Kriza u funkcionisanju vlada BiH i RS-a postoji, slažu se i vladajuće stranke i opozicija. Različita su, međutim, viđenja ko je kriv za sve, ko treba rješavati problem, koliko je trenutno stanje politički ozbiljno i hoće li izazvati posljedice po dalju budućnost cijele zemlje.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Adnan Terzić:
“Dva ministra i jedan zamjenik su podnijeli ostavke. I u svakoj zemlji kada ministar vanjskih poslova podnese ostavku, ta zemlja ima problem i sigurno da se može kazati da sama vlada ulazi u jednu krizu. Međutim, mislim da je jako bitno da razlozi zbog kojih su ministri podnijeli ostavke nije rad Vijeća ministara, nego je to reakcija na odluke međunarodne zajednice.”
Ove se odluke, podsjeća Terzić, tiču smjena policijskih funkcionera, koje je Visoki predstavnik proveo u RS-u, te zabrane ulaska čelnicima Srpske demokratske stranke i Partije demokratskog progresa u Sjedinjene Države, a sve zbog nesaradnje RS-a sa Haškim tribunalom. Ostavke dvojice ministara i jednog zamjenika ministra iz PDP-a u državnoj vladi Terzić vidi kao manji problem od toga što su premijer RS-a, Dragan Mikerević, i ministri iz PDP-a u Vladi RS-a ostavkama blokirali rad ove vlade:
“Bez Vlade RS-a ni Vijeće ministara ne može da donosi odluke koje će predstavljati potpuni konsenzus. Kad se riješi pitanje Vlade RS-a, onda ćemo vjerovatno imati jasniju poziciju hoće li trebati nešto mijenjati u sastavu Vijeća ministara ili ne.”
Krizu, upozoravaju iz opozicionih stranaka, treba rješavati, a ne prebacivati s jednog nivoa vlasti na drugi. Nikola Špirić, Savez nezavisnih socijaldemokrata:
“Ukoliko neko misli da krizu, ako postoji, Vlade RS-a treba vezati za vladu BiH - Vijeće ministara, onda, gospodo, mi smo već se složili s tim da se kriza može, kad god ko hoće, generisati. Ako svaki put kad nastane kriza kantonalne vlade, Vlade Federacije, Vlade RS-a bude potresanje državnih institucija, onda je to neki drugi znak.”
Uz to, naglašavaju u opoziciji, krizu trebaju rješavati oni koji su je izazvali. Slobodan Popović, Socijaldemokratska partija BiH:
“Najvažnija stvar nije kojim redoslijedom će se problemi rješavati. Najvažnija stvar je da se problemi rješavaju. I te probleme mora da riješi aktualna vlast, na čelu s Visokim predstavnikom, gospodinom Pedijem Ešdaunom, jer ona je proizvela krizu i na nivou BiH i na nivou RS-a. Pošto su oni pompezno najavljeni 2002. godine kao reformatori, kao umjerene nacionalne stranke, koje će na čelu s OHR-om i Visokim predstavnikom provesti reforme i uvesti BiH u Evropsku uniju, neka to sad i dokažu.”
Nezavisni poslanik u državnom parlamentu Sead Avdić:
“Imam osjećaj da se šalju pitanja dijelom i na pogrešnu adresu, da nemamo osnovnih subjekata sa kojima treba raspravljati o stanju u BiH, a to su, prije svega, predstavnici međunarodne zajednice, gospodin Ešdaun, i članovi Predsjedništva BiH. Parlamentarna većina mora reći Bosni i Hercegovini šta može BiH očekivati u 2005. godini, i u tom kontekstu postići politički konsenzus.”
Državni parlament, smatraju međutim u Srpskoj demokratskoj stranci, u cijeli se problem ne treba miješati. Rješenje trebaju naći državno predsjedništvo i Vlada, te institucije RS-a. Momčilo Novaković, SDS:
“Ne treba Parlament da se određuje ima li krize ili ne, jer je to subjektivna stvar. Parlament nije taj ni koji je izazvao, ako je ima, ni koji u ovom momentu može riješiti, ako je ima.”
Nakon nekoliko propalih međustranačkih dogovora proteklih dana, vladajuće stranke ostavile su problem rješavanja krize do iza novogodišnjih praznika. Opozicija je u međuvremenu postavila pitanje zakonitosti utvrđivanja državnog budžeta za narednu godinu. Vijeće ministara i državno predsjedništvo uspjeli su, naime, dogovoriti budžet za narednu godinu, mada su dvojica srpskih ministara podnijeli ostavke, a jedan ostavkom zaprijetio ukoliko premijer sazove sjednicu Vijeća ministara prije nego kriza bude riješena političkim dogovorima. Nakon svega, državni premijer zaključuje:
“Neki žele destabilizaciju Vijeća ministara, neki žele nove izbore, neki žele da kupe vrijeme da bi riješili neke svoje probleme, neki žele da se promijeni parlamentarna većina itd. Ja, na svoju veliku žalost, imam ostavku dva ministra i nemam politički ambijent da krenem u proceduru imenovanja drugih. Očekujem da će i Predsjedništvo i ostali politički subjekti u BiH učiniti sve da što prije dođemo do normalizacije ambijenta i da nastavimo raditi s reformama.”
