Dostupni linkovi

logo-print

Applebaum: Iskrivljena slika staljinizma u savremenoj Rusiji


Autobus u Sankt Peterburgu izlepljen plakatom sa likom Josifa Staljina, februar 2013.

Autobus u Sankt Peterburgu izlepljen plakatom sa likom Josifa Staljina, februar 2013.

Robert Coalson, prevela Mirjana Rakela

Anne Applebaum, kolumnistica "The Washington Posta" i autorica knjiga " Povijest gulaga" iz 2004. i "Željezna zavjesa: Mrvljenje istočne Europe, 1944-1956", povodom šezdesete godišnjice smrti Josifa Visarionoviča Staljina za RSE govori o načinu na koji je Staljin vladao, obračunu sa staljinizmom i statusu koji Staljin uživa u današnjoj Rusiji i nekim drugim bivšim sovjetskim republikama.

RSE: Želio bih početi razgovor s jednim vrlo jednostavnim pitanjem. Koliko je ljudi Staljin ubio?

Applebaum: Trebalo mi je jedno cijelo poglavlje u knjizi da objasnim brojeve, jer se oni razlikuju, ovisno o tome kako gledate na njih. Možete ih utvrđivati po arhivskim podacima, ali i prema drugim izvorima. Zaključak do kojeg sam došla je da brojevi nisu točni. Pojasniti ću to odlomkom iz moje knjige.

"Utvrditi broj žrtava je važno, jer će nam omogućiti da usporedimo Staljina s Hitlerom ili Mao ce Tungom. Ipak, čak i ako bi to mogli utvrditi nisam sigurna da će kroz brojke biti isrpičana ukupna patnja i stradanje. Nema službenih brojki o smrtnosti žena i djece, starih roditelja, čiji su sinovi ili kćeri bili u gulagu. Mnogi su od tih staraca tokom rata izgladnjivani, jer nisu imali kartice za prehranu, zbog toga što je njihov sin kopao ugljen u Vorkuti. Mala djeca su umirala od epidemije tifusa i ospica u hladnim, loše opremljenim sirotištima. Možda se to ne bi dogodilo da im majke nisu šivale uniforme u Kengiru.

Brojke ne odražavaju prave posljedice Staljinove represije na život i zdravlje pojedinih obitelji. Primjerice, djeca čovjeka koji je osuđen kao izdajnik i ubijen kao "neprijatelj naroda", odrasla su u domovima za nezbrinutu djecu i eventualno završila u nekim kriminalnim bandama. Majka osuđenika je umrla od stresa i tuge, njegovi rođaci izgubili su svaki kontakt s obitelji, kako i sami ne bi postali „zaraženi“ neprijateljstvom prema narodu. Obitelji su se raspadale, prijateljstva prekidala, a strah je zavladao među onima koji su ostali iza osuđenog", piše Ann u svojoj knjizi.

(FOTOGALERIJA: Vorkuta - grad nastao iz gulaga)

RSE: Vaša knjiga daje argument da je gulag bio sastavni dio Staljinovog ekonomskog, socijalnog i političkog sustava. Možete li nam to pojasniti?

Applebaum: Vrlo je teško odvojiti povijest gulaga od povijesti Sovjetskog Saveza. To je, na neki način, logična posljedica drugih politika. Gulag je imao dvije funkcije. Prvo, imao je kaznenu funkciju. Trebao je stvarati strah kod ljudi. Svi su bili svjesni da oni postoje, njihovo postojanje nije skrivano, ali imali su i vrlo važnu ekonomsku funkciju.

Glavni zadatak je bilo iskopavanje ugljena, urana, zlata... Najrašireniji su bili u kasnim četrdesetim, ranim pedesetim. To je bilo ogromno ekonomsko carstvo, oni su kontrolirali tvornice i cijela područja Rusije. Sjeveroistok zemlje naselili su osuđenici i čuvari zatvora. Tako su nastali gradovi poput - Vorkuta, Norilska... Gulag je bio preslika sovjetskog viđenja ekonomije. Tamo gdje je otkriven ugljen slali su zatvorenike, njihov rad je bio besplatan, bili su poput robova, izgradili su velike gradove poput Vorkuta, Norilska, Magadanskog.

RSE: U svojoj knjizi ste napisali da Rusija nije učinila dovoljno u obračunu sa Staljinom i staljinizom. Kakvo je stanje tog procesa u Rusiji danas?

Applebaum: Aktualna ruska vlada i trenutni Kremlj ne pokušavaju ugušiti raspravu o Staljinu - ali je vode prilično selektivno. Dakle, tu je vrlo malo rasprava o gulagu, industrijalizaciji, čak i kolektivizaciji. No, mnogo se govori o Staljinovim pobjedama u Drugom svjetskom ratu što trenutno rusko vodstvo vidi kao najslavnije trenutke SSSR-a. Izbjegava se govoriti o kontekstu te pobjede i koliko je ona stvarno koštala Rusiju i Ruse. I to daje suvremenom Rusu vrlo iskrivljenu sliku prošlosti.

Drugim riječima, mnogo od onoga što je krivo u Rusiji danas, ostatak je prošlosti. Još uvijek postoje institucije zaostale iz bivših vremena. O tome svjedoči način na koji funkcionira zatvorski i pravosudni sustav, ili tajna policija. To se gotovo nije niti promijenilo u zadnjih 30-40 godina. Rusi na njih nisu više toliko osjetljivi i ne žele ih reformirati. Jedan od razloga je što nisu naučili lekciju iz sovjetske prošlosti, ali i to što promjene nisu u interesu aktualnog vođstva. Vlast nastoji ugušiti svaku kritičku raspravu i zadržati je isključivo na pozitivnim aspektima prošlosti.

(FOTOGALERIJA: Staljinov život kroz fotografije)
RSE: Neki tvrde da je Staljin bio dobar menadžer, koji je dobio rat, te da je ostavio zemlju jaču nego što ju je našao. Vi nemate puno razumijevanja za takve stavove, zar ne?

Applebaum: Ne, ja takve tvrdnje osporavam. Treba vidjeti kakva bi Rusija danas bila da se razvijala na drugačiji način. Milijuni ljudi su likvidirani, uništeni stvaralački talenti, zakinut obrazovani sistem, rad je bio zasnovan na robovlasničkom iskorištavanju. Brojni znanstvenici su poslani da iskopavaju ugljen po gulazima umjesto da se bave znanošću u interesu napretka i boljeg života svih. Rekla bih da je najveći trijumf Staljina u tome što je Ruse uvjerio da se drugačije ne bi mogli razvijati.
Staljin je čak i započeo rat. On i Hitler su međusobno podijelili Evropu 1939, sporazumom Molotov-Ribbentrop. Zajednički su napali Poljsku i baltičke države. Staljinova odluka je bila da Hitleru pruži dvije godine kako bi pokorio zapadnu Evropu. Ali cijenu je tada platio Sovjetski Savez i ruski narod. Napad Hitlera dočekali su nespremni. Mnogo milijuna ljudi je poginulo, umrli su nepotrebno. Da Staljin nije paktirao s Hitlerom na početku, mnogi ljudi bi preživjeli rat.

(VIDEO: Ukrajina - Mišljenja o Staljinu podijeljena)

RSE: Zanimljivo je da čak i ljudi poput Putina koji hvale Staljina kao "dobrog menadžera" nemaju ništa dobro reći o staljinizmu niti zagovaraju povratak staljinizma.

Applebaum: Ne mislim da itko želi oživjeti sustav koji je stvorio Staljin. Naravno, oblici toga sistema i danas ponegdje postoje, kao što je slučaj sa Sjevernom Korejom. Ali ne mislim da Putin želi oživjeti staljinizam. Ono što on pokušava učiniti je iskoristiti neke elemente sovjetskog sustava kako bi imao podršku Rusa, želi stvoriti osjećaj patriotizma na čijim temeljima želi zacementirati svoj položaj. On je dugi niz godina radio u KGB, koja je bila tajna policija, ogranak sovjetske Komunističke partije i KGB je bio odgovoran za gulag i druge oblike terora. Putin je zapravo u potrazi za onim elementima prošlosti koji bi se mogli rehabilitirati. No, nitko nije predložio oživljavanja cijelog sustava. Nemoguće bi bilo izolirati danas Rusiju od ostatka svijeta, što je radio Staljin. To bi bilo ekonomsko samoubojstvo cijele zemlje.

***********
(FOTOGALERIJA: Autoritarne vladavine kroz karikature)

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG