Apelaciono vijeće Haaškog tribunala će 17. decembra izreći drugostepenu, pravosnažnu presudu ratnom čelniku Hrvatske demokratske zajednice, Dariju Kordiću, i jednom od zapovjednika HVO-a, Mariju Čerkezu, koji su prvostepeno osuđeni na 25, odnosno 15 godina zatvora. Prema argumentima tužbe, prvostepene kazne su „neprimjerene težini počinjenih zločina“. U svojoj žalbi, odbrana je pak tražila smanjenje kazne jer ocjenjuje da je ključni, zaštićeni svjedok „bio nedovoljno pouzdan“.
Kordić i Čerkez odgovaraju za progon Bošnjaka iz centralne Bosne, uključujući i masakr više od sto civila u selu Ahmići.
* * * * *
Serija svjedoka u procesu Slobodanu Miloševiću koji dolaze iz Rusije započela je ove, a nastaviće se i sljedeće sedmice. Prvo je svjedočio Nikolaj Rižkov, senator ruske Dume, slijedio je Leonid Ivašov, bivši visoki funkcioner u ruskom ministarstvu odbrane, a sljedeća sedmica će započeti svjedočenjem Jevgenija Primakova, nekadašnjeg premijera Rusije.
Ni Rižkov, ni general Ivašov, utisak je, nisu previše doprinijeli odbrani nekadašnjeg srbijanskog i jugoslovenskog predsjednika. Prezentirajući uglavnom rusko-srpsko prijateljstvo i solidarnost, odnosno oštro kritizirajući zapadne interese i politiku na Balkanu, Rižkov i Ivašov su prilično generalno odgovarali na takođe vrlo generalna pitanja optuženog. Uz nekoliko izuzetaka, za tri dana njihova svjedočenja konkretne tačke optužnice gotovo se uopšte nisu spominjale, ali je i jednog i drugog Milošević ispratio iz sudnice vidno zadovoljan. Jedino objašnjenje je da je od ovih svjedoka dobio upravo ono šta je i planirao.
* * * * *
Momčilo Mandić, za kojim je u Bosni i Hercegovini raspisana potjernica zbog finansijskih malverzacija, započeo je ove sedmice svjedočenje u procesu Momčilu Krajišniku, jednom od ratnih vođa bosanskih Srba. Kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova BiH i istovremeno zamjenik ministra policije „Srpske republike BiH“, upravo Mandić je 31. marta 1992. godine centrima Službe bezbjednosti u većim gradovima uputio direktivu o etničkom razdvajanju policije. Taj telegram, odnosno podjela zajedničkog MUP-a koja je potom uslijedila, najčešće se smatra početkom rata u Bosni i Hercegovini.
Mandić je, međutim, odbacio tezu tužioca da je ovom direktivom, odnosno razdvajanjem zajedničkog MUP-a, započeo rat u BiH. „Bilo je sukoba i prije te depeše“, tvrdio je svjedok. Suočen sa izvodima iz interviewa u kojima je izjavio kako je „zajedno sa Stanišićenm on započeo rat u BiH“, Mandić je objasnio da se radi o „slobodnoj novinarskoj interpretaciji“.
Činjenicu da se u još nekoliko navrata njegovo svjedočenje nije poklopilo sa javnim izjavama koje mu je predočio tužilac, Mandić je objasnio svojim sukobom sa Biljanom Plavšić, odnosno željom da „poveća sopstveni značaj u odnosu na nju“, pa se, kako je rekao, „hvalio i pretjerivao u svojim javnim nastupima“.
Jedan tajno snimljeni razgovor upravo Mandića i Krajišnika dosad je pušten više puta u sudnici. U njemu se govori o razmjenama zarobljenika na početku rata u Sarajevu, koje je sa srpske strane vodio upravo svjedok:
KRAJIŠNIK: „Slušaj Momo, našeg Savića Miloša je uhapšen brat.“
MANDIĆ: „Dobro.“
KRAJIŠNIK: „…“
MANDIĆ: „Predsjedniče.“
KRAJIŠNIK: „Da.“
MANDIĆ: „Onaj prvi dio je završen danas.“
KRAJIŠNIK: „Je li otišao?“
MANDIĆ: „Očišćeno. Onaj prvi dio je očišćen.“
KRAJIŠNIK: „Koji prvi dio?“
MANDIĆ: „Ono što je bilo malo sporno.“
KRAJIŠNIK: „Ne znam koji. A ono gore?“
MANDIĆ: „Da, da.“
KRAJIŠNIK: „Na vrhu, je li?“
MANDIĆ: „Da. Ljudi već prelaze tamo.“
KRAJIŠNIK: „Bogati?“
MANDIĆ: „Jeste.“
KRAJIŠNIK: „Odlično. … Slušaj, molim te, našeg Miloša Savića je uhapšen brat. Savić Dušan.“
MANDIĆ: “...”
KRAJIŠNIK: „Dobro. Molim te, ako mogneš, ako si ti u toj komisiji, …, jer to mu je … i žena i svi su …“
MANDIĆ: „Dobro, sredićemo to odmah sutra.“
Tužilac Alan Tieger rekao je da je Mandić kao osumnjičenik pod istragom, ali se odbio izjasniti da li će optužnica biti podignuta. Mandiću je za svjedočenje u ovom procesu odobrena mjera „sigurnog prolaza“, odnosno garancije Tribunala da će iz Haaga biti vraćen u Beograd, a ne u Sarajevo, gdje je protiv njega podignuta optužnica zbog finansijskih malverzacija.
