Dostupni linkovi

logo-print

Promjene nabolje u sistemu obrazovanja


O novinama u crnogorskom školstvu koje donosi devetogodišnje osnovno obrazovanje razgovaramo sa Draganom Bogojevićem, direktorom Zavoda za školstvo Crne Gore.

RSE: Gospodine Bogojeviću, najvažnija novina koja se ove godine uvodi u škole, i to u više škola, je to devetogodišnje obrazovanje u osnovnoj školi. Da li su obezbijeđene sve pretostavke za novi program?

BOGOJEVIĆ: Devetogodišnja škola počela je prošle godine u 20 osnovnih škola, a ove godine se počinje u još 27 škola sa novim programima. Urađena je koncepcija kompletne reforme obrazovanja onoga što je trebalo da se uradi kao koncept i nakon toga se počelo sa primenom od prošle godine.

RSE: Koliko novina donosi taj novi program?

BOGOJEVIĆ: Novina je sama devetogodišnja škola. Imate tri ciklusa od po tri razreda. Prva dva ciklusa nema čak ni ocjenjivanja, nego je to opisno ocjenjivanje na kraju treće godine ciklusa. Postoji mogućnost izbornih predmeta u trećem ciklusu, što do sada nije bilo. Napravljeni su novi predmetni programi za sve razrede koji se sukcesivno primjenjuju. Sve te nove programe prate novi udžbenici. Nastavnici koji su prošli određenu obuku za pojedine predmete po novim programima i aktivnim metodama nastave. Novina je u samim programima što se sa lekcijaškog planiranja prelazi na ciljno planiranje, dakle, gleda se postignuće učenika u određenom periodu, a ne, kao do sada, određeni segmenti koji treba da se pređu lekcija po lekcija. Ima zaista mnogo novina koje su kvalitativne i koje će unijeti svježinu na dobrobit roditelja i djece i nastavnika koji rade po novim programima. Uz to, treba pomenuti da su ti programi rasterećeni sadržaja za koje smo svi smatrali da su nepotrebni, pogotovo u tom činjenično-informativnom dijelu. Tako da se nadamo da će i djeci biti zabavnije u školi i da će se postići ona osnovna obrazovna i pedagoška znanja koja treba da steknu kada izađu iz škole.

RSE: Da li će biti problem to što se neće primjenjivati u svim školama u Crnoj Gori?

BOGOJEVIĆ: Mi smo napravili plan, budući da nismo htjeli da budemo preambiciozni u smislu..., znate da treba da se steknu određeni uslovi da bi se primjenjivao novi program. Ne govorim samo o udžbenicima i programima, tu je potrebna i određena školska infrastruktura. I najviše iz tih razloga, koji su finansijske prirode, da bi se škole koje ulaze u reformu ipak opremile određenim namještajem koji ide itd. Tako da smo mi napravili određeni koncept od 2004. do 2009. godine: koje će škole postupno raditi po novim programima. A onda smo dinamiku toga ubrzali sa mogućnošću da djeca u tim školama, koje idu po tom programu, iz četvrtog razreda preskaču peti i idu u šesti po novom programu. Tih nekoliko generacija đaka će se time objediniti. Sa gimnazijama još nismo počeli i to ćemo početi sljedeće godine, za šta se uveliko pripremamo.

RSE: Pretpostavljam da je jedan od najvažnijih preduslova prelaska na novi sistem bila kadrovska osposobljenost. Da li je sa učiteljima, nastavnicima i profesorima rađen neki poseban program za osposobljavanje?

BOGOJEVIĆ: Naravno. To je jedan sektor u zavodu koji se tako i naziva: Sektor za kontinuirani i profesionalni razvoj nastavnika. I u skladu sa našim potrebama imamo određeni model obavezne obuke, dakle, upoznavanje sa novim nastavnim programima, koji su uglavnom izvodili ljudi koji su i radili te programe. Organizovana je obuka za vaspitače i učitelje, budući da je jedna od najvažnijih novina zajednički partnerski rad vaspitača i učitelja, s obzirom da su to djeca uglavnom šestogodišnjaci. Taj model i pored svih novina izaziva razne nedoumice kod roditelja i nastavnika, mada, nakon iskustva u 20 osnovnih škola pokazao se kao jako dobar i mislimo da će, što se više sistem bude uhodavao, pokazati kao jako dobar. S druge strane, koncept je više nego otvoren za sugestije koje dolaze iz nastavne prakse, tako da ćemo u hodu mijenjati i prilagođavati onome što je zaista realno u našim školama i što odgovara najboljim potrebama pedagoške prakse.

RSE: Ono što se često moglo čuti kao zamjerka dosadašnjem sistemu obrazovanja je da su učenici zatrpani gradivom, te da bi se to gradivo pratilo, bilo bi potrebno dvostruko više truda djece kod kuće. Da ne kažemo da su roditelji djeci za većinu predmeta morali plaćati dodatne časove. Da li će se primjenom novog sistema nešto promijeniti po tom praktičnom pitanju?

BOGOJEVIĆ: Iskreno se nadam da hoće. Jedan od razloga je možda i to što je za đake u prvom razredu predviđeno da ne nose torbe. Znate da su bile prenatrpane, ponekada i teže od samog đaka-prvaka, tako da je predviđeno da se u ponedjeljak ponesu knjige i da se čitav posao završi u školi. Škole koje koriste mogućnost produženog boravka takođe mogu da iskoriste taj dio rada sa djecom i da se u petak knjige vraćaju. Istovremeno, programi su prilagođeni uzrastu šestogodišnjeg djeteta i smatram da je u tom smislu napravljen napredak. Naravno, ponavljam, ono što je sada osmišljeno ćemo pratiti i dalje i da vidimo tamo gde su potrebne korekcije da pravovremeno reagujemo.

RSE: Rekoste da će se za srednje škole novi nastavni planovi i programi početi primenjivati od sljedeće godine. Da li će to biti problem uskladiti?

BOGOJEVIĆ: Treba se praviti razlike između srednjih i stručnih škola, gdje se u određenim već počelo raditi po novim programima, i gimnazije koje još nisu počele da ga koriste. Za gimnazije su napravljeni novi plan i program, ali budući da se radi o najboljim školama u Republici, smatrali smo da je potrebno da se što bolje pripremimo za ulazak gimnazija u reformu. U Crnoj Gori ih ima 22 i ja se nadam da ćemo u svih 22 sljedeće godine početi da primjenjujemo nove nastavne planove i programe.

RSE: Jedan od ciljeva Zavoda za školstvo, čiji ste direktor, je i učešće u izradi novih nastavnih planova i programa. Šta je u tome bila i vaša uloga, budući da je Savjet za obrazovanje odobrio nove udžbenike za ovu školsku godinu? Koliko ste zadovoljni sa njima?

BOGOJEVIĆ: Dok se pravio koncept reforme postojao je Savjet za planove i programe. Kada se gro posla napravio, što se tiče planova i predmetnih programa, nakon gašenja tog Savjeta i kada se taj posao završio, Zavod za školstvo je preuzeo obavezu da sve te programe obradi u tehničkom i u lektorskom smislu. Mi smo to i uradili. Odštampali smo sve programe za osnovnu školu i oni su podijjeljeni školama, bez obzira da li škola počinje, prosto da škole imaju uvid u to šta ih očekuje. U školama u kojima se realizuje imaju i po jednog trenera. I naša je obaveza da sve to što dolazi predlažemo Savjetu za opšte obrazovanje, koji to usvaja. Takođe jedna od obaveza, to je posao Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, da pripremi prema novim programima i nove udžbenike, jer je to bio princip. To ide preko Zavoda za školstvo koji je formalni predlagač stvari i pitanja koja se odlučuju na savjetu za opšte obrazovanje. U tom smislu smo predlog Zavoda za udžbenike proslijedili Savjetu za opšte obrazovanje koji je razmatrao, sem tih udžbenika i za drugi i šesti razred, za ove škole koje su prošle godine počele da primjenjuju reformu.

RSE: Zanimljivo je da je udžbenik iz maternjeg jezika ocijenjen kao najbolji u regionu. Očekujete li da će tako reagovati i oni koji ga budu koristili?

BOGOJEVIĆ: Iskreno se nadam da je to tako i volio bih da je tako, budući da su recenzentska komisija, koja je radila udžbenike i sam autor jako zadovoljni kako je to urađeno u tehničkom i u sadržajnom smislu. Mi ćemo osluškivati sve što se dešava u praksi i koliko je moguće da greške u sljedećem izdanju popravimo. Ali, ako je to tako, a ja vjerujem da ljudi koji su to radili nisu to rekli samo priče radi ili iz nekakvog hvalisanja bez potrebe. Ne mora da bude najbolji u regionu, ali da se radi o kvalitetnom udžbeniku koji vizuelno, tehnički i sadržajno koji je opredjeljen našim učenicima, to je jako dobro.

RSE: Šta je sa predmetom maternji jezik i književnost, ove godine? Znamo koliko je izazivao polemika prošle godine, budući da se tumačio kao preimenovanje jezika.

BOGOJEVIĆ: Ta je polemika u prvom redu politički intonirana od strane jedne gimnazije u Nikšiću, u školama u kojima se ni nisu primjenjivali novi programi. Hoću da napomenem da je naziv predmeta maternji jezik i književnost, a naziv programa kojim se izučava taj predmet je ¨Program za srpski, crnogorski, hrvatski i bošnjački jezik i književnost¨. I to je ustvari norma koja se ovdje po Ustavu Crne Gore naziva srpski jezik ijekavskog izgovora, koji svi nastavnici, bilo šta da im piše u diplomi, mogu bez problema da izvode. Taj program, odnosno predmet, se primjenjuje samo tamo gde se primjenjuje novi program. Dakle, u 20 škola prošle godine u prvim razredima i u 13 srednjih stručnih škola, a od ove godine primenjivaće se u još 27 osnovnih škola.

