Dostupni linkovi

logo-print

Summit okončan potporom europskom ujedinjavanju


Na početku završne konferencije, predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić ocijenio je kako je Summit poslao poruku potpore projektu europskog ujedinjavanja, kao i poruku potpore nastavku tog procesa. Mesić je ocijenio da su obje poruke vrlo važne u svjetlu nedoumica koje su se javljale u EU posljednjih mjeseci. Hrvatski je predsjednik sa zadnjeg dana Summita izdvojio kao ključnu tezu određeni zastoj u realiziranju političkog projekta ujedinjene Europe, koji je uzrokovan nezadovoljstvom građana neoliberalnim gospodarskim modelom. Ustvrdio je da Europa mora smoći snage za iskorak iz kapitalizma koji se razvija samo i jedino u korist kapitala. Izrazio je žaljenje zbog problema koje su građani Zagreba i okolice imali zbog poduzetih mjera sigurnosti te najavio da će se idući summit srednjoeuropskih predsjednika održati u Bugarskoj 2006., a 2007. domaćin će mu biti Češka.

Inače, 15 šefova država srednje i istočne Europe založilo se na godišnjem Summitu u Zagrebu za daljnje proširenje Europske unije. Na marginama Summita održani su brojni bilateralni susreti, osobito državnika iz regije, te dotaknute teme Daytonskog sporazuma, budućnosti BiH, SiCG, Kosova. Drugog su dana Summita, uz šefove država, sudjelovali i predstavnici dvadesetak velikih europskih tvrtki. Riječ je o najvećem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad posjetilo Hrvatsku, čije tvrtke zajedno na godinu posluju s oko 400 milijardi eura.

Za predsjednike Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Litve, Češke, Italije, Mađarske, Makedonije, Bugarske, Poljske, Rumunjske, Moldave, Slovačke i Slovenije - dileme nema i upozoravaju sve koji su se umorili od europskog proširenja da bi zaustavljanje tog procesa već za dvadesetak godina dovelo do duboke podijeljenosti na Europu blagostanja i Europu siromaštva, s prijetnjom novih međunacionalnih sukoba i ratova.

Tvrđava Europa je neodrživa, naglasio je, uz ostalo, slovenski predsjednik Janez Drnovšek, te pozdravio otvaranje pregovora s Hrvatskom i Turskom, zalažući se za daljnje proširenje prema jugu i istoku.

'Balkanske zemlje ne mogu biti aneks ujedinjenoj Europi, upozorio je predsjednik Republike Albanije Alfred Moisiu. Moisiu se založio za nezavisnost Kosova jer je to, kako je kazao, u skladu s težnjama građana Kosova.

Predsjednik Srbije i Crne Gore, Svetozar Marović, ističe pak da se skori pregovori o statusu Kosova moraju odvijati u europskom duhu te uvažavanju principa multietničnosti, manjinskih prava i prava na povratak svih raseljenih:

''Uspjeh budućeg pregovaračkog procesa zavisiće, u najvećoj mjeri, od uvažavanja realnosti, od pobjede nad jednostranošću i od uspjeha u traženju kompromisa. Zato je dijalog Beograda i Prištine nezaobilazan uslov za stabilno i dugoročno rješavanje budućnosti Kosova.''

Marović je 2006. godinu označio i ključnom za ukupnu budućnost zajednice Srbije i Crne Gore.

Predsjedajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Ivo Miro Jović pred cijelim je skupom progovorio o statusu Hrvata u BiH. Daytonski sporazum je, prema njegovim riječima, omogućio prekid rata, ali ne i pravedan mir u BiH i treba ga graditi kroz novi Ustav:

''U Bosni i Hercegovini zaista žive tri naroda koji imaju svoj jezik, kulturu i tradiciju. Ako mislimo izgraditi jednakopravnu zajednicu sva tri naroda, oni moraju uživati svoja prava. Sada Hrvati ta prava nemaju.''

Novinarima je još dodao:

''Sa visokim predstavnikom i darovanim Ustavom, Bosna i Hercegovina nema pristupa razgovorima o Evropskoj uniji. To moramo promijeniti.''

Na marginama srednjoeuropskog Summita u Zagrebu, slovenski predsjednik Janez Drnovšek izjavio je kako se slaže s međunarodnom arbitražom oko hrvatsko-slovenske granice koju je predložila Hrvatska jer smatra da je pregovaračka opcija iscrpljena.
XS
SM
MD
LG