Ideju o federalizaciji BiH Dodik je iznosio više puta nakon što je pobijedio na oktobarskim izborima, naglašavajući uglavnom da je taj koncept organizovanja države odgovor na pokušaj unitarizacije BiH:
«Nije tačno da mi ne želimo da imamo brigu o BiH. Evo brinemo se - predlažemo federalno uređenje BiH, od čega će RS biti jedna federalna jedinica. Svako drugo uređenje oovoj zemlji ne daje sigurnost u budućnosti.»
Stranke sa srpskim predznakom u RS-u oprezno nastupaju prema Dodikovoj ideji. Predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić kaže da ne zna šta Dodik podrazumijeva pod federalizacijom BiH. Na pitnje da li bi SDS podržao ovu ideju ukoliko podrazumijeva pravo federalnih jedinica na otcjepljenje, Bosić odgovara:
«Ta postavka bi onda bila nešto novo - ukoliko on sad priča da bismo to imali tek kao federalna jedinica, a s druge strane čujemo Gregorijana koji kaže da gospodin Dodik hoće federaciju u kojoj bi bilo onemogućeno samoopredjeljivanje. Onda tek nastaje totalna konfuzija i zaista ne znamo o čemu pričaju.»
Lider partije Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić kaže da bi bilo dobro otvoriti raspravu o ovom pitanju jer bi to bila šansa da se čuje i mišljenje drugih:
«Ja mislim da je ovog trenutka isuviše rano za bilo kakvo opredjeljenje i da bi bilo dobro organizovati jednu takvu raspravu u onda vidjeti šta bi iz te rasprave proisteklo.»
Za bošnjačke političare federalno uređenje BiH ne dolazi u obzir, a sve razgovore o teritorijalnoj organizaciji države treba voditi u okviru ustavne reforme, izričiti su u Stranci demokratske akcije. Upitan da prokomentariše najave premijera RS-a Milorada Dodika da u Sarajevu organizuje debatu na kojoj bi bila promovisana ideja organizovanja BiH kao složene zemlje sa federalnim jedinicama, predsjednik SDA Sulejman Tihić kaže da je to na tragu dalje podjele zemlje:
«Kod nas šta god bi išlo na nekom federalnom tipu organizovanja to bi značilo automatski na etničkom principu. To bi bile federalne jedinice sa jednim ili drugim narodom u većini, ili ubjedljivoj većini, ponovo bismo imali situaciju nekakvoga etničkoga inžinjeringa, preseljenja stanovništva. Uostalom, šta može biti osnov sada za federalno uređenje, posebno kad imamo u vidu etničko čišćenje koje se dogodilo na području RS-a? Je li to popis 1991. ili je sadašnje stanje? I smatramo da BiH ne treba da se uređuje na federalnom principu nego na principu multietničkih regija, jer Bosna je uvijek takva bila, to je priroda Bosne, gdje su narodi međusobno izmiješani, a ne da pravimo nekakve čiste terotorije kao što to Dodik želi.»
Prema riječima potpredsjednika Socijaldemokratske unije Mire Lazovića BiH može biti podijeljena po regijama, ali ne na etničkom principu:
«Jesam za mogućnost da BiH bude uređena na principu više regija, koje može imati i primjese određenog federalizma, ali podjela BiH na način kao što to Dodik zagovara - jer on ima u fokusu, zajedno sa Draganom Čovićem, podjelu BiH na tri etničke jedinice, republike, regije, kako će ih on zvati, to je drugo pitanje - to nije prihvatljivo za BiH i treba mu se zahvaliti na tim idejama.»
Vinko Zorić iz Hrvatske demokratske zajednice 1990. kaže da podržava svaki razgovor o promjeni unutrašnjeg uređenja zemlje koje je, kako kaže, trenutno veoma loše:
«Podržavam tu ideju da se o tome dogovara i da se o tome dogovori. Mislim da je to jedna od boljih ideja - da bude nekoliko federalnih jedinica, i nemam ništa protiv toga da se započne razgovor. Mislim da je stav bio sviju da BiH treba biti visoko decentralizirana, a ne unitarizirana. Kako stvari stoje, bošnjački političari bi unitarizirali BiH što više. Mi tražimo entitet ukoliko entiteti ostaju. Ukoliko će se razgovarati o nekakvom novom unutarnjem uređenju, onda možemo to nazivati federalnim jedinicama i regijama i bilo kako.»
U Hrvatskoj demoktratskoj zajednici BiH ponovili su da je neophodno hitno donošenje novog ustava, ali da on treba biti plod dogovora predstavnika sva tri konstitutivna naroda.
«Nije tačno da mi ne želimo da imamo brigu o BiH. Evo brinemo se - predlažemo federalno uređenje BiH, od čega će RS biti jedna federalna jedinica. Svako drugo uređenje oovoj zemlji ne daje sigurnost u budućnosti.»
Stranke sa srpskim predznakom u RS-u oprezno nastupaju prema Dodikovoj ideji. Predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić kaže da ne zna šta Dodik podrazumijeva pod federalizacijom BiH. Na pitnje da li bi SDS podržao ovu ideju ukoliko podrazumijeva pravo federalnih jedinica na otcjepljenje, Bosić odgovara:
«Ta postavka bi onda bila nešto novo - ukoliko on sad priča da bismo to imali tek kao federalna jedinica, a s druge strane čujemo Gregorijana koji kaže da gospodin Dodik hoće federaciju u kojoj bi bilo onemogućeno samoopredjeljivanje. Onda tek nastaje totalna konfuzija i zaista ne znamo o čemu pričaju.»
Lider partije Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić kaže da bi bilo dobro otvoriti raspravu o ovom pitanju jer bi to bila šansa da se čuje i mišljenje drugih:
«Ja mislim da je ovog trenutka isuviše rano za bilo kakvo opredjeljenje i da bi bilo dobro organizovati jednu takvu raspravu u onda vidjeti šta bi iz te rasprave proisteklo.»
Za bošnjačke političare federalno uređenje BiH ne dolazi u obzir, a sve razgovore o teritorijalnoj organizaciji države treba voditi u okviru ustavne reforme, izričiti su u Stranci demokratske akcije. Upitan da prokomentariše najave premijera RS-a Milorada Dodika da u Sarajevu organizuje debatu na kojoj bi bila promovisana ideja organizovanja BiH kao složene zemlje sa federalnim jedinicama, predsjednik SDA Sulejman Tihić kaže da je to na tragu dalje podjele zemlje:
«Kod nas šta god bi išlo na nekom federalnom tipu organizovanja to bi značilo automatski na etničkom principu. To bi bile federalne jedinice sa jednim ili drugim narodom u većini, ili ubjedljivoj većini, ponovo bismo imali situaciju nekakvoga etničkoga inžinjeringa, preseljenja stanovništva. Uostalom, šta može biti osnov sada za federalno uređenje, posebno kad imamo u vidu etničko čišćenje koje se dogodilo na području RS-a? Je li to popis 1991. ili je sadašnje stanje? I smatramo da BiH ne treba da se uređuje na federalnom principu nego na principu multietničkih regija, jer Bosna je uvijek takva bila, to je priroda Bosne, gdje su narodi međusobno izmiješani, a ne da pravimo nekakve čiste terotorije kao što to Dodik želi.»
Prema riječima potpredsjednika Socijaldemokratske unije Mire Lazovića BiH može biti podijeljena po regijama, ali ne na etničkom principu:
«Jesam za mogućnost da BiH bude uređena na principu više regija, koje može imati i primjese određenog federalizma, ali podjela BiH na način kao što to Dodik zagovara - jer on ima u fokusu, zajedno sa Draganom Čovićem, podjelu BiH na tri etničke jedinice, republike, regije, kako će ih on zvati, to je drugo pitanje - to nije prihvatljivo za BiH i treba mu se zahvaliti na tim idejama.»
Vinko Zorić iz Hrvatske demokratske zajednice 1990. kaže da podržava svaki razgovor o promjeni unutrašnjeg uređenja zemlje koje je, kako kaže, trenutno veoma loše:
«Podržavam tu ideju da se o tome dogovara i da se o tome dogovori. Mislim da je to jedna od boljih ideja - da bude nekoliko federalnih jedinica, i nemam ništa protiv toga da se započne razgovor. Mislim da je stav bio sviju da BiH treba biti visoko decentralizirana, a ne unitarizirana. Kako stvari stoje, bošnjački političari bi unitarizirali BiH što više. Mi tražimo entitet ukoliko entiteti ostaju. Ukoliko će se razgovarati o nekakvom novom unutarnjem uređenju, onda možemo to nazivati federalnim jedinicama i regijama i bilo kako.»
U Hrvatskoj demoktratskoj zajednici BiH ponovili su da je neophodno hitno donošenje novog ustava, ali da on treba biti plod dogovora predstavnika sva tri konstitutivna naroda.
