Dostupni linkovi

logo-print

BiH i NATO: Između deklarativnog 'za' i političke stvarnosti


Debata sa studentima

Debata sa studentima

Atlantska inicijativa i Centar za međunarodne odnose organizirali su u Sarajevu debatu sa studentima iz cijele zemlje o tome šta NATO znači za BiH.

Studenti su sa ekspertima razmjenjivali stavove o ključnim pitanjima koja koče odmrzavanja Aplikacije za članstvo, ali i ima li BiH kredibilnu alternativu ovom putu. Uz trenutne geopolitičke svjetske odnose evidentno je da i u BiH postoje kolebanja koja se odnose mnogo više na političke interese, nego na koristi koje nosi članstvo.

Bosna i Hercegovina već godinama balansira između deklarativne opredijeljenosti za ulazak u NATO i stvarnog izostanka spremnosti za promjene koje sobom nosi potencijalno članstvo. Najveći krivac jesu političke igre iza kojih se kriju raznorazni interesi koji koče da BiH ispunjavanjem uslova preraste u kredibilnu državu.

Na debati sa studentima iz svih dijelova BiH čulo se upravo kako politika diktira i javno mjnjenje prezentirajući jednu građanima, a drugu kreira u institucijama. Jedan od najvidljivih primjera takvog pristupa je RS u kojoj vlada anti NATO raspoloženje, potkrijepljeno političkim uticajima. Obrativši se učesnicima jedan banjalučki student je upitao:

„Stav RS je da BiH neće ući u NATO dok ne uđe Srbija. Je li onda strateški interes BiH ulazak u NATO?“

Odgovor na pitanje, kako je kazala bivša zamjenica ministra vanjskih poslova BiH Ana Trišić Babić, leži u nesigurnosti bh političara da sami kreiraju svoj stav, ali i nespremnosti da od BiH naprave državu.

„Izjave naših političara su licemjerne. Predsjednik RS je bar iskren i on kaže ja sada nisam za, mada je on sve ovo potpisivao. Ali, još licemjernije je kad srpski član Predsjedništva BiH samo što je stupio na dužnost kaže BiH neće pričati niti ući u NATO dok ne uđe Srbija. Pa zašto ti tu sjediš? Ja nisam vidjela ni jednu izjavu bošnjačkog ni hrvatskog političara da kaže, kakva Srbija, mi imamo svoje strateške ciljeve, svoj strateški pravac, tako da sam kao građanin danas u dilemi žele li i oni u NATO. Situacija u regionu se komplikuje i postajemo poligon velikih sila, a nažalost i puno manjih koji se na nama vježbaju“, navela je Babić.

Direktor Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja podsjetio je kako je današnja politička elita, koja sada tvrdi drugačije, prihvatila NATO.

„Narodna skupština RS zahtijeva od Predsjedništva BiH i zvaničnih institucija NATO saveza da tekuću reformu oružanih snaga verifikuje kao konačnu fazu strukturne reforme koja će omogućiti uključenje Oružanih snaga BiH u NATO. To RS zahtijeva. Ako se ja ne slažem sa stavom svoje skupštine, gdje sam?“, zapitao se Šolaja.

Tehnički uslovi za odmrzavanje Akcionog plana za članstvo poput uništavanja zaliha municije i naoružanja, te učešća u misijama su uveliko u toku, a ambasadorica SAD u BiH Maureen Cormack podsjetila je da se čeka na još jedan koji je i ključni.

„Da bi se aktivirao MAP BiH je dobila zadatak da uknjiži određenu vojnu imovinu na državu. Vi znate da je taj proces bio u zastoju nekoliko godina, ali ohrabrujuće je to da je ove godine Ministarstvo odbrane uz neprocjenjivu pomoć Pravobranilaštva BiH uspješno uknjižilo 19 od 63 lokacije na državu. Mi se nadamo da će naredni korak biti da dođe do uknjiženja imovine sa teritorije RS na državu“, napomenula je Cormack.

Goran Pranjić iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, koji se godinama bavi pitanjima NATO-a, navodi kako geopolitičke prilike iz bh. vizure izgledaju drugačije nego u stvarnosti, navodeći primjer Srbije.

„Kada sam 2009. godine došao u Misiju BiH pri NATO, u NATO stožeru nije postojala Misija Srbije. 2013. godine, kada sam odlazio, Misija Srbije je bila veća nego Misija BiH, imala je više diplomata, više oficira i na čelu vojnog dijela je bio general srpske vojske. Srbioja 2009. godine nije imala uopće strukturiranu suradnju s NATO, a danas imaju malo razvijeniju suradnju nego što je ima BiH“, podsjeto je Pranjić.

Ulaskom u NATO BiH će steći i politički kredibilitet koji će joj osigurati ne samo mir i stabilnost već i ekonomski prosperitet.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG