Dostupni linkovi

logo-print

Nova školska godina, stare podjele


Početak nove školske godine u BiH i ovaj put, pored izvjesnoga napretka kroz reformu obrazovanja, karakteriziraju brojni problemi, među kojima su u prvome planu oni političke prirode. Jedan od primjera je postojanje 54 škole poznate kao „dvije škole pod jednim krovom”, koje još uvijek egzistiraju na području Srednjebosanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona. U ovim školama djeca iz bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, kao i njihovi učitelji, često nemaju uzajamne kontakte. U nekim slučajevima učenici ulaze u škole kroz odvojene ulaze, imaju odvojene stanke i učitelji ne koriste istu zbornicu.

O problemu, ministar obrazovanja i nauke Federacije BiH, Zijad Pašić:

“Opstrukcije u administrativnom objedinjavanju u Srednjebosanskom kantonu i u Hercegovačko-neretvanskom su vrlo snažne i do danas ih nismo uspjeli riješti. Upravo danas i sutra općinska vijeća nekoliko općina u Srednjebosanskom kantonu i u Hercegovačko-neretvanskom će zasjedati i pokušati donijeti odluke koje bi bile u skladu s odgovornostima, a to je da se objedine administrativno sve ’dvije škole pod istim krovom’.”

Problem “dvije škole pod jednim krovom” prolongirao je tako početak nastave za jedan tjedan u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Iako je proces objedinjavanja trebao biti završen prije dvije godine, na području Prozora - Rame, Čapljine i Stoca to se nije desilo. Glasnogovornik OESS misije u Mostaru, Samir Bašić:

“Imamo neka obećanja da bi se to moglo završiti umrežavanjem do 12. ovog mjeseca i da bi školska godina trebala krenuti redovno. Međutim, još uvijek su pregovori intenzivni u toku. Mi očekujemo da će ove opštine donijeti odluke, da će njihova vijeća, znači, donijeti odluke o umrežavanju tih škola i nadamo se da će školska godina krenuti po planu.”

Predsjednik Neovisnog sindikata učitelja i nastavnika, Josip Milić:

“Zašto se čekalo 9. mjesec, pa da se uđe u te pregovore? Zašto se ta politička pozadina nije odigrala, odradila tijekom ljeta?”

Da se na ovim primjerima priča o problemima ne završava svjedoči i odluka HDZ-a BiH kojom je školama u kojima se nastavni plan i program izvodi na hrvatskome jeziku preporučeno da ne započinju sa provedbom obveznog 9-godišnjeg osnovno obrazovanja.

I ove godine nema dogovora o zajedničkom izučavanju povijesti i zemljopisa. Ministar obrazovanja i nauke Federacije BiH, Zijad Pašić:

“Udžbenici zemljopisa/geografije, odnosno istorije/historije i povijesti sada u BiH na isti način ne obrađuju nastavni plan i program iz tih predmeta. Znači neki događaji su na pomalo različit način opisani u udžbenicima koji su urađeni od autora u RS-u, zatim od autora u Federaciji. A smjernice su trebale da obezbijede da udžbenici budu pisani u skladu sa smjernicama, tako da učenici ne bi imali, uvjetno kažemo, tri biografije BiH u nekom historijskom periodu.”

U situaciji kada politika, odnosno jedna stranka diktira pravila u školstvu, a sankcija da se zbog toga kazne nema, najviše ispaštaju učenici i roditelji. Djeca u školu kreću bez knjiga, čekajući da im učitelji i nastavnici kažu što će se te godine i iz kojega udžbenika izučavati. Situaciju objašnjava poslovođa jedne od knjižara u BiH:

“Svi dolaze sa spiskovima. I vidim na tim spiskovima da je zastupljeno više izdavača. Rijetko gdje na nekom spisku da ćete naći isključivo jednog izdavača.”

Roditelji, govoreći o problemima sa kojima se susreću, kažu:

“Dijete mi ide u školu, prvi srednje. Non-stop te dokupljivanje, te daj ovo, te daj ono, uvijek nešto različito. Nikad nije ono kupi jedne knjige i to je to. Već prođe mjesec, dva, daj drugu knjigu, daj treću, samo izbacivanje para.”

“Kažu da su drugačije, prošle godine da se mijenjalo, da, ne znam, uglavnom da se ne mogu koristiti prošlogodišnje knjige.”

“Prošle godine, bogami, kad mi je curica u drugi srednje pošla, kupi knjigu, pa ne važi, pa fotokopiraj i eto.”

Uz sve pobrojane probleme, početak nove školske godine karakteriziraju i najave štrajkova. Takav slučaj je u Tuzlanskom kantonu, gdje se sindikat buni zbog, kako navode, nepoštivanja usuglašenih pedagoških standarda, iza čega se krije stvaranje tehnološkog viška.
XS
SM
MD
LG