeta.

No, najteže je penzionerima kojih u BiH ima oko 500 hiljada. Mnogima od njih penzija nije dovoljna ni za mjesečne lijekove:



U Doboju više od 3.000 penzionera prima penziju manju od 100 eura, a Doboj je jedan od rijetkih gradova koji nemaju narodnu kuhinju. Ovih dana pokrenuta je inicijativa da se i u Doboju penzionerima, barem onim sa najnižim primanjima, obezbijedi barem jedan obrok dnevno.

„Da se riješi problem ovih ljudi koji sami žive, a nemaju primanja da mogu obezbijediti ishranu, smještaj i lijekove da kupuju“, kaže Mirko Ristić, predstavnik lokalnog udruženja penzionera.

Teška ekonomska kriza

Prije ravno 10 godina BiH je dobila Strategiju za smanjenje siromaštva prema kojoj je do 2007. godine trebalo smanjiti siromaštvo za jednu trećinu. Tada je BiH imala godišnji ekonomski rast 3,3 posto, javni rashodi su bili 56 posto GDP-a, a 40 posto sposobne radne snage bilo je nezaposleno. Deset godina kasnije, BiH ne samo da nije smanjila siromaštvo nego se siromaštvo gotovo udvostručilo. Tadašnji premijer BiH Adnan Terzić kaže da je naredna vlast i Strategiju i reforme propisane njome samo gurnula u neku ladicu.

„Naša strategija je ustvari bila strategija za reforme koje treba da donesu ekonomski rast i smanje nivo siromaštva u BiH. Uzroke treba tražiti u političkim liderima, koji su sve ono što smo mi radili prema Evropi, a i borba protiv siromaštva i ekonomske reforme su bile usaglašene ne samo sa Svjetskom bankom i MMF-om nego i sa Evropskom komisijom, odbacili, vratili se svađalačkoj atmosferi i situacija nam je upravo zbog toga danas takva kakva jeste“, ocjenjuje Terzić.

U ovoj godini ekonomski rast je negativan, nezaposlenih je sada 10 posto više, a javna potrošnja u međuvremenu je porasla sa 56 na gotovo 70 posto, kažu u Vanjskotrgovinskoj komori uz napomenu da su političari jedini krivci za ovako loše pokazatelje.

„Prema zvaničnim podacima za prvih devet mjeseci ove godine BiH se nalazi u teškoj ekonomskoj krizi. Naime, došlo je do kontinuiranog pada svih ekonomskih parametera BiH, prvenstveno izvoza, stvoren je enormno visok trgovinski deficit, pad industrijske proizvodnje, i ono što je najgore je da se BiH pribiližava kritičnoj i psihološkoj granici od 550.000 nezaposlenih. S druge strane, vlasti BiH gotovo da nisu ništa na tri neophodna cilja koja su trebali poduzeti. To su finansijska konsolidacija, pokretanje neophodnih ekonomskih i političkih reformi i privlačenje stranih investicija“, kaže Duljko Hasić, ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH.

Uprkos svakodnevnim upozorenjima i sve većem nezadovoljstvu građana u BiH, niko ko je na vlasti ekonomiju gotovo i ne spominje. S obzirom na primanja političara, čija mjesečna zarada je ravna dvogodišnjoj penziji većine penzionera, malo je vjerovatno da će sit gladnog u dogledno vrijeme razumjeti.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG