Dostupni linkovi

logo-print

Bajdenova podrška potvrda pozivnice za NATO?


Sjedište NATO-a u Briselu

Sjedište NATO-a u Briselu

Poruka drugog čovjeka Sjedinjenih Američkih Država Džozefa Bajdena na skupu u Zagrebu u ponedjeljak - da Vašington snažno podržava da Crna Gora uđe u NATO, koliko god da bila jaka, osim kod predsjednika Filipa Vujanovića, nije naišla na zvanične reakcije drugih državnih predstavnika u Podgorici.

U susret ministarskom sastanku Alijanse 2. decembra, Bajden čini se kao da nije ostavio prostora za sumnju da će svih 28 zemalja NATO članica glasati za prijem Crne Gore.

„Crna Gora je u protekloj godini ostvarila odlučujući napredak na putu prema NATO-u. Sjedinjene Američke Države, želim da budem potpuno jasan, snažno, snažno podržavaju prijem Crne Gore u NATO“, naglasio je Biden.

Snažna podrška američkog potpredsjednika Džozefa Bajdena pridruženju Crne Gore NATO savezu, kao njegova 29 članica, došla je u samo predvečerje ministarskog sastanka Alijanse 2. decembra, kada će odluka o tome i definitivno biti poznata.

Da li je Bajdenovim bezrezervnim stavom već sada jasno da je, žargonski rečeno, stvar riješena i da je konsezus svih zemalja članica već postignut?

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović nema dilemu.

“Izvjesno je da SAD, kao najmoćniji član NATO alijanse, iskazuje stav koji će izvjesno pomoći da 2. decembra dobijemo pozivnicu za NATO. Vidjeli ste da je potpredsjednik Bajden saopštio vrlo jasne razloge zbog kojih daje podršku Crnoj Gori za članstvo u NATO, da je afirmisao vrijednosti Crne Gore u ostvarenju standarda NATO-a“, konstatovao je Vujanović.

Komentar od Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, uprkos obećanju, nijesmo uspjeli da dobijemo, dok je sam šef diplomatije Igor Lukšić, kako nam je saopšteno, na službenom putu u inostranstvu.

Predsjednik Atlantskog saveza Crna Gore Savo Kentera, pak, Bajdenovu poruku doživljava kao izuzetno ohrabrujuću.

“Sa druge strane, ne bih rekao da je to nešto krucijalno i da je to nešto što je odlučujuće. Jer, ako uzmemo u obzir ono što uvijek naglašavam, a to je da se odluke donose konsezusom, moramo ipak sačekati taj drugi decembar, kada ćemo vidjeti kako će se izjasniti svih 28 zemalja po tom pitanju. Bajdenova izjava jeste dobar signal, jeste nešto što svakako ohrabruje i podstiče ostale zemlje da glasaju pozitivno ali, sa druge strane, opet naglašavam, ne bi se smjeli opuštati, ne bi smjeli reći nikako da je to završena stvar“, upozorava Kentera.

Na sastanku Sjevernoatlantskog savjeta i Crne Gore u ponedjeljak u Briselu, kome je predsjedavao generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg i kome su prisustvovali crnogorski ministri vanjskih poslova i odbrane Igor Lukšić i Milica Pejanović Đurišić, ocijenjeno je da je napredak koji je Crna Gora, kako se navodi, ostvarila u sveobuhvatnim reformama, ohrabrujući znak u susret sastanku šefova diplomatija zemalja članica NATO-a sljedeće sedmice.

Politički i bezbjednosni analitičari od početka tvrde da će ključnu ulogu o tome hoće li Crna Gora dobiti pozivnicu za ulazak u NATO imati Vašingtona, ali i Berlin.

Ćutanje zvaničnog Pariza, međutim dalo je povoda za spekulacije da bi Franuska mogla imati drugačiji stav, posebno nakon terorističkin napada u njenoj prijestonici 13. novembra, a u kontekstu jačanja globalnog saveza za borbu protiv terorizma u kome važnu ulogu ima Rusija, koja se rezolutno protiv Atlantskim integracijama Crne Gore.

“Mislim da će se Francuska, na kraju, ipak rukovoditi sopstvenim interesima i gledati šta je u njenom najboljem interesu i interesu Alijanse. I u tom smislu, mislim da je u najboljem interesu i same Francuske da ima još jednog saveznika, pored 28 članica NATO-a. Tako da bi sa te strane bilo realno očekivati da i Franucuska glasa pozitivno za Crnu Goru. I da, zaista, neće biti dileme ni kod Francuza, ni kod Njemaca, niti kod bilo koje druge države članice. Tako da mislim da zaista možemo očekivati pozivnicu drugog decembra“, ocjenjuje Savo Kentera iz Atlantskog saveza.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG