U periodu od oktobra 1991. do jula 1993. Okun je bio zamjenik trojice medjunarodnih posrednika u nastojanjima da se mirnim putem riješi jugoslovenska kriza – Cyrusa Vancea, lorda Karingtona i lorda Owena. Zajedno sa njima, imao je na desetine sastanaka sa glavnim akterima kriza u Hrvatskoj i BiH, uključujući i optuženog Krajišnika, u to vrijeme predsjednika Skupštine BiH i skupštine bosanskih Srba. Na tim sastancima Okun je vodio detaljne zabilješke o tome šta je rekao svaki pojedini sagovornik, o čemu je februara prošle godine već svjedočio na suđenju Slobodanu Miloševiću.
Amb. Okun je danas potvrdio da je, zajedno sa Radovanom Karadžićem, Krajišnik predstavljao sam vrh odlučivanja u strukturi bosanskih Srba. “Bio je to nerazdvojan dvojac”, kazao je Okun, precizirajući da su Nikola Koljević i Biljana Plavšić s vremenom gubili na značaju i utjecaju u vrhu bosanskih Srba.
"Krajišnik je, bez dileme, bio jedan od dvojice najvažnijih srpskih lidera u
Bosni, zajedno sa Karadžićem. Među njima nije bilo razlike u stavovima, zdušno su podržavali ciljeve bosanskih Srba i o tome javno govorili. Razlika je bilo u prioritetima, ne u suštini, jer je Krajišnik, na primjer, više od Karadžića insistirao na podjeli Sarajeva na muslimanski i srpski dio zato što je u gradu bio rođen, dok se Karadžić ponosio svojim crnogorskim porijeklom", kazao je svjedok.
Na pitanje tužioca Alana Tigera koji su bili ciljevi bosanskih Srba, Okun je odgovorio: "Prvi cilj je bio da imaju svoju državu, Republiku Srpsku; drugi da imaju povezanu teritoriju unutar BiH sa Srbijom; treći da teritorije budu etnički čiste ili pretežno srpske, odatle i etničko čišćenje; četvrti da imaju specijalne odnose sa SRJ; peti cilj je bio podjela Sarajeva i šesti da bosanski Srbi imaju pravo veta na odluke centralne vlade BiH, zato što je poslije međunarodnog priznanja u aprilu 1992. bilo jasno da će BiH postojati kao država".
Prema riječima američkog diplomate, Krajišnik, sa kojim se sreo 25 puta, u pregovorima je bio "rezerviraniji, ozbiljniji i konkretniji" od Karadžića koji je, iako "inteligentan i lukav", nastupao "emotivno" i bio "sklon pretjerivanju i neodmjerenim izjavama".
Karadžić je mnogo prije početka rata u BiH bio opsjednut pojmom genocida, kazao je Okun. Vođa bosanskih Srba neprekidno je ponavljao tu riječ i napominjao da se Srbima u Drugom svjetskom ratu desio genocid. “To kao da je bila njegova opsesija”, rekao je svjedok, koji je dodao da je Karadžića u jednoj prilici upozorio da će zbog te opsjednutosti i sam izazvati genocid.
Današnje Okunovo svjedočenje je, inače, ovaj proces ponovo dovelo pred oči javnosti. Naime, prethodnih desetak dana suđenje Krajišniku je teklo iza zatvorenih vrata. Vjeruje se da je u cijelom tom periodu svoje svjedočenje davao nekadašnji lider hrvatskih Srba, Milan Babić, koji u Haagu i sam očekuje izricanje presude.
Amb. Okun je danas potvrdio da je, zajedno sa Radovanom Karadžićem, Krajišnik predstavljao sam vrh odlučivanja u strukturi bosanskih Srba. “Bio je to nerazdvojan dvojac”, kazao je Okun, precizirajući da su Nikola Koljević i Biljana Plavšić s vremenom gubili na značaju i utjecaju u vrhu bosanskih Srba.
"Krajišnik je, bez dileme, bio jedan od dvojice najvažnijih srpskih lidera u
Bosni, zajedno sa Karadžićem. Među njima nije bilo razlike u stavovima, zdušno su podržavali ciljeve bosanskih Srba i o tome javno govorili. Razlika je bilo u prioritetima, ne u suštini, jer je Krajišnik, na primjer, više od Karadžića insistirao na podjeli Sarajeva na muslimanski i srpski dio zato što je u gradu bio rođen, dok se Karadžić ponosio svojim crnogorskim porijeklom", kazao je svjedok.
Na pitanje tužioca Alana Tigera koji su bili ciljevi bosanskih Srba, Okun je odgovorio: "Prvi cilj je bio da imaju svoju državu, Republiku Srpsku; drugi da imaju povezanu teritoriju unutar BiH sa Srbijom; treći da teritorije budu etnički čiste ili pretežno srpske, odatle i etničko čišćenje; četvrti da imaju specijalne odnose sa SRJ; peti cilj je bio podjela Sarajeva i šesti da bosanski Srbi imaju pravo veta na odluke centralne vlade BiH, zato što je poslije međunarodnog priznanja u aprilu 1992. bilo jasno da će BiH postojati kao država".
Prema riječima američkog diplomate, Krajišnik, sa kojim se sreo 25 puta, u pregovorima je bio "rezerviraniji, ozbiljniji i konkretniji" od Karadžića koji je, iako "inteligentan i lukav", nastupao "emotivno" i bio "sklon pretjerivanju i neodmjerenim izjavama".
Karadžić je mnogo prije početka rata u BiH bio opsjednut pojmom genocida, kazao je Okun. Vođa bosanskih Srba neprekidno je ponavljao tu riječ i napominjao da se Srbima u Drugom svjetskom ratu desio genocid. “To kao da je bila njegova opsesija”, rekao je svjedok, koji je dodao da je Karadžića u jednoj prilici upozorio da će zbog te opsjednutosti i sam izazvati genocid.
Današnje Okunovo svjedočenje je, inače, ovaj proces ponovo dovelo pred oči javnosti. Naime, prethodnih desetak dana suđenje Krajišniku je teklo iza zatvorenih vrata. Vjeruje se da je u cijelom tom periodu svoje svjedočenje davao nekadašnji lider hrvatskih Srba, Milan Babić, koji u Haagu i sam očekuje izricanje presude.
