Prvim preliminarnim rezultatima lokalnih izbora u BiH zadovoljne su, manje - više, gotovo sve političke stranke. No, iako su SDA, SDS i HDZ ostale dominantne, stvoreni su uvjeti za otvaranje procesa preraspodjele snaga na političkoj sceni u korist političkih subjekata od kojih se može očekivati izlaz iz opće krize, tvrde analitičari.
Glavni i odgovorni urednik “Nezavisnih novina”, Dragan Jerinić, kaže da, iako je istina da je SDS pobijedila u oko tridesetak općina RS-a, ova stranka, ipak, gleda u leđa SNSD-u:
“U određenim regijama u BiH došlo je do znatne promjene raspoloženja birača. U sredinama koje su tradicionalno bile raspoložene prema SDS-u, u Trebinju, ili SDA-u, u Bihaću, došlo je do promjene raspoloženja glasača. U tom smislu, ovi izbori jesu određeno iznenađenje, pogotvo u RS-u ako znamo da SNSD, prema sadašnjim podacima, ima više ukupnog broja glasača u odnosu na SDS. Znači, prvi puta je jedna stranka u RS-u ima više ukupan broj glasača nego SDS - i to je veoma značajan rezultat.”
Komentator dnevnika “Oslobođenje” Ibrahim Prohić:
“Osim ovog oporavka socijaldemokratije i osvajanja od njihove strane gradova, mislim da je jako važno konstatovati da su se etablirale neke nove političke snage. Doduše, one još uvijek nisu presudni politički faktori, ali njihova pojava na društvenoj sceni može značiti neku novu dinamiku i, možda, demokratizaciju i efikasnije djelovanje. Prije svega, mislim na Narodnu stranku Radom za boljitak, koja je, recimo, napravila jedan prodor u carstvo HDZ-a. Dakle, tamo gdje je HDZ bio nekad neprikosnoven, u Širokom Brijegu, sada je njihova dominacija dovedena u pitanje.”
Malo oprezniji u ocjenama je profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci Miodrag Živanović. On upozorava da bi pobjeda nacionalnih stranka, koja je ubjedljiva u Federaciji BiH, mogla da dovede do povećanja etničke distance unutar ovoga entiteta:
“Jer te distance se, nažalost, svake godine ili svakog mjeseca povećavaju. Čini mi se da će to biti jedan otežavajući faktor za izgradnju normalnog života i, naravno, za ove sasvim konkretne planove oko ulaska BiH u evropske integracije. U RS-u je SNSD dobio izbore kad je riječ o ovom entitetu. To pokazuje da, ipak, dolazi nakon devet godina do nekih promjena koje mogu biti za ovu zemlju pozitivne. Ja jedino imam jednu rezervu prema tome što će i ulazak SNSD-a, dakle partije Milorada Dodika, u izvršne strukture vlasti opet otvoriti tu opasnost od moguće kompromitacije od, možda, nerješavanja ovih ili onih ključnih problema u lokalnim zajednicama, ali u svakom slučaju to je jedna bolja situacija kad je riječ o RS-u nego što je bila svih ovih godina.”
Jedna od odlika lokanih izbora u BiH jeste i da će se, shodno rezultatima, vlast dijeliti na različite političke opcije u općinskim vijećima i na poziciji načelnika. U tumačenju što bi to moglo značiti za BiH, mišljenja su različita.
Ibrahim Prohić:
“To je dobro za demokratiju, jer politički subjekti i vlast kod nas naučili su da funkcioniraju u vrlo komfornim uslovima. Građani se pitaju samo od četiri godine do četiri godine, a između toga vlast ima aposlutnu autonomiju i nema potrebe da odgovara onima koji su ih birali, niti bilo kome drugome. Sada, u uslovima tzv. političke kohabitacije, mislim da će i jedni i drugi biti prisiljeni da više vode računa o svojim obavezama i o odgovornosti prema onoj drugoj strani. Očekivati je nešto teži način vladanja, manju komfornost, ali to je dobro za demokratiju.”
Politički analitičar Tanja Topić:
“Ako se to posmatra u kontekstu cijele BiH, pitanje je, ukoliko se zadrži taj trenad rasta socijaledomkratske, odnosno lijeve opcije, šta će se desiti ukoliko se u Federaciji zadrži taj trend rasta, odnosno trend jednog stabilnog položaja koji imaju nacionalne stranke. A da podsjetim: tu situaciju smo imali i prije nekoliko godina, baš na isti takav način. On, možda, može dovesti do nekih problema u komunikaciji, odnosno do toga da se neke stvari ne rješavaju na način na koji bismo svi mi željeli, jer iskustvo je pokazalo da zapravo te nacionalne stranke međusobno bolje komuniciraju nego kad je riječ o njihovoj uzajamnoj komunikaciji sa, da kažemo eto, lijevo orijentiranim snagama.”
Sukladno ovakvim stavovima, analitičari smatraju da je sada ključno pitanje u BiH hoće li dvije socijaldemokratske stranke naći načina i mudrosti da definiraju međusobnu suradnju i hoće li konačno na pravi način otvoriti proces unutrašnjeg profiliranja i demokratizacije.
Glavni i odgovorni urednik “Nezavisnih novina”, Dragan Jerinić, kaže da, iako je istina da je SDS pobijedila u oko tridesetak općina RS-a, ova stranka, ipak, gleda u leđa SNSD-u:
“U određenim regijama u BiH došlo je do znatne promjene raspoloženja birača. U sredinama koje su tradicionalno bile raspoložene prema SDS-u, u Trebinju, ili SDA-u, u Bihaću, došlo je do promjene raspoloženja glasača. U tom smislu, ovi izbori jesu određeno iznenađenje, pogotvo u RS-u ako znamo da SNSD, prema sadašnjim podacima, ima više ukupnog broja glasača u odnosu na SDS. Znači, prvi puta je jedna stranka u RS-u ima više ukupan broj glasača nego SDS - i to je veoma značajan rezultat.”
Komentator dnevnika “Oslobođenje” Ibrahim Prohić:
“Osim ovog oporavka socijaldemokratije i osvajanja od njihove strane gradova, mislim da je jako važno konstatovati da su se etablirale neke nove političke snage. Doduše, one još uvijek nisu presudni politički faktori, ali njihova pojava na društvenoj sceni može značiti neku novu dinamiku i, možda, demokratizaciju i efikasnije djelovanje. Prije svega, mislim na Narodnu stranku Radom za boljitak, koja je, recimo, napravila jedan prodor u carstvo HDZ-a. Dakle, tamo gdje je HDZ bio nekad neprikosnoven, u Širokom Brijegu, sada je njihova dominacija dovedena u pitanje.”
Malo oprezniji u ocjenama je profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci Miodrag Živanović. On upozorava da bi pobjeda nacionalnih stranka, koja je ubjedljiva u Federaciji BiH, mogla da dovede do povećanja etničke distance unutar ovoga entiteta:
“Jer te distance se, nažalost, svake godine ili svakog mjeseca povećavaju. Čini mi se da će to biti jedan otežavajući faktor za izgradnju normalnog života i, naravno, za ove sasvim konkretne planove oko ulaska BiH u evropske integracije. U RS-u je SNSD dobio izbore kad je riječ o ovom entitetu. To pokazuje da, ipak, dolazi nakon devet godina do nekih promjena koje mogu biti za ovu zemlju pozitivne. Ja jedino imam jednu rezervu prema tome što će i ulazak SNSD-a, dakle partije Milorada Dodika, u izvršne strukture vlasti opet otvoriti tu opasnost od moguće kompromitacije od, možda, nerješavanja ovih ili onih ključnih problema u lokalnim zajednicama, ali u svakom slučaju to je jedna bolja situacija kad je riječ o RS-u nego što je bila svih ovih godina.”
Jedna od odlika lokanih izbora u BiH jeste i da će se, shodno rezultatima, vlast dijeliti na različite političke opcije u općinskim vijećima i na poziciji načelnika. U tumačenju što bi to moglo značiti za BiH, mišljenja su različita.
Ibrahim Prohić:
“To je dobro za demokratiju, jer politički subjekti i vlast kod nas naučili su da funkcioniraju u vrlo komfornim uslovima. Građani se pitaju samo od četiri godine do četiri godine, a između toga vlast ima aposlutnu autonomiju i nema potrebe da odgovara onima koji su ih birali, niti bilo kome drugome. Sada, u uslovima tzv. političke kohabitacije, mislim da će i jedni i drugi biti prisiljeni da više vode računa o svojim obavezama i o odgovornosti prema onoj drugoj strani. Očekivati je nešto teži način vladanja, manju komfornost, ali to je dobro za demokratiju.”
Politički analitičar Tanja Topić:
“Ako se to posmatra u kontekstu cijele BiH, pitanje je, ukoliko se zadrži taj trenad rasta socijaledomkratske, odnosno lijeve opcije, šta će se desiti ukoliko se u Federaciji zadrži taj trend rasta, odnosno trend jednog stabilnog položaja koji imaju nacionalne stranke. A da podsjetim: tu situaciju smo imali i prije nekoliko godina, baš na isti takav način. On, možda, može dovesti do nekih problema u komunikaciji, odnosno do toga da se neke stvari ne rješavaju na način na koji bismo svi mi željeli, jer iskustvo je pokazalo da zapravo te nacionalne stranke međusobno bolje komuniciraju nego kad je riječ o njihovoj uzajamnoj komunikaciji sa, da kažemo eto, lijevo orijentiranim snagama.”
Sukladno ovakvim stavovima, analitičari smatraju da je sada ključno pitanje u BiH hoće li dvije socijaldemokratske stranke naći načina i mudrosti da definiraju međusobnu suradnju i hoće li konačno na pravi način otvoriti proces unutrašnjeg profiliranja i demokratizacije.
