Na području Federacije BiH ima oko 18 hiljada zaposlenih administrativnih radnika, za čije potrebe je tokom protekle dvije godine potrošeno blizu 700 miliona maraka. Prije tri godine Vlada Federacije se obavezala da će provesti plan reformi u oblasti javne uprave, što do danas nije učinjeno.
Potpredsjednik Federacije BiH, Šahbaz Džihanović, koji je u federalni parlament uputio incijativu za korjenite promjene u javnom sektoru, kaže kako je ovakvo stanje neodrživo. On predlaže ukidanje institucija predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, čime bi se godišnje uštedjelo najmanje 1,5 milion maraka. Među ostalim mjerama koje Džihanović predlaže su i smanjenje broja ministarstava sa postojećih 16 na najviše 10. Ostale organe federalne administracije, mnogobrojne direkcije, zavode, agencije, smatra, od postojećih 60 treba svesti na jednu trećinu:
“Ja zaista mislim da je krajnje vrijeme da svi shvatimo da ovakva administracija u BiH, pa i u samoj Federaciji BiH, nije dalje izdrživa, niti izdrživa. Treba podsjetiti da finansiranje javnog sektora, odnosno administracije, troši preko 67 do 70 posto nacionalnog dohotka. Procjenjujem da bi se ukupne reforme mogle zaokružiti na oko 400 miliona maraka. Onda vidite i sami da bi Federacija mogla imati na raspolaganju 150 miliona maraka budžetskih sredstava da pokrije najnužnije troškove boračke populacije, invalidske zaštite, penzionerskih izdataka i usmjeravanje ovih sredstava u ekonomsko - socijalni sektor, koji je objektivno u Federaciji BiH u vrlo teškoj poziciji.”
Drugi potpredsjednik Federacije BiH, Desnica Radivojević, kaže kako podržava ustavne promjene u kojima će svaki od tri konstitutivna naroda prihvatiti te promjene:
“Ekonomski gledano, kao ekonomista, smanjenje javnih troškova u javnoj administraciji - s obzirom da oni samo u Federaciji prelaze preko 50 posto svih troškova administracije - sa tog aspekta ja to podržavam, ali najbolje rješenje bi bilo jedna sveobuhvatna analiza Dejtona i pravljenje jednog novog ustavnog ustrojstva koje će obezbijediti ravnopravna ljudska prava svih građana kroz taj demokratski ustav.”
Premijer Vlade Federacije BiH, Ahmet Hadžipašić:
“Mi administraciju moramo profesionalizirati, moramo stručno osposobiti, moramo je educirati, moramo trenažni proces sa tim ostatkom ljudi, državnih službenika, napraviti. Naravno da moramo naći rješenje i za zaposlenike. I po mojoj procjeni, u dijelu državnih službenika i zaposlenika trenutno je u Federaciji višak 30 posto.”
Premijerov zamjenik, Gavrilo Grahovac, smatra da je smanjenje administracije jedno od najvažnijih pitanja ne samo na području Federacije BiH već u BiH u cjelini. Grahovac kaže kako ne vidi ni jedan valjan razlog da stranke koje čine parlamentarnu većinu u Federaciji ne prihvate incijativu za smanjenje administracije, jer ovaj proces, prema njegovim riječima, treba početi što prije:
“Uvjeren sam da ćemo naići opet na neke otpore koji su, prije svega, političkog karaktera, političkih programa stranaka koje sjede u Parlamentu - nego što su stvarnih razloga i stvarnog uviđanja situacije u kojoj se nalazi BiH.”
Predstavnici opozicionih partija smatraju da je promjena Ustava Federacije BiH, koji uključuje reformu javne uprave, osnova za priključenje zemlje evroatlantskim integracijama. Predstavnik Socijaldemokratske partije BiH Slaviša Šućur:
“Radi nekih međunarodnih obaveza BiH, radi ispunjavanja postprijemnih uslova, radi reforme u bitnim sektorima itekako je potrebno izvršiti ustavne promjene, što dosad nije učinjeno, tako da sve ove inicijative koje su sada u opticaju imaju punog smisla. Pokazalo se, drugo, u praksi da mnoge stvari nisu definisane kako treba, tako da postoje problemi u funkcionisanju Federacije i mislim da je namjera ovih inicijativa koje su sad u opticaju upravo da se te prepreke otklone.”
U Hrvatskoj demokratskoj zajednici smatraju da je promjena Ustava Federacije parcijalno rješenje, te da se o bilo kakvim promjenama treba razgovarati na državnom nivou. Dopredsjednik federalnog parlamenta, Josip Merdžo:
“Stajalište HDZ je takvo da samo cjelovito rješnje, dakle i razgovori o ustvanim promjenama u čitavoj BiH, na načelima stvarne jednakopravnosti i stvarnog realiziranja i institucionalnog konzumiranja te jednakopravnosti može biti put ka pravim rješenjima. Dakle, parcijalne poteze, parcijalne promjene nismo, mislim, u ovom momentu spremni podržati.”
Prema postojećem ustavu, BiH ima Predsjedništvo BiH sastavljeno od 3 člana, sa njihovim mnogobrojnim savjetnicima i kompletnom upravom, zatim Vijeće ministara sa 14 ministarstava. Na državnom nivou postoje dva parlamenta, u okviru kojih, osim poslanika, djeluju i razne službe.
Svaki entitet ponaosob ima svoju vladu sa ministarstvima i, također, po dva parlamenta. Na području Federacije BiH ima i 10 kantona. Svaki od njih ima kantonalnu vladu sa kompletnom administracijom. Federacija BiH i RS imaju još predsjednika i dva potpredsjednika entiteta.
Na ovaj sistem godišnje se izdvaja oko 70 posto nacionalnog dohotka.
Potpredsjednik Federacije BiH, Šahbaz Džihanović, koji je u federalni parlament uputio incijativu za korjenite promjene u javnom sektoru, kaže kako je ovakvo stanje neodrživo. On predlaže ukidanje institucija predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, čime bi se godišnje uštedjelo najmanje 1,5 milion maraka. Među ostalim mjerama koje Džihanović predlaže su i smanjenje broja ministarstava sa postojećih 16 na najviše 10. Ostale organe federalne administracije, mnogobrojne direkcije, zavode, agencije, smatra, od postojećih 60 treba svesti na jednu trećinu:
“Ja zaista mislim da je krajnje vrijeme da svi shvatimo da ovakva administracija u BiH, pa i u samoj Federaciji BiH, nije dalje izdrživa, niti izdrživa. Treba podsjetiti da finansiranje javnog sektora, odnosno administracije, troši preko 67 do 70 posto nacionalnog dohotka. Procjenjujem da bi se ukupne reforme mogle zaokružiti na oko 400 miliona maraka. Onda vidite i sami da bi Federacija mogla imati na raspolaganju 150 miliona maraka budžetskih sredstava da pokrije najnužnije troškove boračke populacije, invalidske zaštite, penzionerskih izdataka i usmjeravanje ovih sredstava u ekonomsko - socijalni sektor, koji je objektivno u Federaciji BiH u vrlo teškoj poziciji.”
Drugi potpredsjednik Federacije BiH, Desnica Radivojević, kaže kako podržava ustavne promjene u kojima će svaki od tri konstitutivna naroda prihvatiti te promjene:
“Ekonomski gledano, kao ekonomista, smanjenje javnih troškova u javnoj administraciji - s obzirom da oni samo u Federaciji prelaze preko 50 posto svih troškova administracije - sa tog aspekta ja to podržavam, ali najbolje rješenje bi bilo jedna sveobuhvatna analiza Dejtona i pravljenje jednog novog ustavnog ustrojstva koje će obezbijediti ravnopravna ljudska prava svih građana kroz taj demokratski ustav.”
Premijer Vlade Federacije BiH, Ahmet Hadžipašić:
“Mi administraciju moramo profesionalizirati, moramo stručno osposobiti, moramo je educirati, moramo trenažni proces sa tim ostatkom ljudi, državnih službenika, napraviti. Naravno da moramo naći rješenje i za zaposlenike. I po mojoj procjeni, u dijelu državnih službenika i zaposlenika trenutno je u Federaciji višak 30 posto.”
Premijerov zamjenik, Gavrilo Grahovac, smatra da je smanjenje administracije jedno od najvažnijih pitanja ne samo na području Federacije BiH već u BiH u cjelini. Grahovac kaže kako ne vidi ni jedan valjan razlog da stranke koje čine parlamentarnu većinu u Federaciji ne prihvate incijativu za smanjenje administracije, jer ovaj proces, prema njegovim riječima, treba početi što prije:
“Uvjeren sam da ćemo naići opet na neke otpore koji su, prije svega, političkog karaktera, političkih programa stranaka koje sjede u Parlamentu - nego što su stvarnih razloga i stvarnog uviđanja situacije u kojoj se nalazi BiH.”
Predstavnici opozicionih partija smatraju da je promjena Ustava Federacije BiH, koji uključuje reformu javne uprave, osnova za priključenje zemlje evroatlantskim integracijama. Predstavnik Socijaldemokratske partije BiH Slaviša Šućur:
“Radi nekih međunarodnih obaveza BiH, radi ispunjavanja postprijemnih uslova, radi reforme u bitnim sektorima itekako je potrebno izvršiti ustavne promjene, što dosad nije učinjeno, tako da sve ove inicijative koje su sada u opticaju imaju punog smisla. Pokazalo se, drugo, u praksi da mnoge stvari nisu definisane kako treba, tako da postoje problemi u funkcionisanju Federacije i mislim da je namjera ovih inicijativa koje su sad u opticaju upravo da se te prepreke otklone.”
U Hrvatskoj demokratskoj zajednici smatraju da je promjena Ustava Federacije parcijalno rješenje, te da se o bilo kakvim promjenama treba razgovarati na državnom nivou. Dopredsjednik federalnog parlamenta, Josip Merdžo:
“Stajalište HDZ je takvo da samo cjelovito rješnje, dakle i razgovori o ustvanim promjenama u čitavoj BiH, na načelima stvarne jednakopravnosti i stvarnog realiziranja i institucionalnog konzumiranja te jednakopravnosti može biti put ka pravim rješenjima. Dakle, parcijalne poteze, parcijalne promjene nismo, mislim, u ovom momentu spremni podržati.”
Prema postojećem ustavu, BiH ima Predsjedništvo BiH sastavljeno od 3 člana, sa njihovim mnogobrojnim savjetnicima i kompletnom upravom, zatim Vijeće ministara sa 14 ministarstava. Na državnom nivou postoje dva parlamenta, u okviru kojih, osim poslanika, djeluju i razne službe.
Svaki entitet ponaosob ima svoju vladu sa ministarstvima i, također, po dva parlamenta. Na području Federacije BiH ima i 10 kantona. Svaki od njih ima kantonalnu vladu sa kompletnom administracijom. Federacija BiH i RS imaju još predsjednika i dva potpredsjednika entiteta.
Na ovaj sistem godišnje se izdvaja oko 70 posto nacionalnog dohotka.
