Dostupni linkovi

Barozova komisija je poslala snažan signal Balkanu


Makedonija je ove sedmice u Briselu prezentovala odgovore na obimni upitnik Evropske unije. Kristina Nadj, portparol Komesara za proširenje Unije, Olija Rena, izjavila je za Radio Slobodna Evropa da je vlada u Skoplju učinila važan korak u evropskim integracijama. Zvaničnici u Briselu se nadaju da će primjer Makedonije slijediti i ostale zemlje u regionu zapadnog Balkana, prenosi Kristina Nadj.

Predsjednik Evropske komisije Hoze Manuel Barozo ovog mjeseca je izjavio da ce 25-orica mozda u maju otvoriti pregovore o Stabilizaciji i asocijaciji sa Bosnom i Hercegovinom ako Republika Srpska uspostavi punu saradnju s Haskim tribunalom. Imenovanje nove vlade u Banjaluci na cijem je celu predstavnik Srpske demokratske stranke koja je proteklih godina pokazivala malo volje u otlanjanju prepreka na putu evropskih integracija Bosne i Hercegovine ne daje razloga za optimizam. Kristina Nadj, portparol Olija Rena, komesara za prosirenje Evropske unije za nas program istice:
“Ako sam dobro obavijestena vlada Republike Srpske je formirana prije par dana i koliko mozemo razumijeti novi premijer je naglasio privrzenost saradnji sa Haskim tribunalom. Takodje smo registrovali nedavni transfer Save Todovica u pritvor Haskog suda. To smatramo korakom u pravom smjeru. Mnogo toga ocigledno tek treba uraditi kako bi se uspostavila potpuna saradnja sa Tribunalom. Narednih sedmica i mjeseci mi cemo naravno procjenjivati situaciju.”

Povodom nedavnih ocjena visokog predstavnika Pedija Esdauna da je doslo vrijeme za povlacenje medjunarodne zajednice iz Bosne i Hercegovine i prenosenje odgovornost za upravljanje drzavom domacim politicarima nasa sagovornica kaze:

“Posmatrano iz Brisela, fokus je na postepenoj integraciji Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Taj proces ostvaruje se kroz politiku usmjerenu ka cijelom regionu i koja se definise kao Proces asocijacije i pridruzivanja. Ako se Bosna i Hercegovina dokaze reformskim mjerama moze uskoro znaciti otvaranje pregovora koji bi vodili sporazumu o stabilizaciji i pridruzivanju. EU ocigledno zeli da ima sasvim kompetentnog i samostalnog partnera s kojim bi pregovarala. Iz ove perspektive dakle sasvim je ispravno da Bosna i Hercegovina preuzima sve vise odgovornosti u vodjenju sopstvenih poslova.”

Srbija kako se cesto cuje u Beogradu pozuruje proces evropskih integracija. Potpredsjednik Vlade Miroljub Labus je ovih dana izrazio ocekivanje da ce Srbija dobiti pozitivnu studiju izvodljivosti narednogh mjesecva jer su sve obaveze osim onih koje ase odnose na Haski tribunal ispunjene. Kristina Nadj s tim u vezi ponavlja:

“Mi smo razumije se svjesni predaje generala Lazarevica sto je potez koji treba pozdraviti. U svakom slucaju s nase tacke gledista valja uciniti i vise kako bi se postiglo ono sto nazivamo znacajnim napretkom u saradnji sa Haskim sudom i to je bitan preduslov.”

Posto se problemima prosirenja Unije bavi svakodnevno, pitali smo koliko teskoca uzrokije cinjenica da Srbija i Crna Gora nije efikasna drzava. Da li je strategija dvostrukog kolosjeka privremena:

“Prema nasim procjenama princip dvostrukog kolosjeka daje mogucnost vlastima na nivou republika i na drzavnom novou da pokazu sposobnost u ostvarivanju reformi. Oni su odgovorni za te reforme u specificnim oblastima. Istovremeno smatramo da je primjena Ustavne povelje krucijalna. Ono sto je za nas veoma vazno jeste funkcionisanje drzavnih institucija. To je neophodno kako bi se odgovorilo na zahtjeve za daljim integracijaman s Evropom.”

Moze li Srbija i Crna Gora zapoceti pregovore o Stabilizaciji i pridruzivanju prije nego sto se postigne dogovor o izborima za parlament drzavne zajednice?

“Mi smo svjesni postojecih diskusija koje se ticu ustavne povelje drzavne zajednice i pitanja izbora i ohrabrujemo vlasti da nadju rjesenja i ucine sve kako bi parlament u potpunosti funkcionisao.
Vazno je da se prisjetimo da se vladavina zakona mora postovati i institucije unije moraju funkcionisati u skladu sa demokratskim principima”.

Predsjednik Evropske komisije Hoze Manuel Barozo nedavno je izjavio da Evropska unija zeli tjesnje veze sa zapadnim Balkanom, a konacni cilj je clanstvo zemalja tog regiona u Uniji. Ima li razloga za velika ocekivanja ako 25-orica moraju savladati zamor prosirenja:

“Nakon posljednje runde prosirenja kojom je obuhvaceno 10 drzava i koja je nazvana velikim praskom jasno je da Evropska unija treba da uspori ritam. Buduce prosirenje morace se pripremiti i obaviti s velikom paznjom. Vrata EU nisu zatvorena. Drzavama zapadnog Balkana data je jasna evropska perspektiva kroz specificnu politiku koju nazivamo procesom Stabilizacije i asocijacije. Sto se tice Komisije predsjednika Baroza dozvolite da vam naglasim da je on dao veoma snazan politcki signal signal kada je za zapadni Balkan zaduzio komesara Rena cija je nadleznst inace sirenje Unije. Mislim da je to jasan politicki signal. Komesar Ren je veoma motivisan da saradjuje sa svim zemljama zapadnog Balkana, sa liderima i narodima u regionu” kazala je za Radio Slobodna Evropa Kristina Nadj, portparol Komesara za prosirenje Evropske unije
XS
SM
MD
LG