Dostupni linkovi

logo-print

Bliži uspjehu ili balkanskoj krčmi?


Da li je Bosna i Hercegovina, nakon što je skoro tri godine funkciju Visokog predstavnika obavljao Pedi Ešdaun, bliža uspjehu ili balkanskoj krčmi, u kojoj se čeka da lord prilikom odlaska ugasi svjetlo?

Ovim slikovitim, ali nimalo prijatnim pitanjem, analitičari međunarodnog instituta IFIMES podsjećaju da su pokrenute brojne reforme sa zavidnim brojem pristalica, ali da ih do kraja nisu mogle izvesti nacionalne stranke. Između ostalog, stoga što je najviše optuženih u Haškom sudu za ratne zločine iz njihovih redova, ali i osumnjičenih za kriminal: posljednji je slučaj člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića.

Upravo takvim strankama visoki predstavnik je pružio ruku partnerstva i podrške, naglašava analitičar Bahtijar Aljaf:

«Mi smo u svim našim analizama, što se tiče Bosne i Hercegovine, jasno rekli da je saradnja sa nacionalnim strankama vrlo teška. I mislim da to nije pravi put, jer iste te nacionalne stranke su bile krive za rat i ono što se dogodilo u prošlosti. I bojimo se da te nacionalne stranke ne pomisle da se bez njih ne može odlučivati o sudbini ili prosperitetu Bosne. I što je vrlo važno, mislim da sa nacionalnim strankama Bosna ne može da bude članica Evropske unije, niti NATO-a, jer takve stvari, takve stranke, takva politika u Evropi je vrlo neprihvatljiva. Mi imamo to iskustvo iz Slovenije i mi znamo kako to izgleda»

Nacionalne stranke nisu dio reformske strukture, jedan je od zaključaka analize.

«Mislim da je visoki predstavnik probao sa njima nekako da stvarno budu reformatorske i reformske, ali vidimo da nema ništa od toga. Već prve godine se vidjelo. Prije lokalnih izbora, naprimjer, prošle godine se vidjelo da nema ništa od toga.

Međunarodni institut zamjera što se u Bosni i Hercegovini manje pažnje poklanja suštinskim životnim problemima. Nacionalne stranke i visoki predstavnike radije razmatraju ustavne promjene, ističe Bahtijar Aljaf:

«Što se tiče promjena Ustava ili ukidanja kantona i te stvari, mislim da nije vrijeme za to. Ako hoćemo mijenjati jedan ustav ili jednu politiku ili jednu državu, onda treba to da obuhvati sve segmente, ne smije stati samo na nekim segmentima koji možda nisu važni. Treba cjelovito rješenje naći za sve, a to treba biti u budućnosti, u doba kad Bosna i Hercegovina bude možda pozvana za pregovore sa Evropskom unijom»

Nada za Bosnu i Hercegovinu je prevazilaženje svih oblika nacionalnog političkog organizovanja, a međunarodna zajednica mora odgovoriti: da li želi Bosnu i Hercegovinu, kao integrisanu zajednicu po modelu evropskih i svjetskih standarda ili izrazito nacionalno podijeljenu, koja će i Evropskoj uniji predstavljati stalnu prijetnju.

«Nada u budućnost Bosne i Hercegovine je da stvarno reformatori budu na vlasti i nada je u tome da budući visoki predstavnik razumije bosanski mentalitet. Zato smo i rekli u analizi: najbolje bi bilo iza lorda da bude neki političar sa prostora bivše Jugoslavije. Naprimjer iz Slovenije ili Makedonije. Oni razumiju mentalitet tog naroda i razumiju problematiku. Samo tako se može očekivati da sve ide u pozitivnom smjeru. Mislim da je već krajnje vrijeme da međunarodna zajednica drugačije gleda na ulogu visokog predstavnika i na ulogu lorda Ešdauna. I ja mislim da je u sadašnjoj situaciji vrlo teško očekivati neki napredak. Ne kažemo da ništa nije bilo učinjeno, bilo je učinjeno mnogo, ali mislim da je tu sve stalo»

Međunarodni instutut za balkanske i bliskoistočne studije sadašnjem visokom predstavniku zamjera što do sada nije saopštio gdje se troši i koliko novca poreskih obveznika, prije svega iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

Analitičari takođe preporučuju da se lord Ešdaun povuče iz Bosne i Hercegovine prije isteka mandata, te da na tu funkciju dođe umjereni političar, a ne profesionalni vojnik ili policajac. I to najbolje iz zemalja s prostora bivše Jugoslavije.
XS
SM
MD
LG