Dostupni linkovi

logo-print

BiH neće pristati na vansudsku nagodbu sa SiCG


RSE
Gospodine Tihiću, Vlada u Beogradu je uoči predstojećeg dogovora u Međunarodnom sudu pravde u Hagu o zakazivanju rasprave u slučaju tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore, ponovo inicirala prijedlog o vansudskoj nagodbi umjesto nastavka procesa. Hoće li to BiH prihvatiti?
TIHIĆ
Ne, BiH neće pristati na bilo kakvu vansudsku nagodbu kada je u pitanju tužba protiv državne zajednice Srbije i Crne Gore. U ovoj fazi postupka Sud treba da kaže da li je došlo do kršenja Konvencije o sprječavanju genocida od strane tužene države ili ne. Tek nakon što Sud donese odluku o meritumu, o predmetu tužbenog zahtjeva o genocidu i eventualno agresiji, može se razgovarati o pitanju naknade štete. Dakle, naknada štete je stvar o kojoj se može, ako postoji potrebna volja i s jedne i s druge strane, razgovarati i dogovarati, ali u ovoj fazi postupka jedino Sud može da kaže da li je došlo do kršenja Konvencije o sprječavanju genocida ili ne, ili pak da tužena strana prizna.

Najvažnija je odluka kojom će se utvrditi i potvrditi istina, kojom će se pokušati zadovoljiti pravda, a to je da je na BiH izvršena agresija, odnosno da je počinjen genocid.
RSE
Nakon što Međunarodni sud pravde donese odgovarajući stav o tužbi BiH za genocid i agresiju protiv SiCG, kako će se u nastavku tog postupka dalje ponašati vlast u Sarajevu?
TIHIĆ
Mi ćemo sigurno, iz razloga unapređenja dobrosusjedskih odnosa i sa željom da se stvar na neki način okonča, ako postoji volja druge strane, razgovarati. Vidjećemo da li će biti moguće postići dogovor, odnosno vansudsku nagodbu, jer ne želimo da tužbenim zahtjevom, koji će sigurno biti dosta visok, dovedemo u tešku poziciju građane državne zajednice SiCG, koji zbog ponašanja njihove vlasti koju su izabralim mogu pretrpjeti tešku štetu.
RSE
Najviši predstavncii RS-a, i u entitetu i u organima države BiH, uputili su javno pismo Visokom međunarodnom predstavniku u kojem se još jednom protive toj tužbi. Smatraju je nelegitimnom. Kako to tumačite?
TIHIĆ
To nije prvi put da se predstavnici vlasti RS-a tako ponašaju. Formalno-pravno gledajući, tužba je i legalna i legitimna. Osim odluke o pokretanju postupka koja je donesena od strane Predsjedništva Republike BiH, u dva navrata poslije Dejtona, Predsjedništvo BiH je takvu odluku potvrđivalo. Prvi put 19. januara 1998. godine na 27. sjednici, kada je član Predsjedništva bio Momčilo Krajišnik. Drugi put je to bilo u septembru 1999. godine, kada je član Predsjedništva bio gospodin Radišić. Tako da je s pravne tačke gledišta to pitanje potpuno nesporno. Međunarodni sud pravde u Hagu je prihvatio odluke Predsjedništva da je tužba legalna i legitimna, a ovo ostalo smatram više jednom politizacijom tog pravnog pitanja, te tužbe, tog pravnog postupka, i vjerovatno pokušajem skretanja pažnje s aktuelne situacije u BiH i odgovornosti RS-a za nesaradnju sa Haškim tribunalom kada je u pitanju procesuiranje, odnosno hapšenje ratnih zločinaca.
RSE
Predsjednik RS-a Dragan Čavić sinoć je prvi put u ime najvišeg rukovodstva tog entiteta javno priznao da su učinjeni zločini širokih razmjera prema Bošnjacima i u Srebrenici i na drugim mjestima i osudio njihove počinioce. Kako to komentarišete?
TIHIĆ
Ja tu odluku gospodina Čavića pozdravljam i cijenim, jer je to prva izjava visokog političara iz srpskog naroda iz RS-a koji je jasno rekao da zločin u Srebrenici predstavlja crnu stranicu istorije srpskog naroda, da onaj ko je počinio zločin i pri tom se pozivao na narod kome je pripadao, čini zločin i prema vlastitom narodu. To su riječi koje treba pozdraviti i koje mi nismo navikli da čujemo. Međutim, ja očekujem od gospodina Čavića da sa riječi pređe i na djela, to jest da ovo bude i početak promjene ukupnog odnosa prema zločinu. Jer, kao što znate, u RS-u su osobe koje su optužene za ratne zločine veoma često slavljene kao nacionalni heroji. Očekujemo sada procesuiranje osoba koje su odgovorne za zločine. Znači očekujemo da vlasti RS-a sve one osobe koje su učestvovale u likvidacijama, u strijeljanjima, procesuiraju.

Ja vjerujem da nakon ovakve izjave organi Republike Srpske, ali i organi na nivou BiH, treba da rade svoj posao kada je u pitanju kažnjavanje ratnih zločinaca. To može biti doprinos jačanju povjerenja i ukupnih pozitivnih procesa u BiH.
RSE
Vi ćete, gospodine Tihiću, u ime BiH, kao posmatrač, prisustvovati predstojećem samitu NATO saveza u Istanbulu. O čemu ćete govoriti, s obzirom na činjenicu da je odložen prijem BiH u program Partnerstvo za mir upravo zbog, kako je potvrđeno, izostanka potpune saradnje vlasti BiH odnosno RS-a sa Haškim tribunalom za ratne zločine.
TIHIĆ
Ja želim na samitu da kažem šta je BiH u prvom redu postigla u reformi odbrambenih struktura. Da od 500 hiljada, koliko ih je bilo u 1995. godini, sada imamo ukupno 12 hiljada vojnika koji čine oružane snage BiH, da smo uspostavili komandnu strukturu oružanih snaga BiH, da oružane snage usklađujemo sa standardima NATO, da provodimo ukupne reforme odbrambenog sistema i da se nalazimo na dobrom putu da postanemo i članica Partnerstva za mir i NATO.

Normalno, teško je braniti, niti ja to želim činiti, nesuradnju sa Haškim tribunalom. Ja smatram da postoji odgovornost vlasti RS-a za to. Republika Srpska je dio BiH i mislim da u tom smislu iz toga i međunarodna zajednica i NATO i EU treba da izvuku određene pouke i da zajedno sa vlašću BiH preduzmu određene korake kako bi se ova međunarodna obaveza BiH ispoštovala.
XS
SM
MD
LG