Dostupni linkovi

logo-print

Prvi korak do razumijevanja


Gotovo 300 znanstvenika već četiri godine surađuje na projektu „Inicijativa znanstvenika“, kojem je cilj prebroditi suprotstavljena razumijevanja povijesnih zbivanja u različitim nacionalnim historiografijama i javnostima. O tome za Radio Slobodna Evropa govori direktor projekta, američki povjesničar Thomas Emmert.

Projekt „Inicijativa znanstvenika“, započeo je pred četiri godine na inicijativu profesora Charlesa Ingraoa sa Sveučilišta Perdue i našeg sugovornika, profesora Thomasa Emmerta sa Gustav Adolph koledža u Minesotti. Cilj nam je, kaže profesor Emmert, zajedničko istraživanje povijesti posljednjih godina na prostoru jugoistoka Evrope, kako bi se stvorio zajednički narativ, zajednički jezik prvo među znanstvenicima, a potom i za širu publiku:

„Bježi od mita, od nacionalnih, niskih perspektiva. Treba da bude jedan korak ka budućnosti. Druga stvar, da akademici sa svih strana svijeta imaju priliku za dijalog, što je vrlo važna stvar. To je jedini takav projekt u svijetu koji se tiče bivše Jugoslavije. Okuplja danas oko 270 naučnika.“

Emmert je ekspert u prvom redu za srpsku povijest. Jedno od najinteresantnijih pitanja na granici povijesti i politike je – jesu li srpske političke elite, aktualna srpska vlast, u stanju prevladati stanje svijesti u kojem se na pitanja sadašnjosti i budućnosti daje odgovore iz prošlosti:

„Ako Srbija ne stvori nešto drugo, neće biti stabilnosti na Balkanu, odnosno u jugoistočnoj Evropi. Ja uvijek kažem da su Srbi zatočenici istorije. Imaju svoju verziju, svoje mišljenje o tome što se dešava u zadnjih 600 godina. I ako ne stvore nešto novo, nema pozitivne budućnosti za regiju. Može li država to uraditi, to ne znam. Ali mislim da je naš projekt jedan korak ka budućnosti, ukoliko političari mogu čitati ono što njihovi naučnici pišu.“

Najnoviji separat istraživanja unutar projekta „Inicijativa znanstvenika“ je o Kosovu. U tom kontekstu, zamolili smo profesora Emmerta za komentar često prisutnih teza, pa i u aktualnim srpskim vlastima, da će moguća neovisnost Kosova nužno morati rezultirati raspadom Bosne i Hercegovine i neovisnošću Republike Srpske:

„Kosovo će dobiti nezavisnost, to je sigurno, bar tako ja mislim i mnogi na Zapadu. Republika Srpska je izgrađena na temelju genocida. Oni mogu da govore da postoji veza između jednog i drugog slučaja, ali u realnosti od toga neće biti ništa.“

Jedna od kompleksnih kontroverzi, kako ih u projektu „Inicijativa znanstvenika“ nazivaju, je i hrvatska vojno-redarstvena akcija „Oluja“ iz kolovoza 1995. godine. Rad na toj temi tek je započeo, kaže profesor Emmert:

„To radi nekoliko ljudi. Naročito Ozren Žunec ovdje u Hrvatskoj i Mile Belajec u Srbiji, kao glavni istraživači. To je jedna od najvećih kontroverzija i sigurno neće postojati konsenzus. Međutim, oni rade zajedno i možda će se na kraju doći do jednog koraka ka razumijevanju na obje strane. Oni će istraživati još jedno četiri mjeseca i na kraju godine će to biti publicirano. Mislim da će se na kraju pronaći neki zajednički korijeni. Moramo da znamo što se desilo. Ali kako Ozren Žunec kaže, za to će trebat će još desetak godina, jer, kao i za svaku kontroverziju, ni za ovu još nemamo sve podatke. Ali ovo je jedan prvi korak do, ne mogu da kažem istine, ali do razumijevanja.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG