Dostupni linkovi

logo-print

Konferencija o pomirenju


Rekonstrukcija i pomirenje u Bosni i Hecegovini do sada su tretirani odvojeno, i to samo kao kratkotrajni procesi, ocjena je organizatora ovog skupa. Ova konferencija, kako je zamišljeno, trebala bi da predstavlja istorijski trenutak, poruka je predstavnika australijskog Instituta za globalizam, jer i pomirenje i rekonstrukcija trebali bi da budu dijelovi političkog programa. U isto vrijeme iz Razvojnog programa UN-a ukazuju na nedavno istraživanje javnog mnijenja u BiH, odosno na podatke iz takozavog Sistema ranog upozoravanja.

Rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH, Stefan Priesner, kaže da su rezultati iznenađujući. Oko 70 posto ispitanika nije još preboljelo strahote rata, nisu se pomirili sa tim iskustvom, nisu započeli neki normalan život:

“Ono što je pozitivno jeste nivo tolerancije među etničkim skupinama - narodima BiH - oko 70 posto ispitanika smatra da postoji zadovoljavajući nivo tolerancije deset godina nakon rata -međutim negativna strana ukazuje da više od jedne četvrtine žitelja BiH vjeruje da bi, u slučaju odlaska međunarodnih snaga iz BiH, izbio novi rat. Zaključak je da je pomirenje u ovoj zemlji veoma bitna stvar i da to treba staviti na dnevni red razvoja u BiH” prenosi Stefan Priesner.

Priesner dodaje da većina ispitanika smatra da je za pomirenje veoma bitno da se sudi svima onima koji su počinili ratne zločine, te da bi Komisija za istinu takođe bila značajna za procesa pomirenja.

Nekadašnji američki predsjednički kandidat, predstavnik Demokratske stranke Howard Dean kaže da je ovaj skup veoma važan jer Bosni i Hercegovini prije svega trebaju nova radna mjesta, odnosno posao.

“Kako bi se otvorila nova radna mjesta, trebaju investicije, a za to je potrebna stabilnost. To se neće desiti ukoliko strani investitori ne vjeruju da će ovo biti stabilna država kada odu međunarodne trupe. Tek, ne možete imati stabilnu zemlju bez dvije stvari - prva je da je multikulturalna, a da bi to postigli mora se ostvariti druga stvar - to je postojanje istine i pomirenja” - naglašava guverner Dean, uz napomenu da ovo nije samo problem Bosne i Hercegovine

Profesor Miodrag Živanović, sa banjalučkog Univeziteta, ističe da u BiH postoje velike blokade na putu izgrađivanja pomirenja i povjerenja:

“Te blokade su nažalost dominantno strukturalne prirode i nisu toliko vezane za ovaj subjektivni plan, recimo za politiku, za ideologiju, političke partije i td. One su dominantno vezane za ono što se naziva ‘ustavno-pravni poredak BiH’, dakle za objektivnu strukturu. Ustavno-pravni poredak naše države produbljava sam po sebi etničke distance. Danas su etničke distance veće nego li u ratnim godinama, samo su date u jednoj rafiniranoj formi. Isto tako, u ekonomiji postoje etnički bazirane ekonomije, imamo tri modela privatizacije, tri modela fiskalne politike, itd., i naravno da tada ne možemo govoriti o pomirenju, povjerenje.”

Profesor Živanovića za sebe kaže da je pesimista, jer smatra da će trebati nekoliko decenija kako bi BiH prešla sa etničke na neku drugu matricu života.

Profesor Benjamin Barber sa američkog univerziteta u Marylandu, pominje četiri prepreke za dalji napredak i pomirenje u BiH. To su stvarnost onakva kakve jeste, koja je rezultat neuspjeha u politici, demokratiji, Evropi u Ujedinjenim nacijama. Druga prepreka je institucionalni sistem u BiH stvoren Dejtonskim sporazumom, a sljedeća je postojeći sistem obrazovanja.

“I posljednje jeste da problem Bosne nije izoliran, on je dio problema globalne međuzavisnosti u svijetu. To dokazuju problemi Palestine, Irana, Iraka, Indonezije, Sudana, a takođe i ono što se dešava u Londonu, Njujorku i Vašingtonu. Koncept međuzavisnosti je veoma bitan faktor koji treba prepoznati u stvarnosti svijeta, na putu rješavanju zajedničkih problema zajedno”, riječi su Benjamina Barbera.

Ambasador, do prije dva dana, Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, Mirza Kušljugić, zagovora izgradnju multietničkog bosanskohercegovačkog društva onakvog, kakvo je postojalo prije rata, a ne multietničke podijeljene države koju zagovara međunarodna zajednica. Da li je to moguće kao projekat, zapitao se Kušljugić:

“Mislim da izgradnja funkcionalne i državne strukture nije moguća bez suočavanja sa istinom, bez otpočinjanja dijaloga i bez započinjanja procesa koje, između ostalog, i ova konferencija započinje. Mislim da funkcionalna država BiH nije moguća bez multietničkog društva u BiH koje je više nego puka tolerancija ili podnošenje drugačijeg. Da li je to moguće? Ja BiH htio da shvatim da je pesimizam prof. Živanovića pesimizam pesimiste iz ‘Ničije zemlje’ Danisa Tanovića, koji ustvari znači da gore nego što je sad, ne može da bude.”
XS
SM
MD
LG