Dostupni linkovi

logo-print

Kočnica na evropskom putu BiH


Četiri nevladine organizacije - Srpsko građansko vijeće, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Hrvatsko narodno vijeće i Krug 99 - ocjenjuju kako je deset godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma neophodno izvršiti promjene unutrašnjeg ustrojstva BiH. Jedinstveni su u ocjeni da postojeće ustavno rješenje koči BiH u njenom približavanju evroatlantskim integracijama.

Predsjednica Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Sabira Hadžović, smatra da je, u vrijeme kada je potpisan, Dejtonski sporazum bio nužno zlo, ali da je došlo vrijeme za njegovu promjenu:

“On traje dugo, deset godina, u kojima smo mi, kao ljudi, određene stvari svak pred sobom sredili i država počela da sređuje određene stvari kao država i konstatiramo da taj dejtonski ustav nije ono što obezbjeđuje život ovom narodu u ovoj državi, državi kao državi da može funkcionirati. I upravo sve snage, znači sve strukture društva, su analizom određenih rezultata konstatirale da se nameće potreba promjene u vremenu koje predstoji da bismo mogli živjeti i uhvatiti korak sa državama koje se razvijaju u našem okruženju. I zato mislim da nije utopija, već da je stvarnost, i normalna i realna stvarnost, da se određene stvari u dejtonskom ustavu trebaju promijeniti i prilagoditi prilikama i vremenu koje je nama predstojeće.”

U Srpskom građanskom vijeću smatraju da je, uprkos činjenici kako je Dejtonski sporazum zaustavio rat, deset godina po njegovom okončanju politička slika zemlje nepromijenjena. Predsjednik SGV-a Mirko Pejanović kaže da problemi poput odlaska mladih ljudi, nepoštivanja ljudskih prava, slabog povratka i teške ekonomske situacije, dovoljno govore da mnogo toga treba promijeniti. Na naše pitanje postoji li i dalje mogućnost podjele zemlje po nacionalnom principu s obzirom na tenzije i nepovjerenje koje vlada među narodima, Pejanović kaže:

“Praksa se izvodila agresijom, izvodila silom, izvodila progonom stanovništva i nije uspjela. Prema tome, nema istorijsku šansu politička opcija etničke podjele BiH, jer ona nije moguća. Ulaskom u evropske institucije završava se tzv. pitanje internacionalizacije bosanskog pitanja, jer neće više moći niko računati na etničku podjelu i na rat. Ti što zagovaraju etničke podjele, oni zapravo vrše nacionalnu homogenizaciju da bi dobili glasove.”

Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća, fra Luka Markešić, smatra da je BiH deset godina nakon završetka rata krnja država. BiH može funkcionisati, prema njegovim riječima, samo kao demokratska, pravna i cjelovita država i kao takva je jedino moguće da bude sastavni dio Evropske unije. Govoreći o mogućnosti formiranja trećeg entiteta u BiH, kojeg zagovaraju predstavnici Hrvatske demokratske zajednice, Markešić kaže kako je vrijeme podjela u BiH prošlo, te da podjela na entitete, bez obzira o kom narodu se radilo, ne dovodi do ostvarivanja ni pojedinačnih, ni nacionalnih prava:

“Npr. obrazovanje ljudi, djece, kako će se obaviti u pojedinim entitetima? Danas, dakle, vidimo nemogućnost oblikovanja ovih škola pod jednim krovom, kako se kaže. Ili dijeljenje djece, dijeljenje kanala, medija, dijeljenje poslova, rada. Dakle, entiteti uopće u BiH nisu rješenje za BiH. Prema tome, stvaranje trećeg entiteta je protiv BiH. A mi Hrvati smatramo da je to posebno protiv hrvatskoga naroda u BiH, koji je raspršen na cijeloj teritoriji BiH.”

Četiri nevladine organizacije, koje su bile incijatori donošenja odluke o konstitutivnosti sva tri naroda na cijeloj teritoriji BiH, i u narednom periodu će se zalagati na promjeni unutrašnjeg ustrojstva BiH, kao uslova za njen pristup Evropskoj uniji. Želja im je, kako kažu, da iniciraju razgovor kako bi se došlo do najboljih rješenja, na osnovu kojih bi BiH u budućnosti postala demokratska i, u pravom smislu riječi, država svih svojih građana.
XS
SM
MD
LG