Dostupni linkovi

logo-print

BiH aplicira za EU, a nije ispunila nijedan uslov


Sjedište Delegacije EU u BiH

Sjedište Delegacije EU u BiH

Bosna i Hercegovina predaće aplikaciju za članstvo u Evropsku uniju 15. februara. Mnogi se slažu kako se radi o prikupljanju političkih poena, s obzirom da zemlja nije ispunila uslove Evropske unije da bi aplikacija bila kredibilna. Kako navode evropske diplomate, ali i bh analitičari, BiH je požurila sa aplikacijom, a i kada bude predata, ona suštinski i pravno neće znači ništa.

Bosna i Hercegovina istrajna je da preda aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji 15.februara. To je najavio početkom sedmice Dragan Čović, predsjedavajući bh. Predsjedništva, jer će upravo on biti taj koji će zahtjev predati ministru vanjskih poslova Holandije Bertu Koendersu.

„Nakon tog čina, dobićemo odgovor o tom našem zahtjevu koje će pratiti jako mnogo pitanja na kojima ćemo trebati raditi i odgovoriti partnerima. Vjerujem da je sasvim realna mogućnost da početkom iduće godine dobijemo i kandidatski status, ako i dalje budemo radili ovakvom dinamikom“, poručio je Čović.

Aplikacija će biti predata, uprkos tome što neće biti kredibilna, iako upravo takvu traže evropski zvaničnici.

Već ranije je Bosni i Hercegovini rečeno kako nije bitna formalnost, već ispunjenje tri uslova da bi aplikaciju uopšte razmatrali, a to su - uspostava efikasnog mehanizma koordinacije, adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Unijom nakon ulaska Hrvatske u evropsku zajednicu, te objavljivanja rezultata popisa stanovništva.

Zbog toga, kako javlja dopisnik našeg radija iz Brisela Rikard Džozvijak, generalno je mišljenje da Bosna i Hercegovina još nije spremna da postane zemlja kandidat.

“Generalni stav je da je BiH požurila sa aplikacijom i zbog toga ne postoji konsenzus između svih zemalja članica da dalje razmatraju ovo pitanje. Ta aplikacija će biti u opticaju, ali ništa značajnije se neće desiti u narednih pet mjeseci”, kaže Džozvijak.

Zataškavanje suštinskih problema

Ne ocjenjuju samo evropske diplomate da Bosna i Hercegovina nije spremna, već i bh. analitičari.

Jedan od njih, Zekerijah Smajić, kaže za naš radio da se aplikacijom nastoje zataškati suštinski problemi u zemlji.

„Čak i da se napravi određeni politički kompromis i dođe do mehanizma koordinacije, nisam siguran da bi on mogao biti efikasan u svojoj provedbi. Pored toga, ima mnogo teže pitanje kojeg Bosna i Hercegovina ne može u kratkom roku riješiti, a to su pregovori između Evropske komisije, odnosno Hrvatske, koju zastupa u ovom slučaju Evropska komisija u sferi prilagođavanja Sporazuma o stabilizaciji u onom segmentu koji se odnosi na trgovinu između EU i BiH, odnosno Hrvatske i Bosne i Hercegovine. To je vrlo složeno pitanje koje zadire u suštinu trgovinskih odnosa sa Hrvatskom i u suštinu cjelokupnog agrarnog sektora u Bosni i Hercegovini, koji bi, ako bi se prihvatili uslovi Brisela i Hrvatske, bili apsolutna katastrofa za agroindustrijski sektor u Bosni i Hercegovini“, kaže Smajić.

Da polovina februara nije pravi tajming za podnošenje aplikacije, slaže se i direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju Žarko Papić. To argumentuje činjenicom kako zahtjevi Unije nisu ispunjeni, a ni postojeći politički odnosi unutar države ne idu u prilog njenom podnošenju.

„Odista mislim da se time vrši pritisak na koalicijske partnere da se mehanizam koordinacije definiše onako kako HDZ želi. Ova argumentacija važi i prije nego što se desila ova posljednja politička zavrzlama tabloidnog tipa, a to je hapšenje Radončića. Sa ovom političkom krizom i mogućnošću da se raspadne koalicija, da krene blokada institucija, stvar je onda da se, kada je riječ o aplikaciji, još više pogoršava“, ističe Papić.

Nema sumnje kako će Evropska unija zahtjev BiH prihvatiti 15.februara, no pitanje je šta će se dešavati nakon toga?

Odgovor daje Osman Topčagić, bivši ambasador BIH u Evropskoj uniji:

„Mislim da kod Evropske unije postoji želja da ovaj proces u slučaju Bosne i Hercegovine ide brže nego što je ranije bilo. Želi se da BiH hvata korak sa drugim državama. Ali, to će u velikoj mjeri zavisiti od toga šta mi radimo u ovom periodu do predaje zahtjeva za članstvo i isto tako nakon predaje zahtjeva, odnosno kako se aktivnosti iz reformske agende odvijaju, kako se odvija koordinacija i kako se odvijaju pregovori o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“, poručuje Topčagić.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG