Iskustva Nizozemske, Njemačke i Australije govore da se legalizacijom prostitucije ne pomaže ženama, već svodnicima, koji ozakonjenjem postaju legalni biznismeni i kao svi poslovni ljudi žele svoj posao širiti, naglasila je u predavanju na Okruglom stolu u Zagrebu, Janice Raymond, profesorica ženskih studija na američkom sveučilištu Massacusets:
''U Nizozemskoj, otkad je prostitucija postala legalna i dekriminalizirana, sex industrija je porasla za 25 posto, a trgovanje stranim ženama čak za 80 posto.''
Američka profesorica opovrgava i tvrdnje sindikata kako bi se legalizacijom prostitucije žene socijalno zaštitile. Ponovo navodi nizozemsko iskustvo gdje se nakon legalizacije prostitucije svega 100 žena evidentiralo, a samo 30 učlanilo u sindikate. One se jednostavno, zaključuje Raymond, ne žele trajno evidentirati.
Argumente protiv legalizacije prostitucije iznio je i Luka Mađerić, predsjednik Ureda za ljudska prava u hrvatskoj vladi:
''Podaci iz istraživanja su pokazali da u državama gdje je prostitucija legalizirana cijena seksualnih usluga uključuje najam bordela, lječničke preglede i porez. Upravo zbog toga troškovi na područijima gdje je prostitucija legalizirana su veći. Budući da mušterije traže jeftiniji sex, cvate ilegalna prostitucija.''
Prostitucija se legalizacijom ozakonjuje kao zanimanje, upozorava feministica Biljana Kašić:
''To nije zanimanje i ne želimo da to bude zanimanje ni žena ni muškaraca. Mislimo da je to pitanje vezano za milijune dolara. Ja sam zbog toga vrlo zabrinuta.''
U ime ženskih udruga, Rada Borić:
''Doista se ne radi o brizi da će žene biti bolje medicinski zaštićene. Čini mi se da je još veća demagogija da nitko nikada ne govori o tome kako im dati edukaciju za nešto drugo, ali govore o rješavanju trenutne situacije tih žena. Govori se samo kako to stanje srediti unutar takvog kakvo jeste.''
Svi sudionici Okruglog stola vjeruju da bi države i nevladine udruge svoju aktivnost trebale usmjeriti na drugu stranu, na one koji potražuju prostituciju. Švedska je, za sada, jedina zemlja koja je upravo Zakonom protiv potražnje uspjela smanjiti prostituciju u vlastitoj zemlji, ali i naglo razvila sex turizam, upozorava Sanja Sarnavka iz ženske udruge Babe:
''Umjesto da će žene biti trafikirane u Švedsku, sada imamo sex turizam. Imati ćemo sex turizam sve dok i druge zemlje ne prihvate isti princip, ne počnu činiti nešto i ne okrenu priču.''
HDZ-ov saborski zastupnik, i nekad poznati košarkaš, Franjo Arapović, kaže da se upravo tih švedskih turista dobro sjeća dok je živio u Litvi:
''Prvih dana mi je bilo čudno. U gradu u kome sam živio petkom je bilo vanredno stanje. Dolaze Šveđani. Treba vidjeti koliko su švedske agencije zaradile sex turizmom. Šta znači zabraniti prostituciju u Zagrebu, ako naše žene imamo u Sloveniji, Bosni ili na Kosovu. Svi znamo šta je bilo na granici prema Bosni.''
Zagovornicima legalizacije prostitucije u Hrvatskoj, koji su u posljednje vrijeme sve glasniji, sudionici Okruglog stola poručuju da dobro odvagnu i prouče strana iskustva. Sanja Sarnavka:
''Kako je moguće da se javljaju argumenti koji legalizaciju prostitucije smatraju pozitivnom, i da prostitucije ima, u jednoj zemlji koja kaže da je katolička, koja se toliko zaklinje u obitelj, u ljubav, u potomstvo, u slogu?''
''U Nizozemskoj, otkad je prostitucija postala legalna i dekriminalizirana, sex industrija je porasla za 25 posto, a trgovanje stranim ženama čak za 80 posto.''
Američka profesorica opovrgava i tvrdnje sindikata kako bi se legalizacijom prostitucije žene socijalno zaštitile. Ponovo navodi nizozemsko iskustvo gdje se nakon legalizacije prostitucije svega 100 žena evidentiralo, a samo 30 učlanilo u sindikate. One se jednostavno, zaključuje Raymond, ne žele trajno evidentirati.
Argumente protiv legalizacije prostitucije iznio je i Luka Mađerić, predsjednik Ureda za ljudska prava u hrvatskoj vladi:
''Podaci iz istraživanja su pokazali da u državama gdje je prostitucija legalizirana cijena seksualnih usluga uključuje najam bordela, lječničke preglede i porez. Upravo zbog toga troškovi na područijima gdje je prostitucija legalizirana su veći. Budući da mušterije traže jeftiniji sex, cvate ilegalna prostitucija.''
Prostitucija se legalizacijom ozakonjuje kao zanimanje, upozorava feministica Biljana Kašić:
''To nije zanimanje i ne želimo da to bude zanimanje ni žena ni muškaraca. Mislimo da je to pitanje vezano za milijune dolara. Ja sam zbog toga vrlo zabrinuta.''
U ime ženskih udruga, Rada Borić:
''Doista se ne radi o brizi da će žene biti bolje medicinski zaštićene. Čini mi se da je još veća demagogija da nitko nikada ne govori o tome kako im dati edukaciju za nešto drugo, ali govore o rješavanju trenutne situacije tih žena. Govori se samo kako to stanje srediti unutar takvog kakvo jeste.''
Svi sudionici Okruglog stola vjeruju da bi države i nevladine udruge svoju aktivnost trebale usmjeriti na drugu stranu, na one koji potražuju prostituciju. Švedska je, za sada, jedina zemlja koja je upravo Zakonom protiv potražnje uspjela smanjiti prostituciju u vlastitoj zemlji, ali i naglo razvila sex turizam, upozorava Sanja Sarnavka iz ženske udruge Babe:
''Umjesto da će žene biti trafikirane u Švedsku, sada imamo sex turizam. Imati ćemo sex turizam sve dok i druge zemlje ne prihvate isti princip, ne počnu činiti nešto i ne okrenu priču.''
HDZ-ov saborski zastupnik, i nekad poznati košarkaš, Franjo Arapović, kaže da se upravo tih švedskih turista dobro sjeća dok je živio u Litvi:
''Prvih dana mi je bilo čudno. U gradu u kome sam živio petkom je bilo vanredno stanje. Dolaze Šveđani. Treba vidjeti koliko su švedske agencije zaradile sex turizmom. Šta znači zabraniti prostituciju u Zagrebu, ako naše žene imamo u Sloveniji, Bosni ili na Kosovu. Svi znamo šta je bilo na granici prema Bosni.''
Zagovornicima legalizacije prostitucije u Hrvatskoj, koji su u posljednje vrijeme sve glasniji, sudionici Okruglog stola poručuju da dobro odvagnu i prouče strana iskustva. Sanja Sarnavka:
''Kako je moguće da se javljaju argumenti koji legalizaciju prostitucije smatraju pozitivnom, i da prostitucije ima, u jednoj zemlji koja kaže da je katolička, koja se toliko zaklinje u obitelj, u ljubav, u potomstvo, u slogu?''
