Dostupni linkovi

logo-print

Raskorak retorike i prakse


RSE
Sporazumi o slobodnoj trgovini, poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja, liberaliziran prelazak granice, samo su dio od sedamdesetak ugovora i akata potpisanih između BiH i Republike Hrvatske koji svjedoče o uznapredovaloj suradnji između dvije države.

No, uspješne gospodarske odnose još uvijek ne prate i dovoljno razvijeni politički odnosi, stav je veleposlanika BiH u Republici Hrvatskoj, Zlatka Dizdarevića. On kaže da je limitirajući faktor to što dvije države nisu iskoračile u svom odnosu iz koordinantnog sustava raspada bivše Jugoslavije i pozicionirale se kroz percepciju europskih integracija. U mnogim bitnim stvarima nema dogovora, jer se o različitim interesima još uvijek ne raspravlja bez negativnih strasti, što dovodi do odlaganja rješenja, kaže Dizdarević.
DIZDAREVIĆ
Imam osjećaj da je Hrvatska u vezi sa BiH na političkom planu raščistila s onim što ne smije. Međutim, također imam utisak da se nije desio i onaj drugi korak koji je bio logičan nakon ovoga prvoga - nije definisana politika sa stanovišta jedne svijesti da je BiH, ipak, najznačajniji hrvatski partner u regionu, sviđalo se to nekome ili ne. S druge strane, kod nas postoje ogromni limiti. Mi naprosto, sve do nedavno, u mnogim oblastima čak ni formalno nismo mogli da budemo partner hrvatskoj državi zato što nismo imali našu državu izgrađenu kao subjekat koji funkcioniše na način neophodan da biste nekome bili uopšte ozbiljan partner.
RSE
Postojanje različitih interesa legitimno je i o njima treba pregovarati, ističe bh. veleposlanik, naglašavajući da su interesi ti koji povezuju BiH i Hrvatsku, posebice nakon što je Hrvatska dobila od Europske unije zadatak da poboljaša regionalnu suradnju i suradnju sa susjedima.

A da je Hrvatskoj u interesu da surađuje sa BiH i da za susjeda ima stabilnu državu, potvrdio je i veleposlanik Republike Hrvatske u BiH, Josip Vrbošić. On kaže da je sticanje statusa kandidata za prijem u EU dobra vijest ne samo za Hrvatsku nego i za cijeli region, pa i BiH, zbog zajedničkih ambicija pripadnosti europskoj obitelji naroda.
VRBOŠIĆ
Značaj BiH za Republiku Hrvatsku višestruko nadilazi standarnu važnost susjednih zemalja. Ponajprije dvije zemlje dijele zajedničku ambiciju ulaska u euroatlantske integracije. Hrvatski narod u BiH je, osim Hrvatske, jedino konstitutivan narod ovdje, živi s obje strane međudržavne granice i daje dodatnu povezanost u smislu zajedničke europske perspektive i sudbine. Hrvatska i BiH su kao susjedne zemlje dijelovi jedinstvenog geopolitičkog prostora, povezanog tkivom svakodnevnog života. Dužina granice iznosi 1002 kilometra, što potvrđuje praktički značaj međusobnih dobrosusjedskih odnosa i postizanja učinkovitih aranžamana za rješavanje svakodnevnih životnih pitanja građana, o čemu neobično vodimo računa - što je važno.
RSE
Koncepcijski je moguće razlikovati nekoliko razina vanjske politike Republike Hrvatske prema BiH, naglašava Vrbošić. Na najvišoj razini je politika dobrosusjedstva i punog uzajamnog poštivanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Na srednjoj razini, a radi realizacije vanjsko-političke strategije, Hrvatska kontinuirano i sustavno prati stanje i tendencije u BiH, kako bi se na vrijeme uočile one koje su relevantne za odnose između dviju zemalja i donijele odluke za što aktivniju bilateralnu suradnju, kaže hrvatski veleposlanik.
VRBOŠIĆ
Ovo ponajprije važi za suradnju u ostavrivanju europskih ambicija obiju zemalja. U nesumnjivom je hrvatskom interesu povećanje stabilnosti i sigurnosti BiH, kao i njezin što brži napredak prema euroatlantskim integracijama.
RSE
U svjetlu strateških promišljanja o budućim odnosima između dvije zemlje, bh. veleposlanik Zlatko Dizdarević navodi dva primjera. Za prvi - višegodišnji problem Luke Ploče - kaže da će biti presudni ekonomski interesi i da nije više tajna da Hrvatska danas drugačije gleda na ovaj sporazum nego prije tri godine. A kao drugo otvoreno pitanje, Dizdarević postavlja dilemu: koliko su vlasti u stanju da sagledaju međusobne odnose nakon što Hrvatska, prije BiH, uđe u EU i kakve će sve konkretne situacije to proizvesti?
DIZDAREVIĆ
Da li razmišljamo o tome šta će to značiti sa stanovišta granice, šta će značiti sa stanovišta viza, šta će značiti sa stanovišta pozicija hrvatskog naroda u BiH, ljudi koji imaju dvojno državljanstvo. To su sve stvari koje govore o potrebi dugoročnog strateškog promišljanja naših uzajamnih odnosa.
RSE
Koncept o prioritetima vanjske politike BiH prema susjedima, ali i odnosima u regionu, komentira i predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, Srđan Dizdarević, koji kaže da postoji veliko odstupanje retorike od prakse.
S. DIZDAREVIĆ
Nema potrebe da se govori o nizu primjera koji su u odnosima između BiH i Hrvatske mogli da budu već riješeni - a nisu, o nizu stvari koje su riješene 2000., a mogli su biti riješeni 1996., o nizu stvari koje danas koče proces približavanja evropskim integracijama. Jedan od kriterija je odnos sa susjedima. I to se zaboravlja, jer nadvladavaju strasti, nadvladavaju demagoški predizborni principi u vođenju spoljne politike. Dajte mi i jedno ime političara na prostoru bivše Jugoslavije koji je spreman da potpiše sporazum o uređivanju granice u koji će biti ugrađena koncesija od pola kvadratnog kilometra susjednoj zemlji, bez obzira na to koliko to šta donosi i za stabilnost u regionu. Dakle, još uvijek taj prvi iskorak, koji se tiče civilizovane spoljne politike, mi nismo napravili.
RSE
Predsjednik Vanjsko-trgovinske komore BiH, Milan Lovrić:
LOVRIĆ
Dugo smo mi pričali: Slovenci su ovakvi, oni nešto tamo rade i sl. Ali, ulaskom Slovenije u EU sve manje ljudi priča jesu li Slovenci ovakvi ili onakvi. Mi moramo tražiti jednu izlaznu opciju i mislim da orijentire trebamo postaviti na sasvim drugo mjesto. Tada će se relativizirati ove stvari koje opterećuju, u prvom redu, odnose naše unutra, i drugo je, našu orijentaciju: suradnju sa susjedima, regionalnu suradnju i procese pristupa EU.
RSE
Za unapređenje odnosa Hrvatske i BIH, prije svega na političkom planu,
potrebno je da politička rukovodstva ugrade europsku ideju u suradnju i rješavanje otvorenih problema. A da je to moguće pokazano je kroz gospodarsku suradnju. Tako podaci govore da je Hrvatska najveći pojedinačni strani investitor u BiH u periodu od 1994. do 2003. godine. U istom periodu, ulaganja BiH u Hrvatsku iznose 17 milijuna američkih dolara. I robna razmjena ima stalni trend povećanja - i u prvom kvartalu ove godine dostigla je 286 milijuna konvertibilnih maraka, što je za 33 posto više u odnosu na isti period prošle godine.
XS
SM
MD
LG