Enis ZEBIC, Tina JELIN
Ako je netko hrvatski građanin i ima hrvatsko državljanstvo, onda ima sva prava kao i drugi, komentirao je hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta odredba da na referendumu mogu sudjelovati samo državljani Hrvatske sa prebivalištem u Hrvatskoj:„Mi ne možemo imati građane prvog i drugog reda. Mi ne možemo imati državljane prvog i drugog reda i različitih kategorija. Znači, ako netko ima hrvatsko državljanstvo ili nečije drugo, on je pred ustavom jednak i ima sva prava i obaveze kao i drugi.“
Ustavni sud je imao pravo, pogotovo zbog toga što je hrvatskim državljanima koji ne žive u Hrvatskoj, pravo izlaska na referendum bilo uskraćeno zakonom, kaže za naš radio analitičar Davor Đenero:
„Budući da su ustavna prava tih hrvatskih državljana jednom uspostavljena, danas ih više nije moguće dovoditi u pitanje. Danas više nije moguće osporavati u prošlosti stečena prava. Pitanje izbornog prava, prava glasa i prava sudjelovanja na nacionalnom referendumu, nisu pitanja koja se mogu rješavati kroz Izborni zakon ili kroz Zakon o referendumu. To je pitanje koje proizlazi iz ustavnih nelogičnosti i iz Zakona o državljanstvu.“
Ova odluka je podsjećanje da bi trebalo iznova razmotriti ustavnu odredbu koja pravo glasa daje i onim hrvatskim državljanima koji ne žive u Hrvatskoj, kaže novi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske Zoran Milanović:
„Moj osobni stav vezano za bosanskohercegovačke Hrvate je da su te veze duboke, da nisu od jučer i da ih ne može ništa prekinuti, da državljanstvo nije sporno, ali da trebamo ponovno razmotriti ustavnu odredbu koja daje pravo glasa Hrvatima izvan Hrvatske, dakle u dijaspori ali i u Bosni i Hercegovini koja nije dijaspora.“
Bivši predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić sugerira argumente koji bi išli za izmjenom ustava u tom segmentu:
„Ako tu ne živite, ako ne poznajete dovoljno probleme ove zemlje, ako ne doprinosite na način kao i drugi, pitanje je da li imate pravo biti jednaki u odlučivanju o sudbini ove zemlje.“
Profesor političke filozofije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Žarko Puhovski, u izjavi za naš radio kaže kako je po definiciji razumljivo da ne mogu postojati građani sa raznim razinama prava:
„Drugim riječima, svi hrvatski građani koji su državljani Republike Hrvatske moraju imati jednaka prava u odlučivanju i izjašnjavanju. Argumenti tipa da oni ne plaćaju porez u Hrvatskoj i tako dalje, oni su besmisleni, jer bi to onda značilo da, na primjer, i nezaposleni koji ne plaćaju porez također ne bi trebali imati pravo glasa. To bi bila jedna protuliberalna, danas više nikom prihvatljiva koncepcija.“
A ono što treba napraviti i što se mukotrpno nastoji stvoriti kao osnov međunarodnog prava jeste da svaki čovjek sa dva državljanstva mora odlučiti koje će od njih koristiti:
„Dakle da državljani Bosne i Hercegovine koji imaju hrvatsko državljanstvo dobiju rok u kome će odlučiti koje će državljanstvo koristiti na parlamentarnim izborima, a koje na lokalnim. Da mogu, recimo, u Bosni glasovati na lokalnim, a u Hrvatskoj na parlamentarnim izborima, ili obrnuto, ako hoće, ako imaju takvu prijavu prebivališta. Ali bi trebalo, i to će se, najvjerojatnije, u narednih dvadesetak godina dogoditi u Evropi, spriječiti mogućnost da neko ima dva prava glasa. Do tada, međutim, ja ne vidim što sama Hrvatska može drugo napraviti od ovoga što je napravio Ustavni sud, dakle priznati pravo državljanima i državljankama da budu jednaki sa drugim državljanima i državljankama iste države.“
Što kažu u BiH o odluci Ustavnog suda Hrvatske?
Što bosanskohercegovački građani sa hrvatskim državljanstvom mogu ostvariti izlaskom na referendum u Republici Hrvatskoj, pitanje je koje su nam postavili gotovo svi anketirani građani od kojih smo pokušali saznati što misle o odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske:
«Ukoliko ti glasovi koji dolaze iz Bosne i Hercegovine mogu uticati na konačan rezultat, zašto ne?»
«Zašto ja njima tamo da glasam, za neke ljude, nemam pojma, koji meni neće omogućiti ništa? Zašto bih ja za njih glasao? I tamo kad dođem, ljudi me gledaju preko oka.»
«Mislim da je to dobro zbog hrvatskoh naroda u BiH.»
«Mislim da je ta odluka povoljna za ne samo Hrvate iz BiH nego za sve ljude koji imaju državljanstvo Hrvatske iz razloga toga što njihov glas može uticati na neka bitna pitanja, kao što je školstvo ili slično tome.»
Mogućnost sudjelovanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine na referendumu u Republici Hrvatskoj i nije neka povlastica, smatra Ivica Marinović iz HDZ-a BiH. U igri brojeva mi ne možemo biti ti koji će odlučiti, dodaje Marinović ističući kako se radi o ustavnoj obavezi Republike Hrvatske koju ipak treba ispoštovati:
«To ne bi trebalo stvarati ljubomoru kod drugih naroda jer i oni imaju slične stvari u Srbiji, znači imaju međudržavni sporazum sa Srbijom, a veliki broj Bošnjaka su dvojni državljani drugih država i također sudjeluju u konzumiranju prava po pitanju boravka u tim državama. Pitanje je, znači, koji će broj Hrvata ovdje odvažiti se i sudjelovati u referendumima.»
Principijelno govoreći, svaki građanin jedne države treba da ima pravo da se izjasni o sudbini i ključnim pitanjima te države. Za Elvira Jahića, iz Stranke demokratske akcije, to u slučaju bh. građana ipak nije suštinsko pitanje. Odlukom Ustavnog suda, smatra Jahić, bh. Hrvati i svi ostali građani sa pravom glasa u Republici Hrvatskoj svode se na status nacionalne manjine u BiH jer konstitutivni narodi ne mogu imati status dijaspore:
«Vama je poznato da je Tuđman, odnosno Tuđmanov režim, tokom agresije na BiH priznao državljane BiH hrvatske nacionalnosti kao državljane Hrvatske. To je, dakle, problem. Autohtoni građani BiH bosanski Hrvati su preko noći postali istovremeno i državljani skroz druge države. Dakle, bh. Hrvati nisu dijaspora.»
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske također nije na tragu dobrosusjedskih odnosa BiH i Republike Hrvatske, naglašava Jahić.
Potpredsjednik SNSD-a i uskoro sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić podržava pomoć koju Srbija i Republika Hrvatska osiguravaju pripadnicima srpskog i hrvatskog naroda u BiH. S druge strane Simić podvlači kako ta pomoć ne smije značiti miješanje susjednih država u unutrašnje stvari BiH, kakvom smatra i odluku o pravo na referendum u susjednim državama:
«Mislim da teško može izdržati jedan ozbiljan test ustavno - pravne utemeljenosti s jedne strane, a s druge strane - i potrebe. Mislim da bi, ipak, ta krupna pitanja trebalo prepustiti građanima države koji u toj državi žive.»
Za Milenka Brkića, predsjednika Hrvatske narodne zajednice, odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske je, prije svega, moralno pitanje. Iako naglašava kako bi se u donošenje krupnih i strateških pitanja trebala uključiti i hrvatska dijaspora, Brkić dodaje:
«Ja mislim da bi građani BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo prvenstveno morali uređivati svoju državu, svoju domovinu. Nažalost, još uvijek ima onih koji ne doživljavaju BiH kao svoju državu i time, dakle, daju za pravo drugim narodima koji misle da je to samo opet njihova država i da jedino oni izgrađuju. Taj proces je daleko bolji i odmakao je u odnosu na ono stanje koje smo imali negdje tamo 1995., pa do 2000. godine. Sad već imate brojne hrvatske kadrove koji jedva čekaju da dođu u strukture BiH i istinski se zalažu za BiH - dok je jedno vrijeme bilo maltene bogohulno biti u Sarajevu, raditi u Sarajevu i zalagati za državu BiH.»