I dok otvoreno priznaje da do daljneg neće sazivati sjednice Vijeća ministara kako ne bi dalje produbio krizu, premijer BiH poručuje i kako reforme, bitne za ulazak BiH u Evropsku uniju, nisu ugrožene. Terzić, naime, očekuje da će BiH do marta naredne godine, kada je sa Evropskom komisijom planirana konačna analiza do sada urađenog, ispuniti sve uslove postavljene iz Evropske unije.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Adnan Terzić:
“Dva ministra i jedan zamjenik su podnijeli ostavke. I u svakoj zemlji kada ministar vanjskih poslova podnese ostavku, ta zemlja ima problem i sigurno da se može kazati da sama vlada ulazi u jednu krizu. Međutim, mislim da je jako bitno da razlozi zbog kojih su ministri podnijeli ostavke nije rad Vijeća ministara, nego je to reakcija na odluke međunarodne zajednice.”
Ove se odluke, podsjeća Terzić, tiču smjena policijskih funkcionera, koje je Visoki predstavnik proveo u RS-u, te zabrane ulaska čelnicima Srpske demokratske stranke i Partije demokratskog progresa u Sjedinjene Države, a sve zbog nesaradnje RS-a sa Haškim tribunalom. Ostavke dvojice ministara i jednog zamjenika ministra iz PDP-a u državnoj vladi Terzić vidi kao manji problem od toga što su premijer RS-a, Dragan Mikerević, i ministri iz PDP-a u Vladi RS-a ostavkama blokirali rad ove vlade:
“Bez Vlade RS-a ni Vijeće ministara ne može da donosi odluke koje će predstavljati potpuni konsenzus. Kad se riješi pitanje Vlade RS-a, onda ćemo vjerovatno imati jasniju poziciju hoće li trebati nešto mijenjati u sastavu Vijeća ministara ili ne.”
Krizu, upozoravaju iz opozicionih stranaka, treba rješavati, a ne prebacivati s jednog nivoa vlasti na drugi. Nikola Špirić, Savez nezavisnih socijaldemokrata:
“Ukoliko neko misli da krizu, ako postoji, Vlade RS-a treba vezati za vladu BiH - Vijeće ministara, onda, gospodo, mi smo već se složili s tim da se kriza može, kad god ko hoće, generisati. Ako svaki put kad nastane kriza kantonalne vlade, Vlade Federacije, Vlade RS-a bude potresanje državnih institucija, onda je to neki drugi znak.”
Uz to, naglašavaju u opoziciji, krizu trebaju rješavati oni koji su je izazvali. Slobodan Popović, Socijaldemokratska partija BiH:
“Najvažnija stvar nije kojim redoslijedom će se problemi rješavati. Najvažnija stvar je da se problemi rješavaju. I te probleme mora da riješi aktualna vlast, na čelu s Visokim predstavnikom, gospodinom Pedijem Ešdaunom, jer ona je proizvela krizu i na nivou BiH i na nivou RS-a. Pošto su oni pompezno najavljeni 2002. godine kao reformatori, kao umjerene nacionalne stranke, koje će na čelu s OHR-om i Visokim predstavnikom provesti reforme i uvesti BiH u Evropsku uniju, neka to sad i dokažu.”
Nezavisni poslanik u državnom parlamentu Sead Avdić:
“Imam osjećaj da se šalju pitanja dijelom i na pogrešnu adresu, da nemamo osnovnih subjekata sa kojima treba raspravljati o stanju u BiH, a to su, prije svega, predstavnici međunarodne zajednice, gospodin Ešdaun, i članovi Predsjedništva BiH. Parlamentarna većina mora reći Bosni i Hercegovini šta može BiH očekivati u 2005. godini, i u tom kontekstu postići politički konsenzus.”
Državni parlament, smatraju međutim u Srpskoj demokratskoj stranci, u cijeli se problem ne treba miješati. Rješenje trebaju naći državno predsjedništvo i Vlada, te institucije RS-a. Momčilo Novaković, SDS:
“Ne treba Parlament da se određuje ima li krize ili ne, jer je to subjektivna stvar. Parlament nije taj ni koji je izazvao, ako je ima, ni koji u ovom momentu može riješiti, ako je ima.”
Nakon nekoliko propalih međustranačkih dogovora proteklih dana, vladajuće stranke ostavile su problem rješavanja krize do iza novogodišnjih praznika. Opozicija je u međuvremenu postavila pitanje zakonitosti utvrđivanja državnog budžeta za narednu godinu. Vijeće ministara i državno predsjedništvo uspjeli su, naime, dogovoriti budžet za narednu godinu, mada su dvojica srpskih ministara podnijeli ostavke, a jedan ostavkom zaprijetio ukoliko premijer sazove sjednicu Vijeća ministara prije nego kriza bude riješena političkim dogovorima. Nakon svega, državni premijer zaključuje:
“Neki žele destabilizaciju Vijeća ministara, neki žele nove izbore, neki žele da kupe vrijeme da bi riješili neke svoje probleme, neki žele da se promijeni parlamentarna većina itd. Ja, na svoju veliku žalost, imam ostavku dva ministra i nemam politički ambijent da krenem u proceduru imenovanja drugih. Očekujem da će i Predsjedništvo i ostali politički subjekti u BiH učiniti sve da što prije dođemo do normalizacije ambijenta i da nastavimo raditi s reformama.”
I dok otvoreno priznaje da do daljneg neće sazivati sjednice Vijeća ministara kako ne bi dalje produbio krizu, premijer BiH poručuje i kako reforme, bitne za ulazak BiH u Evropsku uniju, nisu ugrožene. Terzić, naime, očekuje da će BiH do marta naredne godine, kada je sa Evropskom komisijom planirana konačna analiza do sada urađenog, ispuniti sve uslove postavljene iz Evropske unije.
