Učesnici konferencije “Dejton-deset godina poslije: rješavanje konflikta i perspektive za saradnju” podijeljenog su mišljenja kada su u pitanju nova ustavna rješenja u BiH. I dok jedni smatraju kako dejtonski ustav treba radikalno promijeniti, drugi tvrde da u okviru sadašnjeg ustavnog uređenja postoje sve pretpostavke za dalje funkcionisanje države.
Visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, mišljenja je da u BiH moraju jačati državne institucije, u okviru kojih veće ovlasti treba dati Vijeću ministara:
“Funkcionalna država ogleda se u tome koliko je funkcionalna njena vlada. Pitanje ustavnih promjena je u rukama domaćih političara. BiH ne može u Evropsku uniju preko Ureda Visokog predstavnika. Mi ćemo pomoći koliko je to u našoj moći, ali političke snage i građani su ti koji će preuzeti odgovornost za postizanje reformi u zemlji. Ustavne promjene nisu samo suhoparna teorija, jer ako mogu pomoći građanima i institucijama, onda se moraju provesti.”
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Ivo Miro Jović, smatra da BiH ne može rješavati političke, socijalne i privredne probleme sve dok ne bude usvojen novi ustav, koji će, s jedne strane, osigurati učinkovitu političku administraciju, a s druge, građanska prava i nacionalnu ravnopravnost svih naroda u zemlji:
“BiH ima dovoljno pameti, znanstvenika, stručnih ljudi ustavnog prava, međunarodnog prava, da donese jedan moderan, suvremeni ustav, jer su to naprosto učinile svih deset zemalja koje su u posljednjem krugu primljene u Evropsku uniju.”
Jedan od tvoraca Dejtonskog sporazuma, Džejms O’ Brajan, smatra da i postojeće ustavno rješenje može poboljšati stanje u BiH:
“BiH je uspješna zemlja. Više od milion ljudi se vratilo, infrastruktura je izgrađena, ekonomski razvoj napreduje. I u okviru postojećeg ustava mogu se naći rješenja u jačanju centralne vlasti. Ja predlažem djelotvorniju centralnu vladu, Predsjedništvo kome treba ograničiti ovlaštenja, ali i jačanje ljudskih prava u zemlji.”
Predsjedavajući OSCE-a, Dimitrij Rupel, za naš radio kaže da će se ustavne reforme u BiH teško sprovesti. Prema njegovim riječima, promjene su moguće jedino u smislu veće funkcionalnosti i racionalnosti države:
“Promjene ustava su jako, jako delikatna stvar, delikatan posao, tako da bih ja preporučio što manje promjena i što više praktičkih izmjena. Ja mislim da, naravno, treba smanjiti broj političke klase u BiH, jer danas vjerovatno nije ni potrebna, ima manje nepovjerenja nego je bilo u početku, prije deset godina. Mislim da treba više novca iz poreza namijeniti uslugama, zdravstvu, osiguranju, možda investicijama itd.”
Efikasnija centralna vlast koja neće slabiti entitete treba da bude osnova ustavnih promjena, ocjenjuje bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova, Mladen Ivanić:
“Ja sam za to da se entitetske strukture uključe u efikasan sistem svih organa BiH, dakle da postoji jedna vrlo jasna struktura zemlje i da se pitanje ne svodi na to ko je jači - ili entiteti ili zajedničke institicije, već da se svodi kako da se napravi efikasnija vlast, to znači i efikasne zajedničke institucije, ali i efikasni i entiteti.”
Bivši Visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič:
“Sama činjenica da BiH prvi put započinje ugovorne pregovore sa EU znači da je zadnjih deset godina ovu zemlju značajno promijenilo. Ono što će se dešavati u narednom periodu, bit će pravi test za državnost BiH. Da bi bila u stanju to da ostvari, bit će neophodno da se urade drugačiji aranžmani. Da li će se to zvati ustavna reforma, to je drugo pitanje. Ono što ja mislim je da u narednom periodu, BiH treba jaka izvršna vlast.”
Prvi dan konferencije o dejtonskom ustavu, ali i novim ustavnim rješenjima, još jednom je pokazao da postoje različita mišljenja o tome na koji način BiH treba funkcionisati kao pravna država u narednom periodu. Različita tumačenja bh. političkih predstavnika o novom ustrojstvu BiH teško da će biti prevaziđena do marta naredne godine, do kada su se obavezali da će donijeti nova ustavna rješenja.
Visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, mišljenja je da u BiH moraju jačati državne institucije, u okviru kojih veće ovlasti treba dati Vijeću ministara:
“Funkcionalna država ogleda se u tome koliko je funkcionalna njena vlada. Pitanje ustavnih promjena je u rukama domaćih političara. BiH ne može u Evropsku uniju preko Ureda Visokog predstavnika. Mi ćemo pomoći koliko je to u našoj moći, ali političke snage i građani su ti koji će preuzeti odgovornost za postizanje reformi u zemlji. Ustavne promjene nisu samo suhoparna teorija, jer ako mogu pomoći građanima i institucijama, onda se moraju provesti.”
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Ivo Miro Jović, smatra da BiH ne može rješavati političke, socijalne i privredne probleme sve dok ne bude usvojen novi ustav, koji će, s jedne strane, osigurati učinkovitu političku administraciju, a s druge, građanska prava i nacionalnu ravnopravnost svih naroda u zemlji:
“BiH ima dovoljno pameti, znanstvenika, stručnih ljudi ustavnog prava, međunarodnog prava, da donese jedan moderan, suvremeni ustav, jer su to naprosto učinile svih deset zemalja koje su u posljednjem krugu primljene u Evropsku uniju.”
Jedan od tvoraca Dejtonskog sporazuma, Džejms O’ Brajan, smatra da i postojeće ustavno rješenje može poboljšati stanje u BiH:
“BiH je uspješna zemlja. Više od milion ljudi se vratilo, infrastruktura je izgrađena, ekonomski razvoj napreduje. I u okviru postojećeg ustava mogu se naći rješenja u jačanju centralne vlasti. Ja predlažem djelotvorniju centralnu vladu, Predsjedništvo kome treba ograničiti ovlaštenja, ali i jačanje ljudskih prava u zemlji.”
Predsjedavajući OSCE-a, Dimitrij Rupel, za naš radio kaže da će se ustavne reforme u BiH teško sprovesti. Prema njegovim riječima, promjene su moguće jedino u smislu veće funkcionalnosti i racionalnosti države:
“Promjene ustava su jako, jako delikatna stvar, delikatan posao, tako da bih ja preporučio što manje promjena i što više praktičkih izmjena. Ja mislim da, naravno, treba smanjiti broj političke klase u BiH, jer danas vjerovatno nije ni potrebna, ima manje nepovjerenja nego je bilo u početku, prije deset godina. Mislim da treba više novca iz poreza namijeniti uslugama, zdravstvu, osiguranju, možda investicijama itd.”
Efikasnija centralna vlast koja neće slabiti entitete treba da bude osnova ustavnih promjena, ocjenjuje bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova, Mladen Ivanić:
“Ja sam za to da se entitetske strukture uključe u efikasan sistem svih organa BiH, dakle da postoji jedna vrlo jasna struktura zemlje i da se pitanje ne svodi na to ko je jači - ili entiteti ili zajedničke institicije, već da se svodi kako da se napravi efikasnija vlast, to znači i efikasne zajedničke institucije, ali i efikasni i entiteti.”
Bivši Visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič:
“Sama činjenica da BiH prvi put započinje ugovorne pregovore sa EU znači da je zadnjih deset godina ovu zemlju značajno promijenilo. Ono što će se dešavati u narednom periodu, bit će pravi test za državnost BiH. Da bi bila u stanju to da ostvari, bit će neophodno da se urade drugačiji aranžmani. Da li će se to zvati ustavna reforma, to je drugo pitanje. Ono što ja mislim je da u narednom periodu, BiH treba jaka izvršna vlast.”
Prvi dan konferencije o dejtonskom ustavu, ali i novim ustavnim rješenjima, još jednom je pokazao da postoje različita mišljenja o tome na koji način BiH treba funkcionisati kao pravna država u narednom periodu. Različita tumačenja bh. političkih predstavnika o novom ustrojstvu BiH teško da će biti prevaziđena do marta naredne godine, do kada su se obavezali da će donijeti nova ustavna rješenja.
