Dostupni linkovi

logo-print

Konačno popis stanovništva?


U Bosni i Hercegovini započinju pripreme za novi popis stanovništva. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zadužilo je Agenciju za državnu statistiku da započne pripreme za popis stanovništva.

Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja koja je ušla u 21. stoljeće a u kojoj vlast ne zna koliko je stanovnika u državi. Zadnji popis stanovništva u BiH izvršen je 1991. godine. Kako stvari sada izgledaju, popis stanovništva u Bosni i Hercegovini će biti iste godine kada bude popis u zemljama članicama EU odnosno 2011. godine.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić izjavio je da kada bi Vijeće ministara danas donijelo odluku, gotovo je sigurno da je to ciljna godina koju Bosna i Hercegovina ima kao preporuku iz Evropske Unije, jer je za dobar popis stanovništva potrebna priprema od tri do pet godina.

Predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić smatra da je Špirić podlegao pritiscima stranaka iz Federacije BiH koje, kako kaže, žele da zadrže iliziju o sadašnjem sastavu stanovništva još 4 godine:

„Mi očekujemo od gospodina Špirića da objasni svoju promjenu stava. Naime, do trenutka dok nije postao vlast, dok je bio opozicioni poslanik, zdušno se zalagao za hitno sprovođenje popisa stanovništva, uz uslov da neće prihvatati budžet BiH ukoliko u njemu ne bude stavka o popisu stanovništva. Sadašnje izjave da popis stanovništva treba sprovesti 2011. godine su u apsolutnoj suprotnosti sa tim ranijim stavovima gospodina Špirića.“

Iako se popis po pravilu obavlja svakih deset godina, nakon rata u BiH on nije napravljen. Prema popisu iz 1991. godine, Bosna i Hercegovina je imala 4,4 miliona stanovnika, i to: 43,7 odsto Bošnjaka, 31 odsto Srba, 17,3 odsto Hrvata i 7,6 odsto drugih nacionalnosti.
I dok se SDS zalaže da se i prije 2011. godine provede popis, u Stranci za BiH ističu se da on ne može biti prije nego što bude van snage stavljen član 17 Zakona o državljanstvu i dok ne budu omogućeni puni uslovi za povratak prognanika. Funkcioner Stranke za BiH Muharem Murseilović:

„Mi se objektivno suočavamo sa velikim problemom kada su u pitanju prije svega raseljena lica, izbjeglice, uslovljeno ratom i etničkim čišćenjem. Ja lično mislim da je potrebno prije svega promijeniti Zakon o državljanstvu, taj famozni član 17 kako bi se ljudima omogućilo ono pravo koje već imaju i Hrvati i Srbi, a to je da mogu da imaju dvojno državljanstvo. Zašto bi mi svojim zakonskim aktima na svaki način sprečavali da ljudi iskoriste svoje pravo i zašto bi se mi odricali bosanskog državljanstva tamo gdje te druge zemlje to na neki način ne zabranjuju. Ja lično mislim, kada je popis stanovništva, da je sve to moguće riješiti promjenom tog člana 17, da je moguće to riješiti za četiri godine i da bi popis stanovništva u takvim uslovima bio moguć 2011. kada je to uobičajeno u Evropskoj uniji i zemljama Evrope.“

Iako u Stranci demokratske akcije još nisu zauzeli zvaničan stav, funkcioner ove stranke Šefket Hafizović takođe misli da popis ne bi trebalo obaviti 2011 godine:

«Upravo iz tog razloga što proces povratka još uvijek nije ni blizu okončan i to bi de facto zapravo predstavljalo cementiranje demografskog stanja, odnosno na taj način bi legalizovali etničko čišćenje. Mislim da je to osnovni motiv onih koji zagovaraju i koji su još i ranije zagovarali popis stanovništva u BiH 2011. godine.»

U Savezu nezavisnih socijaldemokrata pak smatraju da su i jedni i drugi zahtjevi neopravdani i da se popis mora provesti kada i u svim drugim evropskim zemljama. Funkcioner SNSD-a Rajko Vasić:

«Mi podsjećamo da je implementacija povratničkih zakona u RS završena u 99 posto slučajeva i da su, dakle, i s te strane neki preduslovi za popis stvoreni. Bosna i Hercegovina mora da napravi popis stanovništva, da zna s kakvim ljudskim resursima i imovinskim resursima raspolaže. Ne može ozbiljna država da se bavi razvojem i napretkom i demokratizacijom i reformama i evropskim integracijama, a da ne zna s kakvim resursima raspolaže. Mi popis stanovništva gledamo u tom svjetlu. Ne može se Bosna i Hercegovina približavati Evropi niti potpisivati Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji ako nema popisa stanovništva. I to treba gledati na taj način, a ne kao na golu politizaciju ili nekakvu legalizaciju nekavih ratnih događanja.»

Lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić takođe smatra da je popis neophodno izvršiti 2011. godine:

«Zaista više nema nikakve političke pozadine nego bukvalno potreba da se konačno vidi gdje se nalazi Bosna i Hercegovina, kakvo je ekonomsko stanje, jer mi dosada imamo strašne probleme zbog nedostatka jasnih evidencija s obzirom da je prethodni popis održan '91. Dvadeset godina je prošlo i da bi svi politički razlozi koji su neke ljude uslovljavali da ne prihvate, trebali biti eliminisani, jer ko god se mislio vratiti, vratiće se, a ko se ne misli vratiti, sigurno se neće vraćati poslije 2011. godine.»

Iako stručnjaci upozoravaju da se mnoge stvari ne mogu obavljati bez popisa stanovništva, iz prethodnog je vidljivo da će ovo pitanje i u narednom periodu biti politički, a ne praktični problem.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG