Dostupni linkovi

logo-print

Za BiH iskustva Hrvatske dragocjena


Alida Vračić, direktorica Centra za socio-ekonomske studije

Alida Vračić, direktorica Centra za socio-ekonomske studije

Uspjeh Hrvatske je poruka regiji da su vrata Evropske unije i dalje otvorena za ostale države bez obzira na ekonomske probleme i financijske izazove s kojima je EU suočena. Iskustvo ove zemlje u mnogim aspektima koje je prošla, te o procesima koji čekaju buduće kandidate za članstvo, posebno je dragocjeno za Bosnu i Hercegovinu.

Polazeći od toga, Centar za socio-ekonomske studije („Think tank Populari“) iz Sarajeva, započeo je projekat „Dobri susjedi“ tokom kojeg će biti predstavljeni korisni segmenti pregovaračkog procesa i procesa pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji, s posebnim naglaskom na određena poglavlja pravne stečevine EU (Acquis communautaire).

Direktorica Centra, Alida Vračić, objašnjava suštinu ovog projekta i iznosi neke stavove o bh. procesu integracija.

RSE: Koristeći se konkretnim pričama iz Hrvatske, projekat “Dobri susjedi” će se posebno fokusirati na neka poglavlja koja bi mogla biti posebno zanimljiva za BiH jer imaju direktan uticaj na život građana. Možete li navesti ta poglavlja?

Vračić: Konkretno, analiziramo dva poglavlja – sigurnost hrane i okoliš. Hrvatska je imala interesantnu situaciju. Za okoliš - u prvom izvještaju su ocijenjeni loše od strane Evropske komisije jer nisu uopšte bili skladu s evropskim kriterijima. Onda su za nepunih šest godina uspjeli uraditi sve što je trebalo za to poglavlje i dobili su odlične ocjene. To je zaista impresivno. U BiH je Svjetska banka finansirala neke projekte vezane za čvrsti otpad, a ima još mnogo toga da se uradi, jer u zemlji ne postoji dovoljno znanja niti su građani „ osvješćeni“ kad se radi o okolišu. Gledamo hrvatske aspekte – kako bi se to moglo raditi u Bosni i Hercegovini na nekom administrativnom nivou – jer kod nas se okoliš rješava na nivou entiteta, znači drugačije nego u Hrvatskoj, ali može se mnogo toga naučiti. Sa sigurnošću hrane je ista stvar. Kod nas je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa nosilac aktivnosti u toj oblasti, zatim se to spušta prema entitetima odnosno agencijama za sigurnost hrane. U principu je vrlo zanimljivo vidjeti kako se odvija rad na tome i da li se koriste iskustva Hrvatske.
RSE: Vi ste pri kraju prve faze projekta i imate uvid u to, koliko su naši susjedi, odnosno nadležni za evropske integracije u Hrvatskoj „raspoloženi“ da prenesu iskustva koja su već prošli? Koliko je Bosna i Hercegovina aktivna u tome?

Vračić: Hrvatska je potpisala pristupni ugovor s Evropskom unijom, i itekako odmakla od Bosne i Hercegovine i drugih zemalja u regionu. Mislim
Dok mi ne pokažemo želju i ne budemo imali svoj „spisak želja“ , odnosno oblasti u kojim je pomoć potrebna, Hrvatska se neće sama nuditi.

da je vrlo važno da BiH napravi taj prvi korak prema Hrvatskoj, da pokažemo da smo zainteresovani. U Bosni i Hercegovini u ovom trenutku ima jako malo suštinske i konkretne priče o evropskim integracijama. Dok mi ne pokažemo želju i ne budemo imali svoj „spisak želja“ , odnosno oblasti u kojim je pomoć potrebna, Hrvatska se neće sama nuditi. Ipak, sigurna sam – pokazalo se to kroz nekoliko stvari, uključujući i posao na prevođenju pravne stečevine EU, da su spremni da pomognu. Ne vidim razloga zašto ne bismo iskoristili tu priliku. Samo, treba znati vlastite prioritete.

BiH ne zna koja "ekipa" je vodi u Evropu

RSE: Sada se u Bosni i Hercegovini najviše govori o posljedicama koje će ulazak Hrvatske u EU imati na izvoz prehrambenih proizvoda. Da li se time sužava problem?

