Dostupni linkovi

logo-print

Bolji dani za Koloniju u Počitelju


SUBOTA, 29. 5. – PETAK, 4. 6. 2004.
Ma koliko da Mostar još uvijek živi u nekoj vrsti grča, socijalnih nepravdi, nezaposlenosti, što su sve posljedice rata, poznavajući naše ljude sa prostora gdje sam i rođen, nikada se ne predaju i bore se za bolje sutra. Već po navici, rano ustajem, a vani prekrasan sunčan dan. Sjetih se zabilješke našeg nobelovca Ive Andrića sa posjete Mostaru i Počitelju: ''Ono što vas u ovome gradu u jutro budi, to je posebna svetlost''. Malo koji Mostarac da ne nađe vremena da posjeti i da vidi šta se novog dešava u starom dijelu grada. Zanimljiv je ovih dana zapis koji sam pročitao iz dubrovačkog arhiva koji govori o starosti grada. Na istom mjestu gdje je neimar Hajrudin podigao stari kameni most, koji su zidali i klesali meštri iz Dubrovnika i Korčule, postojao je drveni most i naselje sa ostatcima u čijoj je neposrednoj blizini bila i crkva. Taj most Turci su po dolasku u ove krajeve koristili godinama. Ovom činjenicom, početak povijesti ovoga grada izgleda da je pomaknut u XII stoljeće.
* * * * *
Proteklih dana u posjeti ateljeu imao sam gosta, slikara Pola Vinera iz Londona. Prvi put u našem gradu. Došao je u društvu povjesničarke umjetnosti, gospođe Inge Dragoje Mikulić. Dočekao sam ih i u ugodnom razgovoru proveo sate. Razgovarali smo o svemu i svačemu, pa u jednom trenutku i o politici. Iz razgovora saznajem da je gospodin diplomirani pravnik sa Oksforda, zastupnik u Liberalnoj stranci Velike Britanije, kao i gospodin Ešdaun, inače, njegov prijatelj. Ostavio je dojam pacifiste. Radoznao za naše stavove o svemu, u jednom trenutku pitao me šta mislim o ratu u Iraku. Iznenađen ovim pitanjem odgovorio sam: ''Sve ono što se tamo dešava podsjeća me na vrijeme Rimske imperije i njihovih legionara koji su krenuli u osvajački rat na Bliski Istok i pokorili te zemlje''. Mislim da se složio sa mojim mišljenjem. Rastali smo se u prijateljskoj atmosferi.
* * * * *
Bio sam na predstavi Narodnog pozorišta Republike Srpske Banja Luka, Samoubica, Nikolaja Robertoviča Erdmana. Unatoč svemu, za bogata kulturna događanja u gradu na Neretvi pobrinula se i ove godine, kao i ranijih godina, Matica Hrvatska Mostar. Puna dva mjeseca grad je obogaćen raznovrsnim manifestacijama u kojima učestvuju ansambli, opera i balet iz Sarajeva, pozorište iz Banja Luke i Tuzle, kazalište iz Zagreba, domaće kazalište i pozorište iz Mostara, jer imamo dva teatra, glazbene večeri i solistički koncerti. Očekujemo gostovanje Pogorelića, Maksima Mrvice, dirigenta Šuteja sa izvedbama opera Nabuko, Ero s onoga svijeta i drugim.
* * * * *
U Centru za kulturu imali smo izložbu Likovni umjetnici iz Mostara. Ono što je najbolje, okupili smo umjetnike sa jedne i druge strane Neretve. Meni, kao rođenom u Mostaru, uvijek je smetalo kada neko kaže da je sa istočnog, a drugi, sa zapadnog dijela grada. To je, za nas građane Mostara, apsurd. Posebno se ponosim tim što sam po završetku ovog nesretnog rata, dok je stanje mržnje i nepovjerenja dugo trajalo, našao se sa svojim kolegama i učinio sve da zajedno izlažemo. To smo i dokazali izlažući u Mostaru, Splitu, Beogradu, Banja Luci i drugim gradovima.
* * * * *
Kada je u pitanju Kolonija Počitelj, mislim da smo se pokazali kao kolege koje ne može nikakav rat omesti da idemo naprijed. Manifestacije koje održavamo u Koloniji Počitelj, a koje bi trebale da krenu ovih dana, okupiti će umjetnike iz svih dijelova naše Bosne i Hercegovine, a imati ćemo i goste iz Francuske, Italije, Slovenije i Hrvatske. Hoću da kažem da se nadam da će Kolonija zaživjeti i da ćemo krenuti u bolje dane.
XS
SM
MD
LG