Dostupni linkovi

Ustav mora biti usvojen konsenzusom


U intervjuu Radiju Slobodna Evropa, Momčilo Vučetić, potpredsjednik Socijalističke narodne partije i dugogodišnji poslanik te partije, procjenjuje da li će doći do široke saglasnosti u vezi novog ustava, razmatra međusobne odnose opozicionih partija, strategiju djelovanja svoje partije i predstojeće privatizacije postojećih energetskih sistema Crne Gore.


RSE:
Gospodine Vučetiću, javna rasprava o novom ustavu Crne Gore produžena je još za mjesec dana. Da li ste u Socijalističkoj narodnoj partiji optimisti da bi se u tom periodu moglo doći do potrebne saglasnosti za donošenje novog ustava?

VUČETIĆ: Mi se nadamo i mi smo kao partija voljni da budemo dio najšireg konsenzusa, jer smatramo da ako se ustav usvoji najširim konsenzusom, odnosno, ako ga usvoji većina, da će takav ustav biti garancija jedinstva i prosperiteta Crne Gore. U protivnom, to će biti samo razlog za dalje podjele, dalje svađe i tako dalje. Ja očekujem da ćemo ipak smoći snage da najširim konsenzusom usvojimo ustav ukoliko normalno svi ne budu „ukopani u svoje rovove“ i ne budu htjeli izaći.

RSE: Opozicione stranke u ovom procesu donošenja ustava djeluju dosta razjedinjeno, reklo bi se, kao nikad do sada. Svaka politička partija iz opozicije ima različito viđenje ustavnih rješenja, a do sada nijesmo zabilježili da je došlo do konsultacija unutar opozicije radi pokušaja pronalaska kompromisnih rješenja unutar te grupacije, zašto je to tako?

VUČETIĆ: Manje više mi smo svi prihvatili sa nekim izuzecima osnovne principe koje nam je izložio Savjet Evrope, odnosno njihov Politički odbor. Čak smo usvojili i deklaraciju u Skupštini i to potpisali da će Crna Gora biti građanska država, da ćemo kod pravosuđa isključiti političke partije i niz drugih, ukinuti smrtnu kaznu i tako dalje, raditi na ljudskim i manjinskim pravima. Sve smo mi to potpisali, međutim, imali smo očigledan primjer da se radi o dva koncepta, po meni nacionalna ili nacionalistička koncepta i koncept ekspertske grupe je nacionalan, iako svi govore o građanskoj državi i koncept Srpske liste je takođe nacionalan. Mi kao građanska partija iskreno se zalažemo za to da ustav Crne Gore bude građanski ustav, da bude Crna Gora građanska država, da građanin ima prioritet iznad svih ostalih i u tom dijelu smo i predlagali. Uostalom, zašto se mi ne slažemo? Zato što i u opoziciji i u poziciji upravo zbog toga što smo se „ukopali“ u te nacionalne, da ne kažem nacionalističke „rovove“. To je isključivi razlog.

RSE: Da se još malo zadržimo oko ustava. Primijećeno je da su razlike između predloga ustavnih rješenja vladajuće koalicije i Pokreta za promjene izuzetno male i da je praktično jedino sporno da li će nakon usvajanja ustava u doglednom periodu biti održani izbori. Kakva će biti pozicija i odnos vaše stranke prema potencionalnoj mogućnosti da dođe do dogovora o izborima i Pokret za promjene omogući usvajanje ustava?

VUČETIĆ: Pokret za promjene je praktično na fonu Demokratske partije socijalista, odnosno vladajuće garniture. Oni su jedino napravili neki sitan pomak u nekim djelovima pokušavajući da izigravaju ili ponašaju se makar tako kao da su oni pomiritelji između pozicije i opozicije. Ja lično mislim da to nije to. Ne bi bilo dobro da samo Pokrez za promjene podrži i na taj način čini dvotrećinsku većinu. Mislim da to ne bi bilo dobro rješenje. Sasvim je normalno da ako vi stvarate ustav kao osnovni pravni akt jedne države, normalno je da se sve ostalo mijenja od vlasti, pravosuđa, izvršne vlasti, zatim skupštinske zakonodavne vlasti, sudske vlasti bilo bi normalno. Međutim, prilikom donošenja Zakona o raspisivanju izbora za ustavotvornu Skupštinu, mi smo to zagovarali, ali na žalost bili smo u manjini pa je to većina prevagnula da ustavotvorna Skupština bude ustavotvorna do momenta donošenja ustava, a onda poslije toga radna ili obična Skupština. Od izbora se ne treba bojati. Po meni izbori su sasvim normalna stvar poslije toga, tako da postavljati uslove za izbore možda je samo jedna mala dimna zavjesa i ništa više.

RSE: Ono što je takođe aktuelno su loši odnosi između Srpske liste i Socijalističke narodne partije. Kako reagujete kada iz Srpske liste ustvrde da su jedini legitimni predstavnici Srba u Crnoj Gori ili kada jedan od poslanika konstatuje da je Crna Gora državni provizorijum?

VUČETIĆ: Niko sebi ne može da uzme za pravo da je jedini predstavnik nekoga, pa bilo da se radi o Srbima, bilo da se radi o Crnogorcima o Albancima, Muslimanima, Bošnjacima. Mislim da to pravo ne može niko da preuzima. Mi u Socijalističnoj narodnoj partiji imamo i Srba i Crnogoraca i Muslimana i Bošnjaka i Hrvata i Albanaca i nikad, doduše, kao građanska partija obraćamo pažnju i nastojimo da se tako ponašamo. Šta nama smeta? Mi smatramo da je srpski narod i crnogorski narod u Crnoj Gori jedan narod. Potpuno genetski, jezički i kulturološki na bilo koji način da je to jedan jedini narod i prema tome nema potrebe da mi sada dio toga naroda pretvaramo u nacionalnu manjinu. Srpska lista na jednoj strani traži konstruktitivnost tog naroda, a kada se radi o ljudskim, manjinskim i drugim pravima onda se ponaša kao manjina tako da su nekonzistentni u tom dijelu. Ako su konstitutivni narod, onda nema potrebe da taj konstitutivni narod traži učešće u državnim organima u prvosudnim organima u organima policije, da traži učešće kao što to traže manjine. Nadam se da me razumijete. Radi se o tome da ako ste konstitutivni onda iz te konstitutivnosti vama proizilazi sve ostalo tako da nema potrebe. Vi to obezbjeđujete manjinskim narodima da imaju procentualno učešće u organima vlasti bilo izvršne bilo pravosudne bilo zakonodavne.

RSE: Kada je riječ o privatizacijama i privrednim temama i dalje se ne zna šta će vladajuća većina odlučiti, da li da proda Termoelektranu ruskoj „En plus“ grupi. Tu je i plan B koji kaže da bi trebalo uvezati pljevaljske kapacitete sa Elektroprivredom. Kako gledate na to, s obzirom da ste upravo iz Pljevalja?

VUČETIĆ: Mi smo imali jedan Odbor za ekonomiju, finansije i budžet u Pljevljima čiji sam ja član. Imamo zakazanu Skupštinu sa jednom jedinom tačkom dnevnog reda, a to je informacija oko sprovođenja strategije i lokalne samouprave u postupku privatizacije Rudnika uglja i Termoelektrane. Mi smo donijeli još, ja mislim da ima skoro dvije godine, strategiju lokalne samouprave u postupku privatizacije. Mi smo tada vrlo jasno rekli da mi jesmo za privatizaciju i tu strategiju što je vrlo bitno usvojili su svi u parlamentu pljevaljskom od SNP-a i SNS-a koji su bili vlast, većina u tom parlamentu, do čak DPS-a, SDP-a, srpskih radikala i svih ostalih. Bili smo apsolutno punim konsenzusom usvojili tu strategiju. U toj strategiji smo mi jasno rekli da smo za privatizaciju, nijesmo protiv privatizacije, ali isto tako smo rekli da Pljevlja interesuje da mora da se gradi drugi blok Termoelektrane, jer za nas drugi blok Termoelektrane znači rješavanje ekološkog pitanja. Ako se radi drugi blok Termoelektrane u tom slučaju se mora vršiti odsumporavanje uglja, mora se uraditi toplifikacija grada koja podrazumijeva isključenje jedno četiri hiljade odžaka, dvadesetak kotlarnica u gradu i na taj način vi na tom mikroplanu makar nešto sanirate. Mi jesmo za privatizaciju, međutim, kako je sve ovo krenulo bojim se da to teško ide. U uslovima tendera nije predviđena izgradnja drugog bloka Termoelektrane, a onda se postavlja jedno pitanje, ako je prioritet Elektroprivrede Crne Gore u izgradnji novih objekata i ako je Termoelektrana 2 drugog bloka Termoelektrane za Pljevlja prioritet, onda privatizacijom ove sadašnje Termoelektrane Elektroprivreda gubi taj prioritet i normalno, to je privatno vlasništvo i oni razmišljaju da li će ga otvarati ili neće. Ako ne postoji obaveza kod strateškog partnera kupca da radi drugi blok, on će vjerovatno neće raditi. Prema tome, tu smo još uvijek u velikoj dilemi. Termoelektrane su uslov jednog stabilnog obezbjeđenja tržišta električnom energijom, električne energije je vrlo malo na tržištu, odnoso postoji deficit električne energije, struja će biti vrlo skupa, pogotovo što će rasti potrošnja i u Crnoj Gori i u svijetu, tako da smo mi još uvijek u dilemi oko toga. Onaj ko ne bude htio da gradi drugi blok Termoelektrane, da vrši toplifikaciju grada i ko ne bude ispunjavao evropske standarde u zaštiti čovjekove okoline taj zbilja neće imati našu podršku.

RSE: Ministar Branimir Gvozdenović je predložio i prodaju Elektroprivrede, čime bi se mogao dobiti novac za infrastrukturu. Koliko je to po vama racionalno rješenje?

VUČETIĆ: Ja imam običaj da kažem da je saobraćaj, odnosno drumska putna privreda, uopšte putevi su krvotok jedne države, a Elektroprivreda je nervni sistem jedne države. Nijesam siguran da prodavanjem tih sistema može donijeti dobro državi. Ne kažem ja da privatnici ne bi racionalno radili, ali kada je profit u pitanju on je maligni tumor. Profit samo nastoji da proizvede profit, a da budem iskren, kada se radi o interesima države onda to nije dobro. Profit ne smije biti jedini cilj. Prema tome, ja nijesam da se Elektropriveda, da se naši putevi, željeznice privatizuju. Mislim da se kroz to mora malo gledati na stadard stanovništva.

RSE: Ono što je takođe jedan od problema u Crnoj Gori, vezan je više za primorje, da li vjerujete podacima da je svega 1,4% zemljišta u Crnoj Gori, odnosno oko 3% u primorskim opštinama kupljeno od strane ljudi van Crne Gore. Smatrate li da je nerealan strah građana od prodaje teritorije strancima?

VUČETIĆ: Ja lično mislim da nema straha od toga. Ako postoje državne institucije, ako postoji pravna država, ako ste vi u okviru, a stremimo ka tome u jednom globalnom dijelu, recimo, dijelu evropskog programa, mislim da apsolutno ne čini ništa bez obzira ko to kupuje. Prvo, da budem grub, niko ne može zametnuti na rame tih 3% zemljišta na primorju i da ih odnese bilo gdje, pa makar to da prenese, evo ne možemo mi to da prenesemo na sjever, možda bi nam bolje odgovarala ta primorska zemlja. Mislim da nema te bojazni. Mislim da se više koristi u političke svrhe u smislu da ćemo izgubiti samostalnost. Ja mislim da ćemo mi prije izgubiti samostalnost ako, primjera radi, jednom kupcu koji je kupio KAP, koji je kupio Boksite, zbog koga se država zadužila 50 miliona da napravi prugu Nikšić – Podgorica. Ako dozvolimo tom kupcu da nekritički ili sa znatnim olakšicama kupi Rudnik uglja i Termoelektranu i na taj način zaokruži taj energetsko metalurški blok mislim da je to neuporedivo opasnije nego da smo prodali 20 - 30% teritorije.

RSE: Šta je to što opozicija može više da učini kako bi se smanjila šteta od pogrešnih odluka Vlade u ekonomskom dijelu?

VUČETIĆ: Mi smo se u jedinstvenom DPS-u podijelili po dvije stvari. Jedna je stvar bila zajednička država i druga stvar je bila korupcija, odnosno način privatizacije. Korupcija, kriminal i tako dalje. Ovaj razlog oko zajedničke države je isključen, priznanjem Crne Gore od strane svih svjetskih država, njenim učlanjenjem u Ujedinjena nacije, osamostaljavanjem Crne Gore. Ostao je samo razlog korupcija, kriminal i privatizacija. Šta vlast ovog trenutka radi, radi to da podijeli Crnu Goru po bilo kom osnovu, na bilo koji način ili se vlast ponaša onako kako bi to još stari Grci rekli „zavadi, pa vladaj“. Mi iz opozicije ćemo nastojati da im ne pružimo to zadovoljstvo, odnosno da probamo da Crnu Goru pomirimo. Ako uspjemo da je pomirimo onda će svega toga biti manje. Ne kažem ja da će to biti potpuno isključeno, ali će biti neuporedivo manje i to neće biti u obimu i na način da se radi kako se to sada radi. Mislim da u tom dijelu opozicja treba da radi i mislim da je to jedini način da se suprotstavimo ovakom načinu vlasti.
XS
SM
MD
LG