Generalni sekretar UN-a Kofi Anan pokrenuo je reforme svjetske organizacije prije dvije godine, nakon što je američka invazija na Irak izazvala ozbiljnu zabrinutost za globalnu sigurnost. Obraćajući se prošle sedmice Savjetu bezbjednosti, Anan je izrazio sumnje hoće li svjetski lideri odobriti reforme uoči samita povodom 60 godišnjice UN-a:
“Samit pruža zlatnu priliku da se aktiviraju te reforme. Pregovori o njima opasno kasne. Postoji veliki rizik da se šansa propusti.”
Došadašnji pregovori o reformama ličili su na veliko cjenjkanje. Od razvijenih je zatraženo da se obavežu na smanjivanje siromaštva i bolesti u svijetu i dalje ograničavanje atomskog oružja. Od zemalja u razvoju je zauzvrat zatraženo da prihvate nove definicije terorizma i reformu organizacija koje se staraju za zaštitu ljudskih prava.
Pošto ne postoji konsenzus o tim krupnim pitanjima, dokument koji će biti predstavljen svjetskim liderima može biti razvodnjen. Američki ambasador u UN Džon Bolton zatražio je promjene kojima se, u okviru reformi svjetske organizacije, eliminišu legalne obaveze u područjima kao što su humanitarne intervencije i pomoć u interesu razvoja. Nikol Reindrop iz humanitarne organizacije Oxfam smatra da će samit propasti, ukoliko su takve promjene uvrste u ključni dokument o reformama:
“Zabrinuti smo da će biti ustupaka i trgovine, na račun odgovornosti razvijenih za bezbjednost civila i njihove obaveze da pomažu siromašnima. U toj situaciji, milioni ljudi u najsiromašnijim zemljama ostaće kratkih rukava.”
Koncept pod nazivom “odgovornost za zaštitu” ima za cilj da se spriječe kampanje etničkog čišćenja. Rusija, Pakistan, Egipat, Indija i još neke zemlje se tome protive. SAD insistiraju na većoj ulozi Savjeta bezbjednosti u odobravanju kolektivnih akcija na zaustavljanju zvjerstava. U međuvremenu, mnogi eksperti UN-a smatraju greškom da reforme obuhvate i proširenje Savjeta bezbjednosti, pošto oko tog pitanja postoje duboke razlike. Edvard Lak, stručnjak sa Kolumbija univerziteta upozorava da je pogrešno izjednačavati širenje Savjeta bezbjednosti sa reformama:
“Problem sa velikim proširenjem je da su svaka organizacija ili međuvladino tijelo, koji su prošireni u okvirima UN-a, postali slabiji i beznačajniji. Ne shvatam kako bi dodavanjem deset, 11 ili više članova Savjetu bezbjednosti to tijelo postalo efikasnije? “
Posebna tema, o kojoj takođe nema saglasnosti, jeste prijedlog da se Komisija UN-a za ljudska prava zamijeni Savjetom za ljudska prava. U fokusu diskusija su kriteriji za članove budućeg Savjeta. Komesar UN-a za ljudska prava Luis Arbur smatra da će biti teško ustanoviti takve kriterije:
“Ima mnogo zemalja koje su ratifikovale sve, a ne ispunjavaju ništa od obaveza. Ratifikacija je pozitivan korak, ako ste iskreni u namjerama da ispunite obaveze. Smatram da kriteriji neće doprinijeti dobrim rezultatima.”
Uprkos svim ovim zebnjama, Sajmon Česterman, stručnjak za međunarodno pravo iz Njujorka, procjenjuje da, ukoliko Amerika nađe zajednički jezik sa većinom saveznika, predstojeći samit može biti uspješan:
“Ono po čemu ćemo sagledavati ovaj samit jeste da on može biti na pola puta između procesa pomirenja, između tradicionalnih saveznika i preispitivanja uloge UN-a, kao organizacije koja olakšava pomoć za razvoj i ima ulogu u pitanjima mira i bezbjednosti . To može biti osnova za normativne promjene koje se traže.”
