Dostupni linkovi

Zašto su mjesta kulture postala mjesta zločina?


Bivši Dom kulture u Pilici, BiH
Bivši Dom kulture u Pilici, BiH

"Iza sedam logora", u izdanju beogradske organizacije forumZFD, je fotomonografija o domovima kulture i kulturnim spomenicima koji su služili kao logori i mučilišta tijekom ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Ranija funkcija domova kulture bila je nekima od zločinaca i perverzna inspiracija, pa su – primjerice u domu kulture u Čelopeku – vojnici bosanskih Srba zarobljene Bošnjake dovodili na pozornicu i tamo ubijali, kaže jedan od autora monografije, pisac i novinar, Viktor Ivančić.

Dvadeset i četiri lokacije namijenjene da budu prostor masovne kulturne emancipacije u socijalizmu ili kulturno naslijeđe iz prošlosti obilježene su mučenjima ubijanja i patnjom u devedesetima, a trojica autora – Viktor Ivančić, Hrvoje Polan i Nemanja Stjepanović – slikom i riječju su u monografiji "Iza sedam logora" kazali što se i zašto tamo u devedesetima događalo i predložili kako da ih pamtimo.

"Razlog zašto su ta mjesta u tako velikom broju bili pretvorena u logore, mučilišta i mjesta zatočenja je više-manje prozaičan", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Ivančić.

Dom kulture, Miska Glava, BiH
Dom kulture, Miska Glava, BiH

"Zločincima su trebali prostori gdje će smjestiti veći broj ljudi namijenjenih odlaganju, da tako kažem, tako da su oni s jednakim entuzijazmom koristili i školske sportske dvorane ili skladišta trgovačkih poduzeća", dodaje Ivančić.

"Međutim, to nije razlog da previdimo snažnu simboliku tih prostora koju oni nose. Jer, domovi kulture su se u svoje vrijeme gradili s nekim emancipacijskim motovima. Oni su bili simboli socijalističkog modernizma i univerzalnog shvaćanja kulture. Tako da oni jesu bili nekakve siluete socijalističke utopije i emancipacije koja je išla s tim, da bi kasnije - početkom devedesetih, a zapravo već krajem osamdesetih - vrlo snažno nastupio kult nacionalne kulture koji je bio potpuno suprotan tome", pojašnjava Viktor Ivančić.

Dom kulture, Kosovo Polje, Kosovo
Dom kulture, Kosovo Polje, Kosovo

Ekskluzivizam nacionalne kulture stupio je na mjesto univerzalnog shvaćanja kulture iz socijalizma, kaže Ivančić.

"Konstrukt nacionalne kulture je prije svega egzekutivan, to znači da nacionalnu kulturu gradiš na način da eliminiraš sve što je tuđe. Znači, odstranjuješ, čistiš, uništavaš knjige, trijebiš jezik, forsiraš nekakav nacionalni ekskluzivizam. Tako da su na kraju ti domovi kulture postali slijepe mrlje na tom teritoriju, oko kojih su kružile himere nacionalnih identiteta. To su bila ne-mjesta. Tako da su oni na neki način upotrijebljeni i kao mjesta gdje se obavio i jedan ritualni obračun sa samom nedavnom prošlošću", riječi su Ivančića.

Znakovito je da ni na jednoj od lokacija obrađenih u monografiji, ako su – kako kaže Ivančić – na teritoriju države koja je delegirala zločince, nema spomenika žrtvama.

"Tako da su oni danas i simboli poricanja, ako hoćete. Dvorac Kerestinec, paviljon 22 na Zagrebačkom velesajmu, most na Drini i još neke lokacije uvrstili smo u monografiju zbog toga što su oni sami po sebi objekti pod kulturnom zaštitom, dakle to su spomenici kulture. Razlog zbog kojeg je većina njih ostavljena propadanju jest upravo zbog toga – to su neki ostaci prošlosti, i tu i jest činom zločina obavljen ritualni obračun sa nedavno prošlošću, koja se u toj varijanti ukazuje kao strana kultura, dakle kao nešto što trebaš otputiti u nepostojanje", ukazuje Ivančić.

Dom kulture, Pale, BiH
Dom kulture, Pale, BiH

Ranija funkcija domova kulture bila je perverzna inspiracija nekima od zločinaca.

"Ono perverzno u cijeloj stvari je da su se često u takvim objektima i same egzekucije obavljale na način da je podražavan način funkcioniranja objekta u mirnodopskim uvjetima. U domu kulture u Čelopeku su zatvorenika ubijali na pozornici, u domu kulture u Pilici su također oni ubijani na pozornici, ali na način da su puščane cijevi virile kroz otvor za kino-projektor. Na taj način je bilo priređeno i ubijanje ranije svrhe tih objekata, tako da je cijela stvar izvedena na dosta perverzan način", ističe Viktor Ivančić.

Nagrađivani fotograf Hrvoje Polan fotografirao je nekadašnje kulturne, a potom zločinačke prostore, a novinar Nemanja Stjepanović o svakoj od tih lokacija napravio je kratke, ali nadasve informativne bilješke.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG