Senatori su i danas trazili od buduce americke ministrice vanjskih poslova da objasni proturjecnosti u vezi s americkom invazijom Iraka.
Na samom pocetku saslusanja Condoleezza Rice je trebala pojasniti zasto su jos nedavno Sjedinjene Drzave podrzavale rezim irackog predsjednika Sadama Huseina, a potom ga proglasile dijelom takozvane osovine zla.
"Sjedinjene Drzave su u proslosti cesto podrzavale neke rezime na Bliskom istoku, s nadom da ce oni osigurati odrzanje stabilnosti. Ponekad smo podrzavali i rezime koji su pocivali na odrzanju neslobode svojih gradjana i pred time smo zatvarali oci. Odlucili smo da to vise necemo raditi, a slucaj Sadama Huseina najbolja je potvrda kako takva politika nije bila mudra", odgovorila je Condoleeza Rice.
Seriju pitanja senatori su nastavili zahtjevom da im kandidatkinja za ministricu vanjskih poslova objasni kako je bilo moguce da americka obavjestajna zajednica zakljuci da Sadam Husein posjeduje oruzje za masovno unistenje, te da se na temelju te pretpostavke, koja se pokazala neutemeljenom, pokrene invazija.
"Kada procjenjujete obavjestajne podatke koji vam stizu, nemate uvijek pred sobom savrseno pouzdane informacije. Takve informacije morate staviti u kontekst onoga sto vec znate o nekome na temelju dogadjaja iz proslosti. U slucaju Sadama Huseina, radi se o nekome koje je vec 1991. umalo dosao u posjed nuklearnog oruzja. Dakle, s obzirom na ono sto smo o njemu znali, kao i na nove informacije o aktivnostima koje poduzima, nasa je obavjestajna zajednica zakljucila da bi on mogao imati nuklearno oruzje", izjavila je Condoleezza Rice.
Jucerasnji prvi dio saslusanja koji prethodi glasanju u Senatu o izboru nove americke drzavne tajnice, u americkim medijima nije povoljno ocijenjen. U uvodniku danasnjeg New York Timesa, Condoleezza Rice je kritizirana zbog toga sto uporno odbija priznati da je invazija Iraka bila pogreska. List izrazava zabrinutost da nespremnost nove drzavne tajnice da promijeni stav znaci da ce tokom svog mandata ona jednostavno zastupati, "losu americku vanjsku politiku".
Na samom pocetku saslusanja Condoleezza Rice je trebala pojasniti zasto su jos nedavno Sjedinjene Drzave podrzavale rezim irackog predsjednika Sadama Huseina, a potom ga proglasile dijelom takozvane osovine zla.
"Sjedinjene Drzave su u proslosti cesto podrzavale neke rezime na Bliskom istoku, s nadom da ce oni osigurati odrzanje stabilnosti. Ponekad smo podrzavali i rezime koji su pocivali na odrzanju neslobode svojih gradjana i pred time smo zatvarali oci. Odlucili smo da to vise necemo raditi, a slucaj Sadama Huseina najbolja je potvrda kako takva politika nije bila mudra", odgovorila je Condoleeza Rice.
Seriju pitanja senatori su nastavili zahtjevom da im kandidatkinja za ministricu vanjskih poslova objasni kako je bilo moguce da americka obavjestajna zajednica zakljuci da Sadam Husein posjeduje oruzje za masovno unistenje, te da se na temelju te pretpostavke, koja se pokazala neutemeljenom, pokrene invazija.
"Kada procjenjujete obavjestajne podatke koji vam stizu, nemate uvijek pred sobom savrseno pouzdane informacije. Takve informacije morate staviti u kontekst onoga sto vec znate o nekome na temelju dogadjaja iz proslosti. U slucaju Sadama Huseina, radi se o nekome koje je vec 1991. umalo dosao u posjed nuklearnog oruzja. Dakle, s obzirom na ono sto smo o njemu znali, kao i na nove informacije o aktivnostima koje poduzima, nasa je obavjestajna zajednica zakljucila da bi on mogao imati nuklearno oruzje", izjavila je Condoleezza Rice.
Jucerasnji prvi dio saslusanja koji prethodi glasanju u Senatu o izboru nove americke drzavne tajnice, u americkim medijima nije povoljno ocijenjen. U uvodniku danasnjeg New York Timesa, Condoleezza Rice je kritizirana zbog toga sto uporno odbija priznati da je invazija Iraka bila pogreska. List izrazava zabrinutost da nespremnost nove drzavne tajnice da promijeni stav znaci da ce tokom svog mandata ona jednostavno zastupati, "losu americku vanjsku politiku".
