Dostupni linkovi

logo-print

Preuređenje bez dozvole?


Pomoćnik ministra kulture Predrag Malbaša nije želio da komentariše informaciju da Srpska pravoslavna crkva preuređuje unutrašnjost hrama Svete Trojice, poznatije kao Donji manastir pod Ostrogom. Samo nam je potvrdio da se manastir Ostrog nalazi pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture i uputio nas na njih. Malbaša je još dodao da će Ministarstvo od Zavoda tražiti provjeru informacije i preduzimanje određenih mjera ukoliko se bude utvrdilo da je bilo nezakonitih radnji na manastiru. Advokat Mitropolije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Mlađan Mićović, na naše pitanje da li su od nadležnih tražili potrebne dozvole za rekonstrukciju Ostroga, odgovorio je da će Ministarstvo i Zavod teško dokazati da je manastir pod njihovom zaštitom i ingerencijom, te pojasnio:

«Zavod ne radi ono što treba da radi, nego radi po zahtjevima aktuelnog režima. Oni su već prije desetak godina trebali da odrade toliko značajnih poslova koje nijesu odradili, da bi spomeničko blago moglo da bude pod zaštitom Zavoda, da ih Zavod može štititi. A, pošto to nijesu odradili gospoda iz Zavoda, sjetili su se poslije deset godina.“

RSE: Znači li to da Vi tvrdite da Manastir Ostrog nije pod zaštitom spomenika kulture?

MIĆOVIĆ: Nijedan hram u Crnoj Gori nije legitimno pod zaštitom Zavoda.

RSE: Znači li to da, polazeći od te pretpostavke koju ste naveli, Mitropolija se nije prethodno konsultovala sa nadležnim državnim institucijama oko ovoga?

MIĆOVIĆ: Za konkretan slučaj ja sam saznao iz «Vijesti» da se nešto tamo radi. Koji je obim tih aktivnosti ne znam, ali pretpostavljam da su to aktivnosti koje su redovne u nekom smislu održavanja hramova. To radi crkva. Svuda crkva funkcionalno održava hramove i upodobljava ih njihovim funkcijama, bogoslužbenim.

RSE: A zato nije potrebna saglasnost državnih institucija?

MIĆOVIĆ: Pa, da su državne instutucije odradile ono što su trebale, onda bi bilo normalno da se to traži. Pošto one ne rade, ispostavilo bi se da ih crkva tjera da rade.

I pomoćnica ministra za uređenje prostora Nada Ulićević saopštila nam je da se Srpska pravoslavna crkva nije obraćala tom resoru za izdavanje dozvole za rekonstrukciju, ali, kako nam je objasnila, nijesu ni morali:

«Kod činjenice da manastir Ostrog ima status registrovanog spomenika kulture njegova zaštita je uređena posebnim propisom, odnosno Zakonom o zaštiti spromenika kuture kojim je utvrđeno da je donošenje rješenja o obustavi radova kojima se spomenik kulture može oštetiti, ugroziti, promijeniti njegov izgled ili oblik u nadležnosti Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.“

Direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Slobodan Mitrović nije odgovarao na naše telefonske pozive, a njegova sekretarica nam je objasnila da se on upravo uputio na lice mjesta i da ćemo podrobniju informaciju dobiti nakon što utvrde o čemu se radi.

Kako su «Vijesti» objavile unutrašnjost Donjeg manastira je prekrečena, a na visokim zidovima uskoro će biti naslikane nove freske. Umjesto dosadašnjih motiva iz Novog zavjeta i života svetog mjesta, naslućuju se i konture budućih živopisa kakvih do sada nije bilo. Na jednom zidu već je iscrtan lik Svetog Save koji bi freskopisci trebalo da oslikaju. Bijela farba prekrila je i poznate motive poput detalja da se Svetom Vasiliju klanjaju pravoslavac, katolik i musliman, odnosno kada svetac čini čuda i skida okove čovjeku koji nije njegove vjere. Donji Manastir podignut je 1824. godine, a današnji oblik dobio je krajem XIX vijeka. U Crnoj Gori i nekadašnjoj Jugoslaviji Ostrog je slovio za sveto mjesto koje su posjećivali ljudi svih konfesija sa ovih prostora.
XS
SM
MD
LG