Kordić i Čerkez odgovaraju za progon Bošnjaka iz centralne Bosne, uključujući i masakr više od sto civila u selu Ahmići.
* * * * *
Serija svjedoka u procesu Slobodanu Miloševiću koji dolaze iz Rusije započela je ove, a nastaviće se i sljedeće sedmice. Prvo je svjedočio Nikolaj Rižkov, senator ruske Dume, slijedio je Leonid Ivašov, bivši visoki funkcioner u ruskom ministarstvu odbrane, a sljedeća sedmica će započeti svjedočenjem Jevgenija Primakova, nekadašnjeg premijera Rusije.
Ni Rižkov, ni general Ivašov, utisak je, nisu previše doprinijeli odbrani nekadašnjeg srbijanskog i jugoslovenskog predsjednika. Prezentirajući uglavnom rusko-srpsko prijateljstvo i solidarnost, odnosno oštro kritizirajući zapadne interese i politiku na Balkanu, Rižkov i Ivašov su prilično generalno odgovarali na takođe vrlo generalna pitanja optuženog. Uz nekoliko izuzetaka, za tri dana njihova svjedočenja konkretne tačke optužnice gotovo se uopšte nisu spominjale, ali je i jednog i drugog Milošević ispratio iz sudnice vidno zadovoljan. Jedino objašnjenje je da je od ovih svjedoka dobio upravo ono šta je i planirao.
* * * * *
Momčilo Mandić, za kojim je u Bosni i Hercegovini raspisana potjernica zbog finansijskih malverzacija, započeo je ove sedmice svjedočenje u procesu Momčilu Krajišniku, jednom od ratnih vođa bosanskih Srba. Kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova BiH i istovremeno zamjenik ministra policije „Srpske republike BiH“, upravo Mandić je 31. marta 1992. godine centrima Službe bezbjednosti u većim gradovima uputio direktivu o etničkom razdvajanju policije. Taj telegram, odnosno podjela zajedničkog MUP-a koja je potom uslijedila, najčešće se smatra početkom rata u Bosni i Hercegovini.
Mandić je, međutim, odbacio tezu tužioca da je ovom direktivom, odnosno razdvajanjem zajedničkog MUP-a, započeo rat u BiH. „Bilo je sukoba i prije te depeše“, tvrdio je svjedok. Suočen sa izvodima iz interviewa u kojima je izjavio kako je „zajedno sa Stanišićenm on započeo rat u BiH“, Mandić je objasnio da se radi o „slobodnoj novinarskoj interpretaciji“.
Činjenicu da se u još nekoliko navrata njegovo svjedočenje nije poklopilo sa javnim izjavama koje mu je predočio tužilac, Mandić je objasnio svojim sukobom sa Biljanom Plavšić, odnosno željom da „poveća sopstveni značaj u odnosu na nju“, pa se, kako je rekao, „hvalio i pretjerivao u svojim javnim nastupima“.
Jedan tajno snimljeni razgovor upravo Mandića i Krajišnika dosad je pušten više puta u sudnici. U njemu se govori o razmjenama zarobljenika na početku rata u Sarajevu, koje je sa srpske strane vodio upravo svjedok:
KRAJIŠNIK: „Slušaj Momo, našeg Savića Miloša je uhapšen brat.“
MANDIĆ: „Dobro.“
KRAJIŠNIK: „…“
MANDIĆ: „Predsjedniče.“
KRAJIŠNIK: „Da.“
MANDIĆ: „Onaj prvi dio je završen danas.“
KRAJIŠNIK: „Je li otišao?“
MANDIĆ: „Očišćeno. Onaj prvi dio je očišćen.“
KRAJIŠNIK: „Koji prvi dio?“
MANDIĆ: „Ono što je bilo malo sporno.“
KRAJIŠNIK: „Ne znam koji. A ono gore?“
MANDIĆ: „Da, da.“
KRAJIŠNIK: „Na vrhu, je li?“
MANDIĆ: „Da. Ljudi već prelaze tamo.“
KRAJIŠNIK: „Bogati?“
MANDIĆ: „Jeste.“
KRAJIŠNIK: „Odlično. … Slušaj, molim te, našeg Miloša Savića je uhapšen brat. Savić Dušan.“
MANDIĆ: “...”
KRAJIŠNIK: „Dobro. Molim te, ako mogneš, ako si ti u toj komisiji, …, jer to mu je … i žena i svi su …“
MANDIĆ: „Dobro, sredićemo to odmah sutra.“
Tužilac Alan Tieger rekao je da je Mandić kao osumnjičenik pod istragom, ali se odbio izjasniti da li će optužnica biti podignuta. Mandiću je za svjedočenje u ovom procesu odobrena mjera „sigurnog prolaza“, odnosno garancije Tribunala da će iz Haaga biti vraćen u Beograd, a ne u Sarajevo, gdje je protiv njega podignuta optužnica zbog finansijskih malverzacija.
