Osamdeset i pet posto izbjeglih hrvatskih Srba uopće ili vjerojatno se neće vratiti u Hrvatsku. U svoje domove ne želi se vratiti ni 90 posto izbjeglih Hrvata iz Bosne i Hercegovine koji su sada u Hrvatskoj. Četrdeset i jedan posto izbjeglih Srba ima kuću ili stan u Srbiji, ili Bosni, a stan ili kuću u Hrvatskoj ima 54 posto bosanskih Hrvata.
To su samo neki od rezultata opsežne ankete renomirane agencije Puls provedene na uzorku od 1000 izbjeglih Srba, 600 prognanih bosanskih Hrvata, 600 domicilnih Hrvata na područijima povratka i 1000 punoljetnih hrvatskih građana. Iako se većina ne želi vratiti, ipak još postoji potencijal za povratak, ocijenio je voditelj misije OESS-a u Hrvatskoj.
''Ključno je omogućiti onima koji se žele vratiti da to mogu učiniti u razumnim uvjetima.''
Svega pet posto bosanskih Hrvata još nema hrvatske isprave, a srbijanske papire ima više od pola izbjeglih hrvatskih Srba. Osamdeset i pet posto bosanskih Hrvata i 77 posto hrvatskih Srba osjećaju se više ili manje prihvaćeni u novoj sredini. Ako se ipak odluče za povratak prioriteti su obnova imovine, smještaj, posao, mogućnost kolektivnog povratka, kao i osjećaj sigurnosti.
Treba spomenuti kako 40 posto Hrvata iz ratom pogođenih područja i trećina anketiranih građana misli da valda uopće ne bi trebala pomagati Srbima u povratku. Oko pola Hrvata sa ratom pogođenih područja protivi se obnovi srpske imovine, ali ih čak 70 posto priznaje kako nema sukoba između Srba povratnika i lokalnog stanovništva. Zabrinjava i podatak da svega četiri posto bosanskih Hrvata i pet posto izbjeglih Srba o pravima na povratak doznaje od hrvatske vlade, vlasti u BiH ili Srbiji. Kao glavni izvor informacija o povratku navodi se rekla-kazala, tačnije, izvori iz druge ruke. Predstavnici hrvatske vlade i danas su dali punu potporu povratku. Ministar vanjskih poslova, Miomir Žužul:
''Ova vlada je čvrsto odlučna da nastavi u smjeru razvijanja bolje budućnosti i zatvaranja rana prošlosti.''
Ministar mora, turizma, prometa i razvitka, Božidar Kalmeta:
''Zadaća države je da tim ljudima omogućimo održive uvjete povratka, a na njima je odluka da li se žele vratiti ili ne.''
Samo u Kalmetinom ministarstvu za povratak je osigurano gotovo dvije milijarde kuna. Voditelj misije OESS-a apelira da se odlučnije krene sa realizacijom smještaja bivših nositelja stanarskog prava za koje će u jesen krenuti posebna kampanja. Prema hrvatskim podacima na ratom pogođenim područijima Hrvatske zaprimljeno je 6500 zahtjeva bivših nositelja stanarskih prava, a riješeno je 1609, bilo davanjem stana ili kuće u najam po zaštićenoj najamnini, bilo dodjelom građevinskog zemljišta i materijala. Izvan ratom zahvaćenih dijelova Hrvatske zaprimljeno je 850 zahtjeva od kojih još ni jedan nije riješen.
Javna kampanja o pomirbi i o održivom povratku kreće oko Nove godine, kada se temeljom javnog natječaja nađe provedbeni partner.
To su samo neki od rezultata opsežne ankete renomirane agencije Puls provedene na uzorku od 1000 izbjeglih Srba, 600 prognanih bosanskih Hrvata, 600 domicilnih Hrvata na područijima povratka i 1000 punoljetnih hrvatskih građana. Iako se većina ne želi vratiti, ipak još postoji potencijal za povratak, ocijenio je voditelj misije OESS-a u Hrvatskoj.
''Ključno je omogućiti onima koji se žele vratiti da to mogu učiniti u razumnim uvjetima.''
Svega pet posto bosanskih Hrvata još nema hrvatske isprave, a srbijanske papire ima više od pola izbjeglih hrvatskih Srba. Osamdeset i pet posto bosanskih Hrvata i 77 posto hrvatskih Srba osjećaju se više ili manje prihvaćeni u novoj sredini. Ako se ipak odluče za povratak prioriteti su obnova imovine, smještaj, posao, mogućnost kolektivnog povratka, kao i osjećaj sigurnosti.
Treba spomenuti kako 40 posto Hrvata iz ratom pogođenih područja i trećina anketiranih građana misli da valda uopće ne bi trebala pomagati Srbima u povratku. Oko pola Hrvata sa ratom pogođenih područja protivi se obnovi srpske imovine, ali ih čak 70 posto priznaje kako nema sukoba između Srba povratnika i lokalnog stanovništva. Zabrinjava i podatak da svega četiri posto bosanskih Hrvata i pet posto izbjeglih Srba o pravima na povratak doznaje od hrvatske vlade, vlasti u BiH ili Srbiji. Kao glavni izvor informacija o povratku navodi se rekla-kazala, tačnije, izvori iz druge ruke. Predstavnici hrvatske vlade i danas su dali punu potporu povratku. Ministar vanjskih poslova, Miomir Žužul:
''Ova vlada je čvrsto odlučna da nastavi u smjeru razvijanja bolje budućnosti i zatvaranja rana prošlosti.''
Ministar mora, turizma, prometa i razvitka, Božidar Kalmeta:
''Zadaća države je da tim ljudima omogućimo održive uvjete povratka, a na njima je odluka da li se žele vratiti ili ne.''
Samo u Kalmetinom ministarstvu za povratak je osigurano gotovo dvije milijarde kuna. Voditelj misije OESS-a apelira da se odlučnije krene sa realizacijom smještaja bivših nositelja stanarskog prava za koje će u jesen krenuti posebna kampanja. Prema hrvatskim podacima na ratom pogođenim područijima Hrvatske zaprimljeno je 6500 zahtjeva bivših nositelja stanarskih prava, a riješeno je 1609, bilo davanjem stana ili kuće u najam po zaštićenoj najamnini, bilo dodjelom građevinskog zemljišta i materijala. Izvan ratom zahvaćenih dijelova Hrvatske zaprimljeno je 850 zahtjeva od kojih još ni jedan nije riješen.
Javna kampanja o pomirbi i o održivom povratku kreće oko Nove godine, kada se temeljom javnog natječaja nađe provedbeni partner.
