Dostupni linkovi

logo-print

Sud pomirenja ili novih podjela?


Politički lideri BiH ni danas ne mogu da se slože oko sudbine tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, podnesene 1993. godine. Političari u Federaciji BiH smatraju da je dovođenje tužbe do konačne presude jedini pravi put ka pomirenju naroda, ali i dobrim susjedskim odnosima sa Srbijom i Crnom Gorom. Sa druge strane, iz RS-a nastoji se osporiti legitimitet tužbe, smatrajući da je ona podnesena mimo volje srpskog naroda. Traži se povlačanje tužbe, uz obrazloženje da se njome samo komplikuje politička situacija.

Što se SDA tiče, tužba neće biti povučena. I Srbija i Crna Gora moraju platiti odštetu za zločine počinjene u BiH, kaže član Glavnog odbora SDA, Tarik Sadović:

“Ako je SR Jugoslavija odgovorna za bosansku Golgotu, treba i da plati odštetu žrtvama genocida. Odluku na osnovu koje je podnesena tužba donijelo je tadašnje Predsjedništvo BiH u multietničkom sastavu, u čijem sastavu su bili i Srbi. SDA smatra da tužba BiH protiv Srbije i Crne Gore nije prepreka za unutarbosansko pomirenje konstitutivnih naroda. Previše je nevinih ljudskih života izgubljeno da bi se žrtvovala istina.”

Član Predsjedništva SDS-a, Momčilo Novaković, smatra da bi najbolja varijanta za normalan život bila kada bi se, na sveopšte zadovoljstvo, odustalo od svih međudržavnih tužbi na prostoru Balkana:

“Kao što postoji pritisak NATO pakta na Srbiju da odustane od tužbe, tako, ja mislim, da Srbija mora vršiti kontinuiran pritisak na BiH da BiH odustane od tužbe, odnosno i Hrvatska. Ono što je posebno interesantno je taj zaista jedan nekorektan odnos, prije svega pitanje legitimiteta i legaliteta te tužbe. Naime, pazite, tužba prema Srbiji, a ne voditi tužbu prema Hrvatskoj - to potpuno dovodi u pitanje legitimitet tužbe.”

I u samoj opoziciji podijeljena su mišljenja. Za SDP bespredmetno je raspravljati o nečemu što je odavno u pravnoj proceduri. Zekerijah Osmić, član Glavnog odbora SDP-a:

“Tužba BiH protiv Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore, već davno je ušla u pravne norme i ona treba na takav način da se riješi. Mi kao predstavnici sva tri naroda i multietnička pratija smo veoma zainteresovani da dođe do rješenja koje će biti pravično i da Sud donese pravičnu odluku. U toj odluci će se, naravno, vidjeti ko ima kakvu i kolektivnu, zajedničku krivnju kao država, i, naravno, ko ima pojedinačnu krivnju kao organizator agresije na BiH.”

Generalni sekretar SNSD-a, Igor Radojičić, uvjeren je da tužba BiH protiv Srbije i Crne Gore može imati negativne posljedice:

“Bilo kakav negativan rasplet same tužbe značio bi nesumnjivo loše diplomatske, pa i razne druge odnose između BiH, s jedne strane, i Srbije i Crne Gore, s druge strane. Međutim, ona može imati svoje posljedice i po unutrašnje odnose u BiH, jer u svojoj formulaciji je i niz vrlo teških ocjena o nastanku RS-a, ocjena da se radilo o agresiji, ocjena da se radilo o nastanku na bazi genocida - znači, čitav niz posljedica po unutrašnje stanje u BiH, po RS može imati rasplet događaja oko te tužbe.”

Tomislav Tomljanović, iz NHI, kaže da su rasprave o tužbi pokazale kako više zabrinutosti o njenom ishodu ima u BiH nego u Srbiji i Crnoj Gori:

“Manje se o tom problemu brinu Srbija i Crna Gora. Manje njih sekira ta tužba. Oni moraju shvatiti da tu prošlost treba jednog dana ostaviti iza nas i smjestiti je tamo gdje bila i kakva je bila. I u tom smislu, smatram da bi na određen način procesuiranje riješilo taj problem.”

Kao pravnik i bivši predsjednik Ustavne komisije Narodne skupštine RS-a, Miroslav Mikeš, smatra upitnom pravnu valjanost tužbe i tvrdi kako je sada pravo vrijeme da institucije BiH stave na dnevni red to pitanje, kako bi predstavnici sva tri konstitutivna naroda konačno odlučili o njenoj daljoj sudbini:

“Radi se o tome da je nesporno da je tužba podnesena za vrijeme rata u ime Predsjedništva BiH, koja evidentno nije ona BiH koja je to nakon Dejtonskog sporazuma i u kojoj nisu bile sadržane komponente svih konstitutivnih naroda, kao što je to nakon Dejtonskog sporazuma i odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda. Stoga ja smatram da bi bilo, ako ništa drugo, politički ispravno provjeriti validnost stanja na današnji dan, tako što bi to bilo na dnevnom redu Parlamentarne skupštine BiH, gdje postoji, naravno, i Dom naroda.”

Prošle godine, u oktobru mjesecu, Narodna skupština RS-a usvojila je deklaraciju kojom je zatražila od Predsjedništva i Parlamenta BiH da u proceduru uputi odluku o povlačenju ili ratifikaciji tužbe.
XS
SM
MD
LG