Informisanje manjinskih naroda u Crnoj Gori je kvalitetno uprkos činjenici da njihov položaj još uvijek nije do kraja regulisan. Opšta ocjena govori da prostora za poboljšanje ima, ali i da je u ovoj oblasti prisutan stalan pozitivan trend.
"Za Albance u Crnoj Gori je postignut veliki napredak na polju informisanosti u odnosu na prethodni period i naročito na vrijeme jednopartizma", ocjena je istaknutog intelektualca Nailja Drage, koji dodaje da je to jedina oblast kojom Albanci mogu da budu zadovoljni:
"To kažem iz razloga jer prije nijesmo imali nedjeljni list, to je "Koha Javore" na albanskom jeziku koja izlazi već dvije godine, jednočasovnu emisiju na Televiziji Crne Gore "Mozaiku" i dnevne vijesti na albanskom jeziku".
Pored dnevnih i nedjeljnih emisija na nacionalnoj Radio-Televiziji i časopisa na albanskom jeziku koje je pokrenula država, postoje i privatne stanice čiji je program namijenjen prvenstveno albanskoj populaciji. Među njima su "Radio Mir", osnovan '97. i Televizija "Teuta", koja je s radom počela dvije godine kasnije. Njihov osnivač Dino Ramović kaže da su oba medija projektovana tako da se oko 80% programa emituje na albanskom, a svega dvadesetak, kako sam kaže "na maternjem-crnogorskom jeziku". "Bavimo se unapređivanjem pravia manjina", kaže Ramović i dodaje da se u kreiranju sadržaja posebno vodi računa o željama i potrebama samih građana:
"Tako smo na Televiziji "Teuta" uveli "Agrooazu", emisiju namijenjenu poljoprivrednicima. Uveli smo emisiju "TV Ordinacija" u kojoj govore ljekari sa ovog područja. Imamo dječiji program. Ima tu i emisija tipa debate, gdje slušaoci i gledaoci predlažu teme o kojima ćemo razgovarati".
"Dobro je, ali može još bolje", kaže Atvija Kerović, sekretar "Almanah"-a, udruženja za proučavanje, prezentaciju i zaštitu kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka u Crnoj Gori, koji smatra da svakako postoji prostor za glasilom koje bi bilo finansirano iz državnog budžeta, a koje bi bilo namijenjeno muslimansko-bošnjačkoj populaciji, ali naglašavajući neosporno mulitikulturalni karakter Crne Gore, on primjećuje da Crnoj Gori nedostaje interkulturalnost.
Kerović to obrazlaže ocjenom da se, uzimajući u obzir odstustvo jezičke barijere, kao osnovna primjedba može istaći nedovoljna zastupljenost kulturnih i ostalih aktivnosti u medijima opšte građanske orijentacije:
"Nema dovoljno tog prožimanja. Čini mi se da nijesu najbolje propraćene razne manifestacije sa sjevera Crne Gore koje se tiču kulture i uopšte kulturne baštine Bošnjaka-Muslimana u Crnoj Gori».
Ivan Toskić, osnivač Romskog centra i urednih radijske emisije "Romi govore" koja se bavi pitanjima od životne važnosti za Rome kaže da se ova emisija emituje jednom nedjeljno u okviru programa privatnog radija "Antena M", a finansirana je sredstvima stranih donatora i crnogorskog Ministarstva kulture i medija. Tu se mogu se čuti prilozi o kulturi i istoriji Roma, a osnovni zadatak je podrška procesu emancipacije Roma u Crnoj Gori. Ivan Toskić:
"Veoma je značajno da se ta romska emisija održi na ovom radiju zato što u Crnoj Gori mediji koji nijesu romski nemaju prevelikog interesa za događaje koji se tiču konkretnih stvari u vezi Roma".
Prostor za poboljšanje uvijek postoji, ali možda je posebno zanimljivo da se želje i potrebe pripadnika manjinskih naroda ne odnose na sadržaj političkog karaktera, odnosno statusa manjina u Crnoj Gori.
Nailj Draga ističe potrebu za poboljšanjem kvaliteta profesionalaca i to primarno u Radio-Televiziji Crne Gore:
"Karovi, Albanci koji rade u tim ustanovama nijesu bili na nekim specijalizacijama, što je obaveza za savremeno informisanje".
Mišljenje ministra za prava manjina Gzima Hajdinage potpuno se uklapa u opštu ocjenu da je informisanje manjina u Crnoj Gori dobro, ali da svakako postoji prostor za poboljšanje:
"Polazeći od činjenice da je informisanost jedno od elementarnih manjinskih i ljudskih prava u tom pravcu treba i dalje poraditi i ostajem optimista da ćemo u skorije vrijeme u tom pravcu u Crnoj Gori imati pozitivnih rezultata".
Anketa govori da Albanci, građani Crne Gore, načelno zadovoljni informisanjem, osjećaju potrebu za više sadržaja koji se bave takozvanim životnim temama:
GRAĐANIN 1: Mislim da bismo imali mnogo štošta da pričamo o kulturi, istoriji, a prvenstveno o onome od čega treba da živimo.
GRAĐANKA: Mislim da je strašno mali prostor posvećen albanskoj ženi u okviru ovih medija. Mislim da je i njoj potreban mnogo širi taj prostor da bi se kroz medije valorizovali njen status i položaj.
GRAĐANIN 2: Možda bi trebalo da bude više o načinu života, da budu ljudi informisani, pa onda iz aspekta kulture, svakodnevnog rada...
"Za Albance u Crnoj Gori je postignut veliki napredak na polju informisanosti u odnosu na prethodni period i naročito na vrijeme jednopartizma", ocjena je istaknutog intelektualca Nailja Drage, koji dodaje da je to jedina oblast kojom Albanci mogu da budu zadovoljni:
"To kažem iz razloga jer prije nijesmo imali nedjeljni list, to je "Koha Javore" na albanskom jeziku koja izlazi već dvije godine, jednočasovnu emisiju na Televiziji Crne Gore "Mozaiku" i dnevne vijesti na albanskom jeziku".
Pored dnevnih i nedjeljnih emisija na nacionalnoj Radio-Televiziji i časopisa na albanskom jeziku koje je pokrenula država, postoje i privatne stanice čiji je program namijenjen prvenstveno albanskoj populaciji. Među njima su "Radio Mir", osnovan '97. i Televizija "Teuta", koja je s radom počela dvije godine kasnije. Njihov osnivač Dino Ramović kaže da su oba medija projektovana tako da se oko 80% programa emituje na albanskom, a svega dvadesetak, kako sam kaže "na maternjem-crnogorskom jeziku". "Bavimo se unapređivanjem pravia manjina", kaže Ramović i dodaje da se u kreiranju sadržaja posebno vodi računa o željama i potrebama samih građana:
"Tako smo na Televiziji "Teuta" uveli "Agrooazu", emisiju namijenjenu poljoprivrednicima. Uveli smo emisiju "TV Ordinacija" u kojoj govore ljekari sa ovog područja. Imamo dječiji program. Ima tu i emisija tipa debate, gdje slušaoci i gledaoci predlažu teme o kojima ćemo razgovarati".
"Dobro je, ali može još bolje", kaže Atvija Kerović, sekretar "Almanah"-a, udruženja za proučavanje, prezentaciju i zaštitu kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka u Crnoj Gori, koji smatra da svakako postoji prostor za glasilom koje bi bilo finansirano iz državnog budžeta, a koje bi bilo namijenjeno muslimansko-bošnjačkoj populaciji, ali naglašavajući neosporno mulitikulturalni karakter Crne Gore, on primjećuje da Crnoj Gori nedostaje interkulturalnost.
Kerović to obrazlaže ocjenom da se, uzimajući u obzir odstustvo jezičke barijere, kao osnovna primjedba može istaći nedovoljna zastupljenost kulturnih i ostalih aktivnosti u medijima opšte građanske orijentacije:
"Nema dovoljno tog prožimanja. Čini mi se da nijesu najbolje propraćene razne manifestacije sa sjevera Crne Gore koje se tiču kulture i uopšte kulturne baštine Bošnjaka-Muslimana u Crnoj Gori».
Ivan Toskić, osnivač Romskog centra i urednih radijske emisije "Romi govore" koja se bavi pitanjima od životne važnosti za Rome kaže da se ova emisija emituje jednom nedjeljno u okviru programa privatnog radija "Antena M", a finansirana je sredstvima stranih donatora i crnogorskog Ministarstva kulture i medija. Tu se mogu se čuti prilozi o kulturi i istoriji Roma, a osnovni zadatak je podrška procesu emancipacije Roma u Crnoj Gori. Ivan Toskić:
"Veoma je značajno da se ta romska emisija održi na ovom radiju zato što u Crnoj Gori mediji koji nijesu romski nemaju prevelikog interesa za događaje koji se tiču konkretnih stvari u vezi Roma".
Prostor za poboljšanje uvijek postoji, ali možda je posebno zanimljivo da se želje i potrebe pripadnika manjinskih naroda ne odnose na sadržaj političkog karaktera, odnosno statusa manjina u Crnoj Gori.
Nailj Draga ističe potrebu za poboljšanjem kvaliteta profesionalaca i to primarno u Radio-Televiziji Crne Gore:
"Karovi, Albanci koji rade u tim ustanovama nijesu bili na nekim specijalizacijama, što je obaveza za savremeno informisanje".
Mišljenje ministra za prava manjina Gzima Hajdinage potpuno se uklapa u opštu ocjenu da je informisanje manjina u Crnoj Gori dobro, ali da svakako postoji prostor za poboljšanje:
"Polazeći od činjenice da je informisanost jedno od elementarnih manjinskih i ljudskih prava u tom pravcu treba i dalje poraditi i ostajem optimista da ćemo u skorije vrijeme u tom pravcu u Crnoj Gori imati pozitivnih rezultata".
Anketa govori da Albanci, građani Crne Gore, načelno zadovoljni informisanjem, osjećaju potrebu za više sadržaja koji se bave takozvanim životnim temama:
GRAĐANIN 1: Mislim da bismo imali mnogo štošta da pričamo o kulturi, istoriji, a prvenstveno o onome od čega treba da živimo.
GRAĐANKA: Mislim da je strašno mali prostor posvećen albanskoj ženi u okviru ovih medija. Mislim da je i njoj potreban mnogo širi taj prostor da bi se kroz medije valorizovali njen status i položaj.
GRAĐANIN 2: Možda bi trebalo da bude više o načinu života, da budu ljudi informisani, pa onda iz aspekta kulture, svakodnevnog rada...