Vračić: Pričamo o Bosni i Hercegovini i izvozu, o dvije trećine državne granice i dva granična prelaza koja su na raspolaganju kada je u pitanju izvoz prema Hrvatskoj, a čija granica sada postaje granica Evropske unije sa jako strogim kriterijima i sasvim drugim standardima, ali mislim da je puno drugih problema u svemu tome koji su važniji: kako ćemo mi odgovoriti na sve ostale
Imamo puno komplikovaniji sistem, imamo puno više tijela koja su možda i sposobna odgovoriti svojim kapacitetima i svojim znanjem i vještinama, ali treba vidjeti na koji tačno način.
oblasti. Na tome treba raditi, da vidimo, prije svega, kako se i ko koordinira posao na ispunjavanju obaveza. Mi imamo tijela koja su uspostavljena, samo ona između sebe nisu na pravi način „linkovana“, i to je ono na što treba obratiti pažnju. Nije fokus samo na onom o čemu se priča u posljednje vrijeme, na izvozu, na proizvodima životinjskog i biljnog porijekla, nego zaista i na svim ostalim oblastima – od okoliša, energije i svega ostalog, da vidimo ko su ljudi koji će to raditi u BiH, na koji način će se oni uvezati. Mi imamo puno komplikovaniji sistem, imamo puno više tijela koja su možda i sposobna odgovoriti svojim kapacitetima i svojim znanjem i vještinama, ali treba vidjeti na koji tačno način.

RSE: Da li je sporost, odnosno usporen proces ostvarivanja reformi u Bosni i Hercegovini, glavna prepreka na njenom putu u evropske integracije?

Alida Vračić: U BiH – ako nije usporeno, onda nije do kraja uvezano. Ne postoji nekakav konačni dokument, konkretan plan koji će tačno dati formulu za to ko radi na čemu. Hrvatska je prošla to što mi sada radimo ili ćemo tek raditi: pokušavamo da razumijemo na koji način su se oni ekipirali kada su započeli pregovore po poglavljima, koliko je osoba bilo uključeno u taj proces. Trebalo je uvezati mnogo stručnjaka, mnogo timova. Za većinu tih stvari mi još uvijek nemamo jasnu situaciju. Imamo neka provizorna rješenja koja su i arbitrarna, jer oba entiteta ne razmišljaju na isti način, što će biti veliki problem. Moramo znati ko su osobe koje su odgovorne za određena pitanja, na koji način će oni da postupaju kako bi odgovorili zadacima. Problem Bosne i Hercegovine nije samo uređenje, jer ipak postoje institucije koje mogu uraditi svoj dio posla. Bez obzira da li su zadaci na državnom ili entitetskom nivou, da li ih izvršavaju agencije ili neka druga tijela – ključno je da uvijek znaju na koji način će se obaveze ispunjavati. U ovom trenutku to ne postoji, a što je možda još važnije, ne postoji neki plan iz kojeg je vidljivo ko su ti kapaciteti. Mi ćemo imati uska grla vezano i za kapacitete po određenim oblastima, mislim na stručnjake i vještine, koje ćemo morati „uvoziti“. To opet nije strašno, samo je potrebno znati sada šta je to konkretno i šta će nam trebati.

RSE: Za sada je očigledno kako je u Bosni i Hercegovini manjak ekspertskih analiza a višak politike.

Vračić: U svakom slučaju- sve je više politiziranja, što smo ustanovili na samom početku projekta. Pokušali smo da nađemo izjave svih političara u vezi s evropskim integracijama i našli smo da, ustvari, svi oni pričaju o tome, ali konkretno i suštinski, kada pogledate u sve te dokumente i rasprave vezane za Evropsku uniju, oni nisu ni blizu onome što zaista treba da budu. Nisu konkretizirani, a to je najizazovniji dio posla. Kada se počne pričati o pravim stvarima, onda će se početi nametati i prava rješenja, znaće se ko su ljudi koji su sposobni za taj projekat. U ovom trenutku mi ne znamo ko je ta ekipa koja nas „vodi u Evropu“, ko su ti ljudi koji će obaviti većinu posla, koji će napraviti kredibilnu aplikaciju Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji.

Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG