Vlasti Bosne i Hercegovine očekuju da ova zemlja u četvrtak bude izabrana u Vijeće za ljudska prava, sa sjedištem u Ženevi (Geneva), uz još 13 drugih država.
Ministar za ljudska prava BiH Safet Halilović izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je Bosna i Hercegovina jedan od ozbiljnih kandidata, sa određenim prednostima u odnosu na ostale:
«Bosna i Hercegovina je država koja je prošla golgotu agresije i koja prolazi tranzicionu fazu iz jednog sistema u drugi. To podrazumijeva i iskustvo u pogledu pitanja vezanih za ljudska prava, kao što su pitanja imovine, položaja manjina, povratka i slično. Mislim da su to prednosti zbog kojih bi upravo predstavnik Bosne i Hercegovine trebao biti u toj instituciji UN.»
Halilović naglašava da je ulazak u Vijeće za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu jako bitan:
«Mislim da bi to značilo i poticaj Bosni i Hercegovinu na njenom putu ka evroatlantskim integracijama, posebno Evropskoj uniji. To bi bilo i ohrabrenje građanima da istraju u reformama i stvaranju mira na ovim prostorima. Mislim da bi to bila jedna pravedna odluka.»
Halilović nije želio reći ko bi bio predstavnik Bosne i Hercegovine u Vijeću za ljudska prava, navodeći kako Bosna i Hercegovina ima univerzitetski obrazovanih mladih ljudi, koji su eksperti za oblast ljudskih prava.
Generalna skupština UN sastaje se u u četvrtak kako bi izabrala članove Vijeća za ljudska prava. Tri kandidata, Bosna i Hercegovina, Slovenija i Bjelorusija, bore se za dva mjesta, kako bi zamijenili Češku i Poljsku u istočnoevropskoj grupi, jednoj od pet regionalnih grupa koje čine Vijeće od 47 članova. Ukupno 16 zemalja se natječe za 14 mjesta u Vijeću, raspoređenih po regionalnoj geografskoj osnovi. Svaki kandidat je procijenjen prema ranije utvrdjenim kriterijima.
Ministar za ljudska prava BiH Safet Halilović izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je Bosna i Hercegovina jedan od ozbiljnih kandidata, sa određenim prednostima u odnosu na ostale:
«Bosna i Hercegovina je država koja je prošla golgotu agresije i koja prolazi tranzicionu fazu iz jednog sistema u drugi. To podrazumijeva i iskustvo u pogledu pitanja vezanih za ljudska prava, kao što su pitanja imovine, položaja manjina, povratka i slično. Mislim da su to prednosti zbog kojih bi upravo predstavnik Bosne i Hercegovine trebao biti u toj instituciji UN.»
Halilović naglašava da je ulazak u Vijeće za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu jako bitan:
«Mislim da bi to značilo i poticaj Bosni i Hercegovinu na njenom putu ka evroatlantskim integracijama, posebno Evropskoj uniji. To bi bilo i ohrabrenje građanima da istraju u reformama i stvaranju mira na ovim prostorima. Mislim da bi to bila jedna pravedna odluka.»
Halilović nije želio reći ko bi bio predstavnik Bosne i Hercegovine u Vijeću za ljudska prava, navodeći kako Bosna i Hercegovina ima univerzitetski obrazovanih mladih ljudi, koji su eksperti za oblast ljudskih prava.
Generalna skupština UN sastaje se u u četvrtak kako bi izabrala članove Vijeća za ljudska prava. Tri kandidata, Bosna i Hercegovina, Slovenija i Bjelorusija, bore se za dva mjesta, kako bi zamijenili Češku i Poljsku u istočnoevropskoj grupi, jednoj od pet regionalnih grupa koje čine Vijeće od 47 članova. Ukupno 16 zemalja se natječe za 14 mjesta u Vijeću, raspoređenih po regionalnoj geografskoj osnovi. Svaki kandidat je procijenjen prema ranije utvrdjenim kriterijima.
