Dostupni linkovi

logo-print

Barijere za poslovanje: I dalje bez direktnog platnog prometa


Ilustracija

Ilustracija

Uprkos činjenici da se bivša SFRJ raspala prije dvadesetak, a Crna Gora postala nezavisna prije šest godina, direktan platni promet sa zemljama regiona još uvijek nije uspostavljen iako ne postoje nikakve formalne prepreke što građanima otežava život, a privredi poskupljuje poslovanje.

Iako skoro sve zemlje bivše Jugoslavije pripadaju slobodnom tržištu formiranom na osnovu CEFTA sporazuma, još uvijek postoje mnoge barijere koje sprječavaju brže, jednostavnije i jeftinije poslovanje među zemljama regiona, a jedna od najvećih je direktan platni promet između susjednih država, koji ne postoji uprkos činjenici da nema konkretnih prepreka.

O tome se razgovaralo i nedavno, tokom susreta premijera Crne Gore i Srbije Mila Đukanovića i Ivice Dačića u Podgorici.

"Dogovorili smo se da naše centralne banke i da naša ministarstva koja se ovim pitanjem bave sagledaju ovu realnu mogućnost. Banke očigledno nemaju interes da to rade, ali mi treba da vidimo da li države imaju interesa da ne gubimo taj novac koji poklanjamo trećima".

Pošto su centralne banke sagledale problem, oglasio se viceguverner crnogorske Centralne banke, Nikola Fabris koji je rekao da formalne prepreke ne postoje, ali da nijedna banka u Crnoj Gori nije zainteresovana za taj posao, a da institucija koju predstavlja nema mogućnost da banke natjera da to rade. To znači da će se novac i dalje poklanjati trećima. Kako iz ugla domaće privrede izgleda taj problem?

Nina Drakić, rukovodilac sektora za analize i istraživanja Privredne komore Crne Gore.

Sjedište Centralne banke Crne Gore

Sjedište Centralne banke Crne Gore

"Platni promet između Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore i uopšte zemalja regiona obavlja se preko stranih banaka gdje su provizije znatno veće, a najčešće je potrebno dan ili dva da novac legne na račun. Zbog toga to svakako predstavlja problem jer bi direktan promet sa Srbijom značio uštedu, a skratilo bi se i vrijeme za obavljanje određenih transakcija. Srbija je i najvažniji spoljnotrgovinski partner Crne Gore sa prometom na godišnjem niovu od preko 700 miliona eura", navodi Drakić.

O mehanizmu i provizijama za promet novca sa zemljama regiona koji se obavlja preko posredničkih banaka - portparol NLB Montenegrobanke, Aco Vukotić kaže:

"NLB banka ima saradnju sa velikim brojem banaka iz inostranstva i preko njih idu novac i sredstva koja se odavde šalju bilo koju zemlju iz bivše Jugoslavije. Ako recimo klijent šalje 2 hiljade eura u Srbiju provizija je za pravno lice 10 eura, ukoliko je fizičko lice u pitanju onda je provizija od o, 6 do 1 posto na iznos koji se šalje".

Usklađivanje sa Evropom

Ako žele da pošalju novac izvan državnih granica, građanima Crne Gore je, pored banaka, na raspolaganju i Western Union.

"Procedura je vrlo jednostavna, dođete sa ličnom kartom i novcem. Do stotinu eura provizija je 7 eura a za iznose preko postoji takođe podatak, mogu da provjerim ako vas zanima", kazali su nam u Western Unionu.

Usluge Western Uniona su za slanje novca u zemlje regiona za više desetina procenata niže nego u slučaju kada se žalje u"ostatak inostranstva". Slanje novca u Srbiju, Kosovo, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Albaniju košta - za doznaku od 100 do 200 eura, provizija je 13 eura, do 300 je 17 eura, do 400 - 22 eura. U slučaju slanja sume od hiljadu eura, usluga košta 42 eura.

Inače, u skupštinskoj proceduri je Predlog zakona o platnom prometu što je posljedica obaveza koje proističu iz pristupnih pregovora sa EU, odnosno pregovaračkog poglavlja 4 - Sloboda kretanja kapitala. Najveća novina će biti omogućavanje pravnim licima obavljanje platnog prometa što će, navodno, imati pozitivne efekte jer će banke dobiti novu konkurenciju.

Međutim, platni promet se usklađuje sa evropskim, ali ne i sa komšijskim, a visoku cijenu političkog autizma ili ugađanja bankama koje u ovakvim uslovima dobro zarađuju i dalje će, dominanto plaćati - privreda.

"Do 5 hiljada eura prebacivanje prema Srbiji je 15 eura fiksna provizija koju uzima banka. Zamislite koliko su velike provizije kada se radi o većim iznosima, da ne govorim o domaćim transakcionim provizijama koje dodatno opterećuju. Pošto ja jedinog dobavljača imam iz Srbije meni je nepostojanje direktnog platnog prometa velika kost u grlu", navodi Sonja Mijanović, osnivač i direktor preduzeća Beemont.

Na upit šta su po njenom mišljenju razlozi da taj problem postoji već godinana, Miljanović kaže:

"Ja sam na sjednicama kojima su prisustvovali i Milo Đukanović i Igor Lukšić kao premijeri stotinu puta delegirala to pitanje, ali niko nije imao valjan odgovor da mi da. Nikada mi nije bilo jasno kako jedna komercijalna banka ne može to da odradi kod druge komercijalne banke nego se ide preko Frankfurta".
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG