Dostupni linkovi

logo-print

Mostar kao raj


Mostar je u mnogim segmentima još uvijek podijeljen grad. Ipak, politički i administrativno on djeluje ujedinjeno. Određene mentalne barijere su pale i u glavama ljudi, koji grad sve više doživljavaju kao jedan, a ne istočni i zapadni Mostar. To naravno nije dovoljno, ali za goste iz Kosovske Mitrovice je cijeli svijet, kaže za naš radio organizator posjeta, voditelj mostarske nevladine organizacije Sunčana strana, Husein Oručević:

“Ono što je mene iznenadilo kod mojih prijatelja kada su oni - naravno, dobili su informaciju jako, jako pesimističnu od nevladine organizacije iz grada Mostara, koje su, ustvari, smatrale da pomaka uopće nema. Jučer, u razgovoru s ljudima iz Kosovske Mitrovice, oni su jednom riječju označili grad Mostar kao raj. Dakle, za mene je to - a vjerovatno i za sve slušatelje i za sve one koji prate stanje u Mostaru - da Mostar može biti raj bila najčudnija riječ koju sam čuo proteklih 12 godina, od kada je rat ovdje bio. Možete onda zamisliti u kakvom paklu žive ljudi u Kosovskoj Mitrovici.”

Kosovsku Mitrovicu rijeka Ibar dijeli na dvije obale, danas, uslovno rečeno, i dva grada: južni, većinski albanski i sjeverni, srpski dio. Većina Srba s Kosova danas živi u sjevernom dijelu Mitrovice. Iako rijeka Neretva nikada nije bila fizička linija podjele, i u Mostaru je nakon rata postojala tampon zona - distrikt, kao i danas u Kosovskoj Mirtrovici. Veliki broj Hrvata iz srednje Bosne doselio se u zapadni, većinski hrvatski dio Mostara. A međunarodnu administraciju nad gradom dugo je vodio i britanski diplomata, sir Martin Garod, koji je kasnije bio i administrator u Mitrovici. U odnosu na Mostar danas, u Kosovskoj Mitrovici gotovo sve je podijeljeno, ističe voditelj Asocijacije za razvoj ibarske doline, Dragan Roganović:

“Mi već imamo situaciju, da kažem s aspekta srpske zajednice, da smo nigde. Sa jedne strane pokušavamo da imamo čvrste veze s matičnom zemljom, sa Srbijom. Sa druge strane vrlo često ne doživljavamo kosovske institucije kao svoje. Trenutno su možda jedino nevladine organizacije i te neke međunarodne organizacije spona između predstavnika dve etničke zajednice.”

Roganović dodaje i zbog čega multietnički projekti međunarodne zajednice teško uspijevaju u srpskom dijelu Mitrovice:

“Konkretno, slučaj bolnice koja je u severnom delu grada. Međutim, u srpskoj zajednici je to doživljeno na taj način, baš kao što je kolega rekao, kao atak na neki naš poslednji bastion, jer to je jedina urbana sredina u kojoj se zadržalo srpsko stanovništvo i to je normalno - da li opravdan ili neopravdan strah, svakako teško je ući u to - verovatno doživljaj zašto ne gradite multietničku zajednicu tamo gde nas nema, vratite nas, pa gradimo tamo, nemojte da ugrožavate ovo naše poslednje jezgro, tako da kažem.”

S druge strane, on priznaje kako tenzije padaju i da ljudi sve više prihvataju drugog i drugačijeg. Abdulah Ferizi, voditelj nevladine organizacije NDC dodaje:

“Sve definitivno postaje. Međutim, ja mislim da je problem u tome što Mitrovica na neki način predstavlja sliku celog Kosova i to je mesto gde se neke šire ideje lome u Mitrovici. Ja mislim da bez rešavanja celog problema Kosova i velikog broja raseljenih lica i problem u Mitrovici će postojati, ne zbog ljudi koji žive u Mitrovici, koji naravno hoće da vide taj grad drugačijim jer žive tu i njima je to važno, nego zbog svih ostalih koji su tu trenutno.”

Situacija ne može biti unaprijeđena bez rješavanja pitanja Kosova, ali i povratka velikog broj ljudi u njihove domove, slažu se naši sagovornici. Ono što pokušavaju uraditi nevladine organizacije jeste stvaranje normalnih međuljudskih odnosa između zajednica, jer bez obzira na politička rješenja Kosova, ljudi će morati pronaći modus zajedničkog življenja. Za početak, dovoljan je i ovaj mostarski, slažu se naši sagovornici.
XS
SM
MD
LG