RSE: Osim tog predmeta, zbog takođe političkih zbivanja, svakako je značajan i predmet istorija. Da li je tu bilo nekih novina?

BOGOJEVIĆ: Tu je u Crnoj Gori zaista napravljen veliki pomak još prije nekoliko godina kada na snagu nisu stupili novi programi, jer se formiralo određeno jezgro i ekipa stručnjaka koji su shvatili da dosadašnji udžbenik iz istorije, na jedan iskrivljen način i u pedagoškom smislu i faktografskom i istorijskom, ne zadovoljava osnovne kriterijume za pravu nastavu istorije, pogotovo u ovim našim uslovima, tako da se sa tim radom krenulo ranije i danas u osnovnim školama, srednjim i gimnazijama imate potpuno nove udžbenike iz istorije koji su radili istoričari, stručnjaci iz Crne Gore. Programi se već rade na osnovu programa na kojem su rađeni ti novi udžbenici, tako da smo vrlo zadovoljni i imamo čak pohvale i podrške od određenih institucija kao što je Savjet Evrope. Znate da se on jako bavi problematikom predavanja opšte istorije na Balkanu i uopšte ovim novim prostorima. Tako da mislim, bez lažne skromnosti, čitav taj set udžbenika i za osnovnu školu i za gimnazije može da posluži kao uzor za udžbenik iz istorije koji propagira prave vrijednosti građanskog i tolerantnog društva, bez zalaženja u neke nepotrebne istoriografske i ne znam već kakve priče, potkrijepljene političkim razlozima.

RSE: Kada već govorimo u vezi politike i obrazovanja, zanimljivo je da je početak školske godine obilježen intoniranjem crnogorske himne ¨Oj, svijetla majska zoro“. Zašto?

BOGOJEVIĆ: To je, čini mi se, normalno da se na taj način početak školske godine obilježava himnom države u kojoj se sve to dešava. Tako da to što do sada nije rađeno je stvar nemarnosti ili ne znam već čega drugog. Ali ja jako podržavam ideju da se djeca koja kreću u školu znaju da se radi o njihovoj himni, bez obzira kako god se ko osjećao ili doživljavao, to je zvanična himna Crne Gore i ne bi trebalo sa tim manipulisati ili tumačiti na bilo koji drugi način, sem da se djeca upoznaju sa himnom države u kojoj žive.

RSE: Na drugoj strani, Srpska pravoslavna crkva je u jednom novosagrađenom hramu kraj Berana za uspješan početak nove školske godine prizivala svetog duha, kako su prenijeli mediji. Kako to komentarišete? I hoćete li komentarisati?

BOGOJEVIĆ: Prvi put čujem za tu informaciju sada od Vas. Crkva neka se bavi svojim stvarim i svojim svetim duhovima i neka im je sa srećom.

RSE: Na koji način će se kontrolisati primjena ovog reformskog procesa?

BOGOJEVIĆ: Nama je to posao. Budući da smo na početku i da nas čeka zaokruživanje tog ciklusa u narednih nekoliko godina, mi ćemo svake godine dobijati sve više informacija kako se to sprovodi, da li nastavnici rade po onome što smo zamislili, da li oni imaju nekih dobrih ideja, tako da je posao Zavoda za školstvo praćenje, analiza i evaluacija novog nastavnog programa. Budući da se radi o procesu koji je nemoguće preko noći evoluirati ili primjeniti, tako da ćemo pratiti i u svakom trenutku, kada primjetimo da nešto nije dobro ili da ne odgovara, korigovati. U svakom slučaju, sve je to u interesu djece zbog kojih to sve, nadam se, radimo i kojima želimo da obezbjedimo bolje školovanje nego što je bilo do sada.

RSE: U svim projektima reforme obrazovanja u Crnoj Gori uključeni su i strani eksperti. Da li od njih imate nekih povratnih informacija, tj. kako oni ocjenjuju dosadašnju primjenu reformi?

BOGOJEVIĆ: Mi smo, dok se radio koncept reforme obrazovanja, imali zaista veliku pomoć od strane i stranih eksperata, a bili su uključeni i mnogi ljudi iz ministarstva tadašnje prosvjetne inspekcije i pogotovo nastavnici iz škola, koji smo sve to zajednički radili i analizirali. I došli smo do određenih dokumenata koji nam predstavljaju sada neka polazišna dokumenta za ono što radimo. Uvijek smo imali povratne informacije od strane tih eksperata koji su dolazili u Crnu Goru i sarađivali na tome. Mogu da kažem da, kako sada stvari teku, imali smo tu srećnu okolnost što se tiče u političkom smislu imali smo veliku podršku i ministarstva prosvijete i nauke i vlade i uopšte institucija koje se bave time, da se nastavi dalje u tom pravcu. Ja se samo nadam da ćemo i dalje nastaviti u tom pravcu i da ćemo istrajati do kraja.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG