cRSE: Gospodine Siništaj, da li po Vama postoji politička volja u predstojećih petnaest dana do kada će trajati javna rasprava, da dođe do dogovora sa dominantnim političkim partijama o ustavnim odredbama koje su vezane za prava manjina?
SINIŠTAJ: Upravo ostvarivanje prava manjina zavisi od većine i te političke volje. Plašim se da će biti političke trgovine, ne bih volio da opet bude na štetu manjina. Ovo po po prvi put možda u istoriji, od ’45. na ovamo, sigurno je da mogu slobodno očekivati da će položaj manjina da ispoštuje ono što su drugi potpisivali svih ovih godina, znači preuzeli kao obavezu, makar to bila Beogradska povelja, ona takozvana Mala povelja, bilo to okvirna konvencija, bilo međunarodni. Ovim Ustavom se mora imati u vidu da su stečena prava to što je bilo do sad, da se ta stečena prava ne mogu umanjiti, to je princip demokratije i ono što bi sad trebalo makar u minimumu, to sam rekao i na sjedinici Skupštine, prepišu dvije odredbe Male povelje, onaj član 47 i 52 ili idemo sa posebnim poglavljem, mada bi ovu drugu varijantu ja više volio i onda kao mehanizam, instrument, jer mi smo i do sada imali tih prava i ništa se ne poštuje što je bilo Ustavom zapisano. Sad da ne bi imali kao Ustavom dato, a ne sprovodi se u djelo, moramo imati mehanizme za to. Da li bi to bio adekvatno ustavnih zakon, kao što je primjer hrvatske manjine ili da se ti važni propisi koji se tiču i manjinskih prava dvotrećinskom većinom usvajati na sjedinicama Skupštine o tom po tom, ali do sad, barem po ovome, jer ja sam jedan od tih potpisnika u ime Albanske alternative onih sedam principe Savjeta Evrope, ja sam očekivao mnogo više da će biti Nacrtom Ustava. I bilo je, međutim, redakcijski odbor koji je radio na tome onda sam vidio da su skratili i dali ove dvije varijante. Ja sam se opredijelio za ovo i mi ćemo imati svoju varijantu, mi ćemo ponuditi. Ako prihvate dobro, ako ne neka ne računaju na glas Alternative. Ja vjerujem da će i Demokratski savez, a što će drugi uraditi to je njhov problem. Naravno, oni moraju i mogu donijeti Ustav i bez nas, ali problem manjina, posebno albanske manjine, je sprecifičan zbog jezika i zbog kulture i svega toga, ostaće i dalje otvoreno i neriješeno.
RSE: Da li među tri parlamentarne albanske političke partije postoji jedinstven stav oko forme i suštine ustavnih odredbi o pravima manjina?
SINIŠTAJ: Javnost već zna da je jedna partija koja ima vlast, ima dio vlasti, ima ministra i to niz godina unazad. Ta Demokratska unija Albanaca daje ministra. Začudo, oni imaju oko 3500 glasova ukupno na nivou Crne Gore kao posebne jedinice đe se daju mandati Albanaca, a mi ostali imamo oko devet hiljada. Znači, mi smo opozicija 3500 glasača, naravno uz volju DPS-a, SDP-a i Unije. Takođe je činjenica da je Unija imala predizbornu koaliciju sa DPS-omi i u gradskoj opštini Tuzi i u Skupštini opštine Ulcinj. Tamo je bio dogovor 40% prema 60% u korist Unije, a ovdje 60% prema 40% u korist DPS-a i SDP-a. Znate da nemamo klub upravo iz tih razloga, jer mora biti jedinstven stav, a jedinstven stav ne može biti ako neko ima ministra. I pored toga ja ne znam što su prethodne strukture obećavale gospodinu Dinoši, ali iz onoga kako on pominje dvodomni parlament, pravo veta, ja nijesam pristalica toga jer sam građanski opredijeljene, ali jesam pristalica da mandati budu kroz neposrednu reprezentaciju . Znači i DPS i SDP, koja god građanska opcija hoće da konkuriše za pet, četiri ili šest mandata koliko će pripasti Albancima neka konkuriše, ali neka daje i tu đe će biti svi predstavnici Albanci i naravno ona lista koja bi dobila najviše glasova oni mogu govoriti u ime albanske manjine. Tako mislim za Hrvate, tako mislim i za Bošnjake, mada je vrlo problematičan stav Bošnjaka u ovom trenutku jer da se postavi neko kao državotvorni narod, a da traži manjinska prava to već međunarodna zajednica teško poznaje naše specifičnosti. Ipak očekujem da će Unija približno, bar su neke takve naznake, da traži prava i da se opredijeli. Na kraju krajeva i Unija mora da se opredijeli na kojoj će strani biti jer status kvo neće moći, unazad nema kretanja, a ako će naprijed moraće da se bori u ovom pravcu đe smo mi.
RSE. To znači da smatrate da se vladajuće koalicija ne bi usudila da usvoji novi Ustav bez glasa manjina?
SINIŠTAJ: Ja vjerujem, takve su neke najave, da će biti spremnosti da se ipak ono što je zapisano četvrtim principom Savjeta Evrope, a tamo jasno i preciznoo stoji o minimumu onog što je propisano Malom poveljom, a Malom poveljom, daj Bože da bude propisano to, ali opet ponavljam, nije dovoljno da se nešto propiše, bitno je da se to primijenjuje da zaživi. Recimo, nema Albanaca 0,0% u zapošljavanju. Interesantno je, uzimam obično opštinu Ulcinj kao primjer zato što 80% albanskog stanovništva u policiji nema, da u Tužilaštvu nema Albanca, predsjednik suda nije Albanac. Sve je to, da ne kažem, nepovjerenje, ali jeste vrsta nepovjerenja za građane. Kada je po prvi put stečena nezavisnost, Crna Gora u ovim granicama u jak doprinos manjine je dobila nezavisnost ili samostalnost.
RSE: Nedavno smo imali najavu jednog katastrofičnog scenarija od strane Pokreta za promjene da će navodno u Crnoj Gori doći do sukoba zbog neriješenog albanskog pitanja. Na drugoj strani, realnost, pa i politički odnosi ne u kazuju da će se bilo kakvim nasiljem rješavati problemi bilo koje etničke ili političke grupe. Kako komentarišete tu najavu s obzirom da je ona izrečena od najjače opozicione stranke, ali da pri tom nijesu izneseni bilo kakvi dokazi za tu tvrdnju niti naznake koje bi mogle upućivati na nešto slično?
SINIŠTAJ: Bio sam prisutan. To je prilikom gostovanja predstavnika Venecijanske komisije oni Nacrta Ustava. To je bio Okrugli sto oko tih stvari đe je i gospodin Medojević prisutan. Ja nijesam shvatio lidera Pokreta za promjene u tom pravcu. On je rekao da je činjenica da su Albanci u okruženju riješili prava. Svuđe je došlo do nekog sukoba, uključivanje međunarodne zajednice i onda su oni ostvarivali prava, govoreći o Kosovu, govoreći o Makedoniji i rekao je da se plaši da ako budemo imali ovakav odnos prema Albancima. Imao je u vidu akciju „Orlov let“ od 9. septembra dan uoči izbora onda takva maltretiranja, onda imate član 3 Okvirne konvencije đe se toruture i nasilje nad pritvorenicima zabranjuje strogo, posebno ne u namjeri iznuđivanja iskaza ili priznavanje djela, a onda te elemente te optužnice on je u tom duhu govorio i upravo i ono što sam rekao da mi možemo donijeti, mi u Crnoj Gori, Ustav bilo kakav, stvaraće se uslovi ako ne prođe dvotrećinskom većinom da bude referendum i bez nas Albanaca, ali takav Ustav nije dobar i nije po mjeri onoga što svijet očekuje, međunarodna zajednica, taj Savjet Evrope.
RSE: Do prethodnih izbora postojale su dvije albanske partije u parlamentu, a sada ima Vaša treća. U Ulcinju čak četiri albanske partije dijele vlast. I ovo govori da je sve više subjekata koji će se ubuduće utrkivati za albansko biračko tijelo. Da li po Vama postoji mogućnost da u predstojećom trci za biračima političke poruke pojedinih subjekata mogu biti pojačani i odvedu ka nekoj vrsti ekstremizma?
SINIŠTAJ: Polako ali sigurno mi se krećemo ka ljudima koji imaju i školsku spremu, imaju znanje, bave se politikom, polako se mora shvatiti i realnost. Kada je obično nešto zahtijevam vazda pravim razliku između onoga što je moguće, ostvarljivo i onoga što je ne ostvarljivo. Nikada nijesam rekao da sam za dvodomni parlament. Dvodomni parlament za Crnu Goru bi značilo potpunu izmjenu parlamentarnog sistema u ovom trenutku. Ja ne kažem da to nije poznato, recimo Vijeće manjina da nije, ali ja kroz Fond za manjine kojeg mora biti iako se kasni sa odlukom o osnivanju, kroz Vijeće nacionalnih manjina, svaka manjjina će imati jednonacionalno vijeće i ako to Vijeće procijeni da su ugrožena prava manjina u datom trenutku će uputiti kao signal predsjedniku države da ne proglasi taj zakon jer zadire u prava manjine. To jeste jedna vrsta veta, ali ne u klasičnom smislu, ali ipak da se predsjednik zamisli prije nego što proglasi taj zakon ili da prouči još jednom ili da vrati Skupštini i da kaže da nije to u toj mjeri u kojoj bi trebalo. Ja očekujem da će možda biti kao neki dogovor da i mi smanjimo broj partija. Nije Crna Gora tolika da ima prostora ni mogućnosti ni za finansiranje, za izdržavanje ovoliko političkih partija. Nije ni za Albance koji čine 7% stanovništva u Crnoj Gori da bude šest partija, ali ta konkurencija je za mene moguća u svakoj opštini đe čine većinu da jedna bude vlast, jedan opozicija što je normalno, pa da bude dopuštena i treća, ali šest ili sedam ipak je premnogo za naš prostor.
RSE: Za par dana počinje suđenje optuženima za terorizam, a koji su uhapšeni u policijskoj akciji „Orlov let“, šta očekujete od ovog suđenja, kakav epilog?
SINIŠTAJ: Ono što sam prvi dan rekao i prvo moje reagovanje za javnost gdje sam uputio otvorena pisma i predsjedniku države i predsjedniku Vlade i direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost i direktoru policije, sve mi je to bilo sumnjivo da se radi o jednom političkom montiranom procesu. Nije bilo ikako moguće da se to desi dan uoči izbora, a tobože su praćeni pet, šest mjeseci. Mogao je proći referendum, pa sačekati jedan mirniji period poslije referenduma deset, petnaest dana i onda bi svi nekako prihvatili optužnicu ili izjave političara, dosta u tome prednjačili odmah za terorizam. Nije sam žao što nijesmo dobili očekivani izborni rezultat, bitno je da je spriječen terorizam, a Ustavom je zagarantovano da niko ne može biti proglašen krivim prije nego što ne bude pravosnažna sudska odluka. Dajemo takve izjave, prejudiciramo stvari i prije nego što je bila i sama optužnica podignuta. To dovoljno govori. S druge strane, nezavisni istražitelj za ljudska prava gospodin Saša Zeković je tipični primjer onoga što sam ja učio o crnogorskom čojstvu i junaštvu. Čovjek koji je samostalno krenuo da ispituje nešto, čovjek koji je praktično radio posao koji je trebalo da radi i policija i ombudsman, znači zaštitnik prava i zamislite na zahtjev ili prijavu istražitelja Saše Zekovića reaguje zaštitinik poslije tri mjeseca i sedamnaest dana. Stigli su iz Ženeve predstavnici Međunarodnog Crvenog Krsta, stigli su iz Sjedinjenih Američkih Država predstavnici američkog Nacionalnog komiteta, a nije naš zaštitnik ljudskih prava koji, na žalost, ima i zamjenika koji se specifično bavi pravima manjina da vidi jer on ima zakonsku mogućnost da u svakom trenutku bez najave posjeti pritvorena lica i u policijskom pritvoru i u pritvoru pri ZIKS Spuž. Ima tu nešto što nije. Drugo, sada se prijeti Saši da brani Albance. Prijetnja ide od osobe, ali ta osoba kaže da Albanci nijesu ljudi. Zar to nije činjenica za držvnog tužioca čim proglasi jedan svoj narod, građane jedne nacije da nijesu ljudi da ona preduzme te mjere i da sazna ko je ta osoba što kroz prijetnju Saši Zekoviću iskazuje mržnju prema jednoj grupaciji građana Crne Gore i to lojalnih građana Crne Gore i drugo, jučerašnje “Vijesti” obznanile su grupe kroz gradove i zamislite u Podgorici su sve te tri grupe sve Albanci. Kamo sreće da je tako onda smo mi mirni za Podgoricu, a bojim se da oni koji su stvarni, oni koji su radili sve ovo čitavo vrijeme nijesu naznačeni i neće biti naznačeni. Nemamo mi ko su ubice, ko je ubio Šćekića, ko je ubio Darka Belog Raspopovića, ko Žugića, ko Duška Jovanovića. To su stvari koje Crna Gora na 600 i nešto hiljada stanovnika mora otkriti brzim putem, a zamilite kada Saši glas, broj telefona, pa čak čaršija i priča i pominje se ime i prezime čovjeka koji je prijetio, a mi nijesmo u stanju da to odradimo. To nije dobar signal. Ne može se proglasiti za terorizam i za povezivanje sa Al Kaidom hrišćanski narod koji je totalno protiv terorizma. Zamislite, povezanost za OVK-a radi rušenja objekata, a 95% stanovništva i članova bivše OVK-a su islamske vjeroispovijesti. Mislim da nema neke logike šta su time htjeli i šta su uspjeli vidjećemo. Očekujem ipak da će gospodin Ivica Stanković u mjeri svog zanata donijeti presudu, očekujem da ti ljudi makar budu oslobođeni i u minimumu kako će ići satisfakcija to ćemo da vidimo. Ja bih volio u ovom trenutku da predsjednik države smogne snage i kaže da idu svi doma. Nekako bi sami ti optuženi bili rasterećeni time, Crna Gora bi kroz to i poentirala kod međunarodne zajednice, to je moj lični stav, nije to nijedna porodica iznijela, nijedan član porodice od ovih pritvorenika.
RSE: Govorite o pomilovanju!
SINIŠTAJ: Jeste, o pomilovanju jer mislim da predsjednik države može u svakoj fazi postupka to da uradi. Mislim da to uradi pred godišnjicu nezavisnosti Crne Gore, ali to je procjena Predsjednika.