Komisija za jačanje mira, čije se formiranje takođe predlaže, pomoći će zemljama upravo izašlim iz sukoba. Reformama se preporučuje i osnivanje fonda za demokratiju. Početnu donaciju, kako se očekuje, objaviće američki predsjednik Džordž Buš, u srijedu 14. septembra.
“Samit pruža zlatnu priliku da se aktiviraju te reforme. Pregovori o njima opasno kasne. Postoji veliki rizik da se šansa propusti.”
Došadašnji pregovori o reformama ličili su na veliko cjenjkanje. Od razvijenih je zatraženo da se obavežu na smanjivanje siromaštva i bolesti u svijetu i dalje ograničavanje atomskog oružja. Od zemalja u razvoju je zauzvrat zatraženo da prihvate nove definicije terorizma i reformu organizacija koje se staraju za zaštitu ljudskih prava.
Pošto ne postoji konsenzus o tim krupnim pitanjima, dokument koji će biti predstavljen svjetskim liderima može biti razvodnjen. Američki ambasador u UN Džon Bolton zatražio je promjene kojima se, u okviru reformi svjetske organizacije, eliminišu legalne obaveze u područjima kao što su humanitarne intervencije i pomoć u interesu razvoja. Nikol Reindrop iz humanitarne organizacije Oxfam smatra da će samit propasti, ukoliko su takve promjene uvrste u ključni dokument o reformama:
“Zabrinuti smo da će biti ustupaka i trgovine, na račun odgovornosti razvijenih za bezbjednost civila i njihove obaveze da pomažu siromašnima. U toj situaciji, milioni ljudi u najsiromašnijim zemljama ostaće kratkih rukava.”
Koncept pod nazivom “odgovornost za zaštitu” ima za cilj da se spriječe kampanje etničkog čišćenja. Rusija, Pakistan, Egipat, Indija i još neke zemlje se tome protive. SAD insistiraju na većoj ulozi Savjeta bezbjednosti u odobravanju kolektivnih akcija na zaustavljanju zvjerstava. U međuvremenu, mnogi eksperti UN-a smatraju greškom da reforme obuhvate i proširenje Savjeta bezbjednosti, pošto oko tog pitanja postoje duboke razlike. Edvard Lak, stručnjak sa Kolumbija univerziteta upozorava da je pogrešno izjednačavati širenje Savjeta bezbjednosti sa reformama:
“Problem sa velikim proširenjem je da su svaka organizacija ili međuvladino tijelo, koji su prošireni u okvirima UN-a, postali slabiji i beznačajniji. Ne shvatam kako bi dodavanjem deset, 11 ili više članova Savjetu bezbjednosti to tijelo postalo efikasnije? “
Posebna tema, o kojoj takođe nema saglasnosti, jeste prijedlog da se Komisija UN-a za ljudska prava zamijeni Savjetom za ljudska prava. U fokusu diskusija su kriteriji za članove budućeg Savjeta. Komesar UN-a za ljudska prava Luis Arbur smatra da će biti teško ustanoviti takve kriterije:
“Ima mnogo zemalja koje su ratifikovale sve, a ne ispunjavaju ništa od obaveza. Ratifikacija je pozitivan korak, ako ste iskreni u namjerama da ispunite obaveze. Smatram da kriteriji neće doprinijeti dobrim rezultatima.”
Uprkos svim ovim zebnjama, Sajmon Česterman, stručnjak za međunarodno pravo iz Njujorka, procjenjuje da, ukoliko Amerika nađe zajednički jezik sa većinom saveznika, predstojeći samit može biti uspješan:
“Ono po čemu ćemo sagledavati ovaj samit jeste da on može biti na pola puta između procesa pomirenja, između tradicionalnih saveznika i preispitivanja uloge UN-a, kao organizacije koja olakšava pomoć za razvoj i ima ulogu u pitanjima mira i bezbjednosti . To može biti osnova za normativne promjene koje se traže.”
Komisija za jačanje mira, čije se formiranje takođe predlaže, pomoći će zemljama upravo izašlim iz sukoba. Reformama se preporučuje i osnivanje fonda za demokratiju. Početnu donaciju, kako se očekuje, objaviće američki predsjednik Džordž Buš, u srijedu 14. septembra.
