Republika Srpska više od dva mjeseca nema ministra unutrašnjih poslova.
Od kada je Visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, 30. juna sa funkcije smijenio tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova, Zorana Đerića, i još 58 funkcionera, ministarska fotelja, za koju su se nekada stranke otimale, stoji upražnjena.
Razlog smjena bila je nezadovoljavajuća saradnja sa Haškim tribunalom, zbog koje Bosna i Hercegovina nije primljena u Partnerstvo za mir.
U Partiji demokratskog progresa, čiji je član i aktuelni premijer entiteta, Dragan Mikerević, mišljenja su da i bez ministra policija funkcioniše.
Nevenka Trifković, član Glavnog odbora PDP-a:
“Ne bih se složila s vama da je MUP RS-a već toliko dugo bez prvog čovjeka, budući da je par dana nakon odluke Visokog predstavnika da smijeni ministra Đerića tu dužnost i ovlašćenja preuzeo premijer, ali je sigurno teško nositi funkciju prvog čovjeka Vlade i nositi funkciju prvog čovjeka ministarstva koje ima i posebnije probleme, i u strukturi samog ministarstva, a i problemima s kojim se nosi to ministarstvo.”
U opozicionim partijama smatraju da uoči lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini vladajuće stranke ne mogu naći odgovarajućeg čovjeka za ministra unutrašnjih poslova, s obzirom na obaveze koje bi ga očekivale.
Generalni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Igor Radojičić:
“Nekada su se za tu dužnost otimali visoki funkcioneri političkih partija. Danas je to krajnje nezahvalan posao, pogotovo prije izbora 2. oktobra. Vjerovatno da svi bitni faktori i sve bitne stranke i čelnici u njima bježe od toga. Treba uraditi puno posla koji nije urađen godinama unazad. I pravi ministar unutrašnjih poslova imao bi jako puno obaveza i nezahvalnih zadataka.”
Prema mišljenju opozicionih stranaka, glavni razlog zbog kojeg Republika Srpska još nije dobila novog ministra je nespremnost vladajućih stranaka da prihvate svoje međunarodne obaveze prema Haškom tribunalu. Predsjednik Regionalnog odbora SDP-a BiH, Slobodan Popović:
“Prethodni ministar i svi oni koji su smijenjeni zajedno s njim su smijenjeni isključivo zbog nečinjenja, odnosno neizvršavanja dogovorenog. Po meni, tu postoje dvije mogućnost. Jedna je da niko neće da se prihvati te obaveze - da bi bio smijenjen, a oni jednostavno neće da nominiraju ministra koji će biti spreman da radi, odnosno da izvršava, jer onda imaju problem sa onima koje gone, jer su očito oni u dilu s tim koje gone, jer da nisu - valjda bi dosad bili uhvaćeni.”
Ognjen Tadić, generalni sekretar Srpskog radikalnog saveza:
“Visoki predstavnik za BiH, gospodin Pedi Ešdaun, dao je jasan nalog predsjedniku Vlade, gospodinu Mikereviću, i drugim liderima stranaka koje čine vlast da ministra imenuju u osobi koja će biti spremna da uhapsi Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Ova vlast dosad nije imenovala ministra. Vjerovatno nije našla nikoga ko bi se prihvatio tog zadatka, što gospodin Ešdaun, s druge strane, koristi kao slabost RS-a i ubrzano priprema formiranje jedinstvenog ministarstva unutrašnjih poslova BiH.”
Sličnog mišljenja je i glavni i odgovorni urednik banjalučkih “Nezavisnih novina”, Dragan Jerinić:
“Jedan od osnovnih razloga je da su ljudi koji ozbiljno razmišljaju o poslu i kojima je ponuđeno to mjesto odbili da budu na čelu MUP-a prvenstveno zbog obaveza koje to ministarstvo mora da uradi da bi Republika Srpska ispunila svoje međunarodne obaveze. A drugi razlog je što aktuelna vlast želi da zadrži postojeću strukturu u MUP-u odlaskom ministra Đerića, Jednostvano, znači, traži se čovjek koji će popuniti to prazno mjesto, a zadržati postojeću strukturu u Ministarstvu.”
I dok vodeće srpske partije kalkuliraju šta gube a šta dobivaju sa ministarskim mjestom, iz Stranke demokratske akcije stigla je ponuda da funkciju ministra unutrašnjih poslova preuzme neko od njihovih kadrova.
Adil Osmanović, član Stranke demokratske akcije i potpredsjendik RS-a, vjeruje da bi se imenovanjem ministra iz reda njegove stranke pospješio rad sa Haškim tribunalom:
“Smatram da takva osoba koja je na čelu MUP-a itekako može da pospješi rad tog ministarstva, da ojača suradnju s Haškim tribunalom. Ona se, kao što znamo, ne sastoji samo u otkrivanju i hapšenju osumnjičenih za ratne zločine, nego ta suradnja je mnogo šira. I svakako da su za bolji rezultat ministra unutrašnjih poslova RS-a potrebni opći politički konsenzus i politička podršaka u tom pravcu, što do sada nije bilo na onom nivou na kojem je trebalo da bude.”
I opozicija i pozicija u RS-u odbacuje mogućnost da bi se na mjesto prvog čovjeka Ministarstva unutrašnjih poslova mogao u ovom trenutku imenovati neko iz Stranke demokratske akcije. Igor Radojičić:
“Kredibilitet ličnosti iz SDA na mjestu ministra unutrašnjih poslova iz SDA bio bi vrlo upitan, mislim na njegovu stvarnu mogućnost da nešto uradi na terenu, prvo kroz strukturu MUP-a, a potom u smislu javne popularnosti ili javnog mnijenja.”
Nevenka Trifković: “S obzirom na ulogu SDA i prevashodno njihovog lidera, naročito u zadnjih gdinu dana, i konkretne inicijative s te strane u vezi sa uopšte djelovanjem RS-a, tako nešto bi bilo kontraproduktivno.”
Pitanje je, ipak, da li su posljednja upozorenja Visokog predstavnika upućena vlastima u Banjoj Luci, da imaju još tri mjeseca da ispune svoje obaveze prema Hagu, ozbiljno shvaćena.
Dragan Jerinić: “Dosadašnja praksa je pokazala da vlasti RS-a rade samo onda kad su dobile jedan žuti karton i kad je već međunarodna zajednica potegnula za drugim žutim kartonom, što će reći - za crvenim kartonom.”
U Vladi i vladajućim stranakama, pak, najavljuju da bi do imenovanja ministra moglo doći uskoro. Portparol premijera RS, Goran Radivojac: “Konsultacije su u završnoj fazi.”
Predsjednik Partije demokratskog progresa, Mladen Ivanić: “Ja sam imao razgovor s gospodinom Mikerevićem. On očekuje ovih dana, danas - sutra, da dobije definitivno izjašnjenje OHR-a o tome da li su kandidati koji su predloženi adekvatni. Ako to bude, to će biti realizovano, nadam se, u ovoj sedmici. I time će početi rekonstrukcija Vlade RS-a.”
U igri za ministra unutrašnjih poslova bilo je više imena. Međutim, kako nezvanično saznajemo, najveće šanse da bude imenovam ima Darko Matijašević, sadašnji predstavnik Bosne i Hercegovine pri Misiji NATO-a u Briselu.
Od kada je Visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, 30. juna sa funkcije smijenio tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova, Zorana Đerića, i još 58 funkcionera, ministarska fotelja, za koju su se nekada stranke otimale, stoji upražnjena.
Razlog smjena bila je nezadovoljavajuća saradnja sa Haškim tribunalom, zbog koje Bosna i Hercegovina nije primljena u Partnerstvo za mir.
U Partiji demokratskog progresa, čiji je član i aktuelni premijer entiteta, Dragan Mikerević, mišljenja su da i bez ministra policija funkcioniše.
Nevenka Trifković, član Glavnog odbora PDP-a:
“Ne bih se složila s vama da je MUP RS-a već toliko dugo bez prvog čovjeka, budući da je par dana nakon odluke Visokog predstavnika da smijeni ministra Đerića tu dužnost i ovlašćenja preuzeo premijer, ali je sigurno teško nositi funkciju prvog čovjeka Vlade i nositi funkciju prvog čovjeka ministarstva koje ima i posebnije probleme, i u strukturi samog ministarstva, a i problemima s kojim se nosi to ministarstvo.”
U opozicionim partijama smatraju da uoči lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini vladajuće stranke ne mogu naći odgovarajućeg čovjeka za ministra unutrašnjih poslova, s obzirom na obaveze koje bi ga očekivale.
Generalni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Igor Radojičić:
“Nekada su se za tu dužnost otimali visoki funkcioneri političkih partija. Danas je to krajnje nezahvalan posao, pogotovo prije izbora 2. oktobra. Vjerovatno da svi bitni faktori i sve bitne stranke i čelnici u njima bježe od toga. Treba uraditi puno posla koji nije urađen godinama unazad. I pravi ministar unutrašnjih poslova imao bi jako puno obaveza i nezahvalnih zadataka.”
Prema mišljenju opozicionih stranaka, glavni razlog zbog kojeg Republika Srpska još nije dobila novog ministra je nespremnost vladajućih stranaka da prihvate svoje međunarodne obaveze prema Haškom tribunalu. Predsjednik Regionalnog odbora SDP-a BiH, Slobodan Popović:
“Prethodni ministar i svi oni koji su smijenjeni zajedno s njim su smijenjeni isključivo zbog nečinjenja, odnosno neizvršavanja dogovorenog. Po meni, tu postoje dvije mogućnost. Jedna je da niko neće da se prihvati te obaveze - da bi bio smijenjen, a oni jednostavno neće da nominiraju ministra koji će biti spreman da radi, odnosno da izvršava, jer onda imaju problem sa onima koje gone, jer su očito oni u dilu s tim koje gone, jer da nisu - valjda bi dosad bili uhvaćeni.”
Ognjen Tadić, generalni sekretar Srpskog radikalnog saveza:
“Visoki predstavnik za BiH, gospodin Pedi Ešdaun, dao je jasan nalog predsjedniku Vlade, gospodinu Mikereviću, i drugim liderima stranaka koje čine vlast da ministra imenuju u osobi koja će biti spremna da uhapsi Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Ova vlast dosad nije imenovala ministra. Vjerovatno nije našla nikoga ko bi se prihvatio tog zadatka, što gospodin Ešdaun, s druge strane, koristi kao slabost RS-a i ubrzano priprema formiranje jedinstvenog ministarstva unutrašnjih poslova BiH.”
Sličnog mišljenja je i glavni i odgovorni urednik banjalučkih “Nezavisnih novina”, Dragan Jerinić:
“Jedan od osnovnih razloga je da su ljudi koji ozbiljno razmišljaju o poslu i kojima je ponuđeno to mjesto odbili da budu na čelu MUP-a prvenstveno zbog obaveza koje to ministarstvo mora da uradi da bi Republika Srpska ispunila svoje međunarodne obaveze. A drugi razlog je što aktuelna vlast želi da zadrži postojeću strukturu u MUP-u odlaskom ministra Đerića, Jednostvano, znači, traži se čovjek koji će popuniti to prazno mjesto, a zadržati postojeću strukturu u Ministarstvu.”
I dok vodeće srpske partije kalkuliraju šta gube a šta dobivaju sa ministarskim mjestom, iz Stranke demokratske akcije stigla je ponuda da funkciju ministra unutrašnjih poslova preuzme neko od njihovih kadrova.
Adil Osmanović, član Stranke demokratske akcije i potpredsjendik RS-a, vjeruje da bi se imenovanjem ministra iz reda njegove stranke pospješio rad sa Haškim tribunalom:
“Smatram da takva osoba koja je na čelu MUP-a itekako može da pospješi rad tog ministarstva, da ojača suradnju s Haškim tribunalom. Ona se, kao što znamo, ne sastoji samo u otkrivanju i hapšenju osumnjičenih za ratne zločine, nego ta suradnja je mnogo šira. I svakako da su za bolji rezultat ministra unutrašnjih poslova RS-a potrebni opći politički konsenzus i politička podršaka u tom pravcu, što do sada nije bilo na onom nivou na kojem je trebalo da bude.”
I opozicija i pozicija u RS-u odbacuje mogućnost da bi se na mjesto prvog čovjeka Ministarstva unutrašnjih poslova mogao u ovom trenutku imenovati neko iz Stranke demokratske akcije. Igor Radojičić:
“Kredibilitet ličnosti iz SDA na mjestu ministra unutrašnjih poslova iz SDA bio bi vrlo upitan, mislim na njegovu stvarnu mogućnost da nešto uradi na terenu, prvo kroz strukturu MUP-a, a potom u smislu javne popularnosti ili javnog mnijenja.”
Nevenka Trifković: “S obzirom na ulogu SDA i prevashodno njihovog lidera, naročito u zadnjih gdinu dana, i konkretne inicijative s te strane u vezi sa uopšte djelovanjem RS-a, tako nešto bi bilo kontraproduktivno.”
Pitanje je, ipak, da li su posljednja upozorenja Visokog predstavnika upućena vlastima u Banjoj Luci, da imaju još tri mjeseca da ispune svoje obaveze prema Hagu, ozbiljno shvaćena.
Dragan Jerinić: “Dosadašnja praksa je pokazala da vlasti RS-a rade samo onda kad su dobile jedan žuti karton i kad je već međunarodna zajednica potegnula za drugim žutim kartonom, što će reći - za crvenim kartonom.”
U Vladi i vladajućim stranakama, pak, najavljuju da bi do imenovanja ministra moglo doći uskoro. Portparol premijera RS, Goran Radivojac: “Konsultacije su u završnoj fazi.”
Predsjednik Partije demokratskog progresa, Mladen Ivanić: “Ja sam imao razgovor s gospodinom Mikerevićem. On očekuje ovih dana, danas - sutra, da dobije definitivno izjašnjenje OHR-a o tome da li su kandidati koji su predloženi adekvatni. Ako to bude, to će biti realizovano, nadam se, u ovoj sedmici. I time će početi rekonstrukcija Vlade RS-a.”
U igri za ministra unutrašnjih poslova bilo je više imena. Međutim, kako nezvanično saznajemo, najveće šanse da bude imenovam ima Darko Matijašević, sadašnji predstavnik Bosne i Hercegovine pri Misiji NATO-a u Briselu.
