U intervju za RSE Mikloš Maršal, regionalni direktor organizacije 'Transparency International' ističe da korupcija podriva pravosudje u većini zemalja svijeta i da je pravna zaštita nedostupna mnogim gradjanima, iako i to spada u osnovna ljudska prava.
«Tri su ključne poruke ovogodišnjeg izvještaja Transparency International. Korupcija nagriza osnove svakog društva. Siromšni ljudi su prve žrtve korumpiranog društva, jer oni ne mogu sebi priuštiti da plate mito za pravnu zaštitu. Treća poruka je naš zaključak da se mora uraditi više za nezavisno sudstvo, koje mora biti transparentno. Neovisno sudstvo svoje djelovanje bazira na javnosti rada,» rekao je Maršal.
Svake godine ova nevladina organizacija objavljuje «indeks korupcije» koji nastaje kao rezultat analitičkih procjena i ankete medju poslovnim ljudima u pojedinim zemljama. U svojoj dvanaestoj godini ova “vaga za mjerenje korupcije” pokazala je da se od zemalja u regionu najbolje plasirala Hrvatska. Ova organizacija pokriva 163 zemlje i medju njima Hrvatska zauzima 69. mjesto, koje je stavlja ispred Moldove i Rumunije. Hrvatska je ove godine obuhvaćena i u posebnoj studiji ove organizacije u kojoj se navodi da je 2003 godine 80 posto od ukupnog broja anketiranih hrvatskih gradjana izjavilo da se pravosudje smatra najviše korumpiranim sektorom u društvu. Hrvatska se pominje kao jedan od «boljih djaka» medju zemljama u tranziciji, ali sa još veoma izraženim problemom mita i korupcije, posebno u pogledu političkog pritiska na sudove. Srbija se pojavljuje na 90. i 92. mjestu, ispred Bosne i Hercegovine koja zajedno sa Armenijom dijeli neslavne pozicije izmedju 99. i 104. mjesta. Poredjenja radi, Irak je na 162. poziciji, na samom dnu liste. BiH je ipak ispred Makedonije (105-1010) i Albanije (111-112).
U intervjuu za RSE Miloš Maršal je rekao i ovo:
«Šta je tipično za centralnu Evropu, centralnu Aziju i zemlje bivšeg komunizma? Tu je znatno više korupcije nego u ostatku svijeta. To izračunavamo, pored ostalog, i po tome koliko se ljudi obraćaju sudovima, u slučaju da imaju probleme. Pitanje je da li oni koriste sudove kao servis koji će im pomoći da rješe probleme. U državama koje su izašle iz komunizma samo 8 posto ljudi koristi sud, u Sjevernoj Americi je taj procent 23 posto, a u Evropskoj uniji 19 posto.»
«Tri su ključne poruke ovogodišnjeg izvještaja Transparency International. Korupcija nagriza osnove svakog društva. Siromšni ljudi su prve žrtve korumpiranog društva, jer oni ne mogu sebi priuštiti da plate mito za pravnu zaštitu. Treća poruka je naš zaključak da se mora uraditi više za nezavisno sudstvo, koje mora biti transparentno. Neovisno sudstvo svoje djelovanje bazira na javnosti rada,» rekao je Maršal.
Svake godine ova nevladina organizacija objavljuje «indeks korupcije» koji nastaje kao rezultat analitičkih procjena i ankete medju poslovnim ljudima u pojedinim zemljama. U svojoj dvanaestoj godini ova “vaga za mjerenje korupcije” pokazala je da se od zemalja u regionu najbolje plasirala Hrvatska. Ova organizacija pokriva 163 zemlje i medju njima Hrvatska zauzima 69. mjesto, koje je stavlja ispred Moldove i Rumunije. Hrvatska je ove godine obuhvaćena i u posebnoj studiji ove organizacije u kojoj se navodi da je 2003 godine 80 posto od ukupnog broja anketiranih hrvatskih gradjana izjavilo da se pravosudje smatra najviše korumpiranim sektorom u društvu. Hrvatska se pominje kao jedan od «boljih djaka» medju zemljama u tranziciji, ali sa još veoma izraženim problemom mita i korupcije, posebno u pogledu političkog pritiska na sudove. Srbija se pojavljuje na 90. i 92. mjestu, ispred Bosne i Hercegovine koja zajedno sa Armenijom dijeli neslavne pozicije izmedju 99. i 104. mjesta. Poredjenja radi, Irak je na 162. poziciji, na samom dnu liste. BiH je ipak ispred Makedonije (105-1010) i Albanije (111-112).
U intervjuu za RSE Miloš Maršal je rekao i ovo:
«Šta je tipično za centralnu Evropu, centralnu Aziju i zemlje bivšeg komunizma? Tu je znatno više korupcije nego u ostatku svijeta. To izračunavamo, pored ostalog, i po tome koliko se ljudi obraćaju sudovima, u slučaju da imaju probleme. Pitanje je da li oni koriste sudove kao servis koji će im pomoći da rješe probleme. U državama koje su izašle iz komunizma samo 8 posto ljudi koristi sud, u Sjevernoj Americi je taj procent 23 posto, a u Evropskoj uniji 19 posto.»
