Dostupni linkovi

logo-print

Krivnja za rat: Odnos Njemačke i Rusije


Vladimir Putin

Vladimir Putin

Autor Robert Coalson, priredila Mirjana Rakela

Njemačka javnost čvrsto se protivi oštrijim sankcijama protiv Rusije i sa simpatijama gleda na ruska potraživanja od onoga što je nekada bio Sovjetski Savez. Ovi pogledi su rezultat turbulentnih vremena Drugog svjetskog rata i napetosti iz doba Hladnoga rata.

Svjetski lideri okupiće se u Francuskoj 6. juna u spomen na 70. obljetnicu iskrcavanja saveznika u Normandiju, na Dan D, dok sjena Drugog svjetskog rata još uvijek visi nad cijelom Evropom.

Možda i najmračniji dio te sjene predstavljaju strašne borbe između Njemačke i SSSR-a koje su ostavile mrtve, milijune vojnika i civila, a devastirani su bili veliki dijelovi istočne Evrope i evropskog dijela Rusije.

Upravo sjećanje na te bitke dijelom oblikuje način na koji Nijemci vide preporod Rusije pod predsjednikom Vladimirom Putinom, odnosno njegovu „odlučnu“ politiku koju vodi u bivšem Sovjetskom Savezu. Zaostavština sukoba, njemačka "krivnja za rat" razlog su zašto su mnogi Nijemci skloniji razumijeti Rusiju, kažu analitičari.

Andreas Umland, politolog iz Kijeva smatra kako Njemce itekako brine opasnost od sukoba s Rusijom. Od Hladnog rata, oni vjeruju da će svaki sukoba Istoka i Zapada preći preko teritorija Njemačke.

Osim toga, određeni osjećaj krivnje za taj rat oblikuje njemačke stavove, kaže Umland.

"Tu je i osjećaj da Njemačka nekako duguje Rusiji zbog Drugog svjetskog rata", kaže on, "i zbog patnji koje su Rusi prošli tokom toga rata. I to je onda često poseban faktor u razumijevanju rusko-ukrajinskih odnosa, iako je i Ukrajina prošla kroz Drugi svjetski rat i imala svoj udio u rušenju njemačkog fašizma."

Prema sovjetskim podacima o civilnim i vojnim žrtvama, Bjelorusija je izgubila 25,3 posto svoje predratne populacije tokom rata. Ukrajina je izgubila 16,3 posto, dok je Rusija izgubila 12,7 posto svojih stanovnika. Više od tri i pol milijuna ukrajinskih državljana poginulo je tokom brutalne nacističke okupacije.

Ipak, mnogi Nijemci vide Rusiju kao pravnu nasljednicu Sovjetskog Saveza, ne samo u legalnom, već i u povijesnom smislu. Mnogi stariji Nijemci, zbog retorike iz nacističkog doba, i danas na Drugi svjetski rat gledaju kao na "rat protiv Rusije“.

U eseju objavljenom u hamburškom tjedniku "Der Zeit" prošlog mjeseca, analitičar Bernd Ulrich je napisao da upravo zbog ratne krivnje prema Rusiji, ironično, Nijemci minimiziraju ukrajinsko pravo na samoodređenje.

"Zar bi Ukrajincima trebao ostati zatvoren put prema EU zbog grižnje savjesti koju Nijemci imaju prema Rusima." Ulrich dalje piše: "Činjenica da Nijemci i Rusi još jednom donose odluke o sudbini Ukrajine mogla bi biti ‘perverzna lekcija’ iz povijesti ove zemlje, koja je patila i pod Njemcima i pod Rusima, kao nitko drugi".

Između Rusije i Zapada

Njemačke stavovi prema Putinovoj Rusiji teško je procijenivati. U jednom istraživanju u aprilu, 49 posto ispitanika je izjavilo kako žele da Njemačka zauzme „srednji put“ između Putina i Zapada, dok ih je samo 45 posto reklo da Njemačka treba čvrsto stajati uz Zapad.

Većina Nijemaca protivi se jačim sankcijama protiv Rusije, dok je istraživanje iz marta pokazalo da 55 posto Nijemaca ima "veliku" ili "odredjenu" dozu simpatija prema ideji da ukrajinski poluotok Krim bude u ruskoj zoni utjecaja.

Međutim, istraživanje uglednog Pew instituta iz 2012., pokazalo je da 77 posto Nijemaca „malo ili uopće nije vjerovalo" da bi Putin mogo napraviti pravu stvar u svjetskim poslovima". Samo 54 posto ispitanika u SAD imao je takav osjećaj.

Postoje mnogi povijesni faktori koji su oblikovali takve njemačke stavove, smatra Ulrich Speck, stipendist instituta Carnegie Europe u Bruxellesu.

"Mnogo je poglavlja u njemačko- ruskim odnosima koji su relevantni za njemački stav prema Rusiji ", kaže Speck . "Nije to samo Drugi svjetski rat, već možda i mnogo više , Hladni rat, tokom kojeg je Rusija bila prijetnja, a Njemačka se plašila mogućeg nuklearnog napada.“

Nijemci se sjećaju podijeljene zemlje i svoje ovisnosti o američkim sigurnosnim garancijama.

"Ova memorija je još uvijek živa – da je Njemačka prilično slaba i da ne može podnijeti sukob sa Rusijom", primjećuje Speck. "To je nešto što je duboko ukorijenjeno u političkom mentalitetu Nijemaca."

Isto tako, smatra Umland, glavni motiv koji Nijemce gura prema Rusiji je "strah od rata i mislim da je to čak i važnije od snažnih ekonomskih veza dviju zemalja“.

Speck napominje da Nijemci cijene ulogu bivšeg Sovjetskog Saveza u ujedinjenju svoje zemlje, što je Putin i izričito naglasio tokom govora nakon aneksije Krima u martu.

Ne smiju se zaboraviti ni ostali faktori. Njemačka lijevica je tradicionalno antiamerički orijentirana i kao takva, pozitivnim smatra rusku kritiku monopolarnog svijetskog poretka nakon Hladnog rata. S druge strane, ruski društveni i vjerski konzervativizam i bestidni nacionalizam odgovara njemačkoj desnici.

Osim toga, Rusija se koristi takozvanom „mekom tehnologijom“ kako bi pridobila podršku njemačke javnosti. Manipulira medijima.

Novinska agencija Ruptly, dio mreže Russia Today ima "otmjen položaj" s pogledom na Reichstag, sa naznakom "Kremlju ne smeta trošenje novca kada može proširiti svoj pogled na svijet, s ovoga mjesta ", napisao je Der Spiegel.

Nekoliko njemačkih medija pretplatili su na Ruptly i koriste njihove materijale.

Analitičar Umland ističe da je ipak sve raširenija spoznaja u njemačkoj javnosti
da informacijski rat dolazi iz Rusije i da ona pokušava manipulirati javno mnijenje. To je novinarima sve jasnije, i mislima da je skepsa prema Rusiji porasla u posljednjih nekoliko tjedana“.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG