Bazu Pokreta za evropsku državnu zajednicu Srbija i Crna Gora čine nevladine organizacije i pojedinci iz Crne Gore, kao i opozicione prosrpske stranke, izuzev Socijalstičke narodne partije. Za sada, prema riječima predsjednika Upravnog odbora Zorana Žižića, nijesu uspostavili kontakte sa političkim strankama i organizacijama iz Srbije:
“Pokret će u svom daljem radu biti prije svega okrenut prema institucijama međunarodne zajednice. Ali u svakom slučaju mi ćemo kontaktirati i uspostaviti kontakte sa svim Crnogorcima koji žive u Srbiji i u drugim krajevima i drugdje i imati sa njima kontakte u cilju jačanja tih snaga koje smatraju da je državna zajednica najbolji okvir za zajednički život i evorpske integracije”.
RSE: A sa relevantnim političkim subjektima u Srbiji?
ŽIŽIĆ. Sa njima ćemo eventualno imati kontakte u onoj mjeri, ukoliko to bude neophodno. U svakom slučaju, sada su u prvom planu kontakti sa međunarodnim organizacijama, udruženjima građana, odnosno udruženjima Crnogoraca van Crne Gore. Ovaj dio koji se odnosi na ove patije iz Srbije ipak bih stavio u drugi plan u odnosu na ove.
Prema sastavu koji se mogao vidjeti na konstitutivnoj sjednici, Pokret za evropsku državnu zajednicu okupio je ljude različite ideološke profilacije. Uz opozicione stranke sa nacionalnim prosrpskim predznakom, u Pokretu, koji u nazivu ima riječ “evropski” su se našli i bivši komunistički kadrovi poput najistaknutijeg člana Branka Kostića, nekadašnjeg člana Predsjedništva krnje SFRJ. Na pitanje da li bi takva kombinacija kasnije mogla otežati djelovanje Pokreta, Žižić, iako ne prihvata da je o takvom sastavu riječ, odgovara:
“Pokret se ne bavi tim pitanjima, tako da Pokret predstavlja jedan okvir, jedno polje slobode u kome svak može da nađe svoje mjesto i on se bavi jednim osnovnim pitanjem, a to je pitanjem jačanja i stabilizacije državne zajednice Srbija i Crna Gora. Sve ostalo, van toga, predstavlja slobodno polje djelovanja stranaka”.
Sa Osnivačke Skupštine Pokreta, Branko Kostić, nekada visoki funkcioner krnje bivše Jugoslavije, blizak Miloševićevom režimu, pozvao je Socijalističku narodnu partiju da revidira stav prema Pokretu i priključi im se u cilju očuvanja državne zajednice. U Socijalističkoj narodnoj partiji su nam rekli da neće odgovarati na taj poziv. Osim potpredsjednika Socijaolističke narodne partije Zorana Žižiča i funkcionera Momčila Vuksanovića Osnivačkoj Skupštini, prema tvrdnjama organizatora, prisustvovalo je i oko dvijestotine članova Socijalističke narodne partije koji su došli u lično ime, što je za Vuksanovića znak da Pokret doživljavaju kao svoj:
“Jednostavno, oni očekuju da i organi partije donesu takvu odluku da pristupe Pokretu potpuno ravnopravno sa svim drugim i da svojim prisustvom, formalnim svojim prisustvom, daju snagu Pokretu još veću i onaku kakvu taj Pokret treba da ima”.
Vuksanović je i predsjednik Vijeća plemenskih narodnih Skupština Crne Gore, kod kojih je, takođe, uoči osnivanja Pokreta bilo podjela. Ipak, prema Vuksanovićevim riječima, sve Plemenske narodne Skupštine delegirale su predstavnike u Pokretu:
“Ogromna većina je, to je i potvrđeno,od predstavnika iz Vijeća narodnih skupština i udruženjima je dala podršku Pokretu”.
Pokret za očuvanje državne zajednice, kako nam je kazao Zoran Žižić, finansiraće stranke i nevladine organizacije koje ga sačinjavaju.
* * * * *
Reakcije crnogorskih vladajućih krugova na formiranje Pokreta za evropsku državnu zajednicu Srbija i Crna Gora
Komentarišući osnivanje Pokreta za očuvanje državne zajednice Srbija i Crna Gora, portparol Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić kaže da bi osnivanje tog Pokreta moglo predstavljati demokratski iskorak, ukoliko mu cilj bude organizovanje refernduma u skladu sa najvećim međunarodnim standardima i priznavanje rezultata demokratskog izjašnjavanja građana:
“Međutim, plašim se, ako je suditi prema retorici sa osnivačkog skupa Pokreta za državnu zajednicu, da to neće biti njihov cilj, već da se želi spriječiti demokratska volja građana Crne Gore. Iskreno bih volio da griješim, ali činjenica da se već sada od strane ovog Pokreta pokušava osporiti pravo Crne Gore na referendum iz straha od njegovog izhoda, uz pozivanje na Lazarev zavjet, dovoljno govori samo po sebi o njihovim namjerama”
Predsjednik Građanske partije Krsto Pavićević kaže da je formiranje Pokreta za evropsku državnu zajednicu Srbija i Crna Gora legitimno, ali vjeruje da je taj Pokret već na samom startu: “Doživio fijasko, jer u njemu nema najjače opozicione Socijalističke narodne partije”:
“Izuzimajući njenog potpredsjednika i određen broj ljudi iz Glavnog odbora. Prema tome, možemo zaključiti da je na samom startu taj Pokret doživio fijasko, jer, umjesto da objedini sve snage koje se zalažu za zajedničku državu, izostala je najjača partija u tom bloku, tako da taj Pokret ne može biti nikako neka snaga koja će predvodit ove ljudi koji se zalažu za državnu zajednicu, prije svega, jedan dio tog Pokreta. Moj zaključak je da po svoj prilici od Pokreta neće biti ništa. Implikacija će jedina biti vjerovatno razlog Socijalističke narodne partije, odnosno podjela između Peđe Bulatovića i gospodina Zorana Žižića”.
Potpredsjednik Socijaldemokratske partije Miodrag Iličković kaže da mu je čudnovat oficijelni naziv Pokreta koji se zalaže za evropsku državnu zajednicu Srbija i Crne Gora, jer, prema njegovim riječima, ljudi koji ga predvode i koji su bili politički aktivni devedesetih, odavno nijesu na evropskom putu:
“Na žalost, ja mislim da su to ustvari reslovi Miloševićeve politike iz devedesetih godina, čak je to shvatio i SNP i na neki način se ogradio od toga. Mislim da je to loše u tom Pokretu. Postoji nešto što je u tom Pokretu dobro. Oni su formiranjem Pokreta na neki način stavili u drugi plan raspravu o neposrednim izborima. Sa druge strane, oni su potpuno legitimisali ideju o referendumu, o kojem su govorili samo kao o nekoj veoma, veoma blijedoj šansi koja stoji u Ustavnoj povelji sada formiranjem Pokreta apsolutno oni su tu mogućnost i ovom formiranjem pojačali. I “izbacili su još jedno oružje iz sopstevnih ruku”sa kojim su prijetili, a to je prijetnja nemirima i pričama o bojkotu referenudma u Crnoj Gori”.
“Pokret će u svom daljem radu biti prije svega okrenut prema institucijama međunarodne zajednice. Ali u svakom slučaju mi ćemo kontaktirati i uspostaviti kontakte sa svim Crnogorcima koji žive u Srbiji i u drugim krajevima i drugdje i imati sa njima kontakte u cilju jačanja tih snaga koje smatraju da je državna zajednica najbolji okvir za zajednički život i evorpske integracije”.
RSE: A sa relevantnim političkim subjektima u Srbiji?
ŽIŽIĆ. Sa njima ćemo eventualno imati kontakte u onoj mjeri, ukoliko to bude neophodno. U svakom slučaju, sada su u prvom planu kontakti sa međunarodnim organizacijama, udruženjima građana, odnosno udruženjima Crnogoraca van Crne Gore. Ovaj dio koji se odnosi na ove patije iz Srbije ipak bih stavio u drugi plan u odnosu na ove.
Prema sastavu koji se mogao vidjeti na konstitutivnoj sjednici, Pokret za evropsku državnu zajednicu okupio je ljude različite ideološke profilacije. Uz opozicione stranke sa nacionalnim prosrpskim predznakom, u Pokretu, koji u nazivu ima riječ “evropski” su se našli i bivši komunistički kadrovi poput najistaknutijeg člana Branka Kostića, nekadašnjeg člana Predsjedništva krnje SFRJ. Na pitanje da li bi takva kombinacija kasnije mogla otežati djelovanje Pokreta, Žižić, iako ne prihvata da je o takvom sastavu riječ, odgovara:
“Pokret se ne bavi tim pitanjima, tako da Pokret predstavlja jedan okvir, jedno polje slobode u kome svak može da nađe svoje mjesto i on se bavi jednim osnovnim pitanjem, a to je pitanjem jačanja i stabilizacije državne zajednice Srbija i Crna Gora. Sve ostalo, van toga, predstavlja slobodno polje djelovanja stranaka”.
Sa Osnivačke Skupštine Pokreta, Branko Kostić, nekada visoki funkcioner krnje bivše Jugoslavije, blizak Miloševićevom režimu, pozvao je Socijalističku narodnu partiju da revidira stav prema Pokretu i priključi im se u cilju očuvanja državne zajednice. U Socijalističkoj narodnoj partiji su nam rekli da neće odgovarati na taj poziv. Osim potpredsjednika Socijaolističke narodne partije Zorana Žižiča i funkcionera Momčila Vuksanovića Osnivačkoj Skupštini, prema tvrdnjama organizatora, prisustvovalo je i oko dvijestotine članova Socijalističke narodne partije koji su došli u lično ime, što je za Vuksanovića znak da Pokret doživljavaju kao svoj:
“Jednostavno, oni očekuju da i organi partije donesu takvu odluku da pristupe Pokretu potpuno ravnopravno sa svim drugim i da svojim prisustvom, formalnim svojim prisustvom, daju snagu Pokretu još veću i onaku kakvu taj Pokret treba da ima”.
Vuksanović je i predsjednik Vijeća plemenskih narodnih Skupština Crne Gore, kod kojih je, takođe, uoči osnivanja Pokreta bilo podjela. Ipak, prema Vuksanovićevim riječima, sve Plemenske narodne Skupštine delegirale su predstavnike u Pokretu:
“Ogromna većina je, to je i potvrđeno,od predstavnika iz Vijeća narodnih skupština i udruženjima je dala podršku Pokretu”.
Pokret za očuvanje državne zajednice, kako nam je kazao Zoran Žižić, finansiraće stranke i nevladine organizacije koje ga sačinjavaju.
* * * * *
Reakcije crnogorskih vladajućih krugova na formiranje Pokreta za evropsku državnu zajednicu Srbija i Crna Gora
Komentarišući osnivanje Pokreta za očuvanje državne zajednice Srbija i Crna Gora, portparol Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić kaže da bi osnivanje tog Pokreta moglo predstavljati demokratski iskorak, ukoliko mu cilj bude organizovanje refernduma u skladu sa najvećim međunarodnim standardima i priznavanje rezultata demokratskog izjašnjavanja građana:
“Međutim, plašim se, ako je suditi prema retorici sa osnivačkog skupa Pokreta za državnu zajednicu, da to neće biti njihov cilj, već da se želi spriječiti demokratska volja građana Crne Gore. Iskreno bih volio da griješim, ali činjenica da se već sada od strane ovog Pokreta pokušava osporiti pravo Crne Gore na referendum iz straha od njegovog izhoda, uz pozivanje na Lazarev zavjet, dovoljno govori samo po sebi o njihovim namjerama”
Predsjednik Građanske partije Krsto Pavićević kaže da je formiranje Pokreta za evropsku državnu zajednicu Srbija i Crna Gora legitimno, ali vjeruje da je taj Pokret već na samom startu: “Doživio fijasko, jer u njemu nema najjače opozicione Socijalističke narodne partije”:
“Izuzimajući njenog potpredsjednika i određen broj ljudi iz Glavnog odbora. Prema tome, možemo zaključiti da je na samom startu taj Pokret doživio fijasko, jer, umjesto da objedini sve snage koje se zalažu za zajedničku državu, izostala je najjača partija u tom bloku, tako da taj Pokret ne može biti nikako neka snaga koja će predvodit ove ljudi koji se zalažu za državnu zajednicu, prije svega, jedan dio tog Pokreta. Moj zaključak je da po svoj prilici od Pokreta neće biti ništa. Implikacija će jedina biti vjerovatno razlog Socijalističke narodne partije, odnosno podjela između Peđe Bulatovića i gospodina Zorana Žižića”.
Potpredsjednik Socijaldemokratske partije Miodrag Iličković kaže da mu je čudnovat oficijelni naziv Pokreta koji se zalaže za evropsku državnu zajednicu Srbija i Crne Gora, jer, prema njegovim riječima, ljudi koji ga predvode i koji su bili politički aktivni devedesetih, odavno nijesu na evropskom putu:
“Na žalost, ja mislim da su to ustvari reslovi Miloševićeve politike iz devedesetih godina, čak je to shvatio i SNP i na neki način se ogradio od toga. Mislim da je to loše u tom Pokretu. Postoji nešto što je u tom Pokretu dobro. Oni su formiranjem Pokreta na neki način stavili u drugi plan raspravu o neposrednim izborima. Sa druge strane, oni su potpuno legitimisali ideju o referendumu, o kojem su govorili samo kao o nekoj veoma, veoma blijedoj šansi koja stoji u Ustavnoj povelji sada formiranjem Pokreta apsolutno oni su tu mogućnost i ovom formiranjem pojačali. I “izbacili su još jedno oružje iz sopstevnih ruku”sa kojim su prijetili, a to je prijetnja nemirima i pričama o bojkotu referenudma u Crnoj Gori”.
